Brže od pregledniku!
188 odnosi: Akuzativ, Aleksandar Belić, Alojz Jembrih, Alveolarni lateralni aproksimant, Alveolarni nazal, Alveolarni vibrant, Ana Katarina Zrinski, Antun Šojat (jezikoslovac), Antun Vramec, Aorist, Aproksimant, Špišić Bukovica, Žumberačka oaza, Čabar, Čazma, Bezvučna alveolarna afrikata, Bezvučna postalveolarna afrikata, Bezvučni alveolarni frikativ, Bezvučni alveolarni ploziv, Bezvučni bilabijalni ploziv, Bezvučni labiodentalni frikativ, Bezvučni postalveolarni frikativ, Bezvučni velarni frikativ, Bezvučni velarni ploziv, Bilabijalni nazal, Bjelovar, Blagajnica hoće ići na more (2000.), Bošnjački jezik, Bosna, Breza (1967.), Brod Moravice, Bugarski jezik, Ciglena, Ciguli Miguli (1952.), Cirkvena, Crnogorski jezik, Dalibor Brozović, Dativ, Delnice, Donji Miholjac, Dragutin Domjanić, Druga palatalizacija, Dvojina, Fužine, Futur drugi, Generalski Stol, Genitiv, Glagolski pridjev, Gola, Goričan, ..., Gorski kotar, Gramatički rod, Gruntovčani, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska Keča, Hrvatska Kostajnica, Hrvatski Grob, Hrvatski jezik, Hrvatski narodni preporod, Hrvatsko Selo (Topusko), Hrvatsko zagorje, Hum na Sutli, Imperfekt, Indoeuropski jezici, Indoeuropski prajezik, Institut za hrvatski jezik, Instrumental, Istočna Hercegovina, Iva Lukežić, Ivan Belostenec, Jasenovac, Južnoslavenski jezici, Juraj Habdelić, Juraj Mulih, Juraj Ratkaj, Kajkavski književni jezik, Kansas City, Missouri, Karlovac, Klimpuški rukopis, Koncert (1954.), Kotoriba, Kupa, Kutina, Latinski jezik, Litavski jezik, Lokativ, Lokve, Lonja-Trebež, Lužičkosrpski jezici, Lukovdol, Mađarska, Mađarski jezik, Makedonski jezik, Mate Hraste, Mate Kapović, Međimurska županija, Mejaši (serija), Metastaze (2009.), Mijo Lončarić, Missouri, Množina, Moslavina, Narječje, Nedelišće, Neoakut, Nikola Krajačević, Nominativ, Ogulin, Ozalj, Padež, Palatalni aproksimant, Palatalni lateralni aproksimant, Palatalni nazal, Pavle Ivić, Perfekt, Petrinja, Petrova gora, Pitomača, Plemenšćina, Pluskvamperfekt, Požeška gora, Podravina, Podrinje, Poljski jezik, Pomurski Hrvati (Mađarska), Posavina, Praslavenski jezik, Prekomurski jezik, Prigorje, Prleško narječje, Ranko Matasović, Ravna Gora (općina), Razmeđa (1973.), Rekaš, Ribnik, Rumunjska, Ruski jezik, Samobor, Sava, Sjedinjene Američke Države, Sjeverozapadna Hrvatska, Sklonidba, Slatina, Slaveni, Slavenski jezici, Slavonija, Slavonizam, Slovačka, Slovački jezik, Slovenski jezik, Srpski jezik, Stjepan Ivšić, Stogodišnji hrvatsko-turski rat, Supin, Sveti Martin na Muri, Svoga tela gospodar (1957.), Tituš Brezovački, Tjesnačnik, Tko pjeva zlo ne misli (1970.), Turopolje, Ukrajina, Una, Velika Trnovitica, Vibrant, Virovitica, Vokativ, Vrbovec, Vrbovsko, Zapadnoštokavsko narječje, Zapadnojužnoslavenski jezici, Zapornik, Zrinska gora, Zvučni alveolarni frikativ, Zvučni alveolarni ploziv, Zvučni bilabijalni ploziv, Zvučni labiodentalni frikativ, Zvučni postalveolarni frikativ, Zvučni velarni ploziv, 16. stoljeće, 18. stoljeće, 19. stoljeće, 1905., 1927., 1936., 1965., 1988., 1996.. Proširite indeks (138 više) »
Akuzativ
Akuzativ u mnogim je jezicima padež imenice koji označava izravni objekt prijelaznog glagola.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Akuzativ · Vidi više »
Aleksandar Belić
Aleksandar Belić Aleksandar Belić (Beograd, 15. kolovoza 1876. – 26. veljače 1960.) bio je srpski jezikoslovac i akademik.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Aleksandar Belić · Vidi više »
Alojz Jembrih
prekomurske knjige ''Mali katechismus'' (1715.); 7. listopada 2015. Alojz Jembrih (Varaždin, 11. lipnja 1947.) hrvatski je kroatolog, književni povjesničar, jezikoslovac, slavist i filolog.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Alojz Jembrih · Vidi više »
Alveolarni lateralni aproksimant
Alveolarni lateralni aproksimant suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Alveolarni lateralni aproksimant · Vidi više »
Alveolarni nazal
Alveolarni nazal suglasnik je koji postoji u gotovo svim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Alveolarni nazal · Vidi više »
Alveolarni vibrant
Alveolarni vibrant jest suglasnik koji postoji u nekim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Alveolarni vibrant · Vidi više »
Ana Katarina Zrinski
Grofica Ana Katarina Zrinski, rođ.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Ana Katarina Zrinski · Vidi više »
Antun Šojat (jezikoslovac)
Antun Šojat (Zagreb, 13. lipnja 1928. – Zagreb, 9. lipnja 2012.) hrvatski jezikoslovac, vrsni kajkavolog.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Antun Šojat (jezikoslovac) · Vidi više »
Antun Vramec
Antun Vramec (Ormož ili okolica, prije 9. lipnja 1538. – Varaždin, 1587.), hrvatski ljetopisac i vjerski pisac.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Antun Vramec · Vidi više »
Aorist
Aorist (grč., aoristos.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Aorist · Vidi više »
Aproksimant
Aproksimanti su suglasnici koji su bliski samoglasnicima.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Aproksimant · Vidi više »
Špišić Bukovica
Špišić Bukovica je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Špišić Bukovica · Vidi više »
Žumberačka oaza
Žumberačka oaza odnosi se na krajnju sjeverozapadnu oazu novoštokavskog jekavskog dijalekta.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Žumberačka oaza · Vidi više »
Čabar
Čabar je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Čabar · Vidi više »
Čazma
Pogled na Čazmu iz Suhaje Centar Čazme Temelji staroga Grada Čazme Muzej Spomenik hrvatskim braniteljima Božićna bajka Grabovnica: Božićna bajka po ljeti Čazma (latinski: Chasma, mađarski: Csázma, davno Csezmice) je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Čazma · Vidi više »
Bezvučna alveolarna afrikata
Bezvučna alveolarna afrikata ili bezvučna alveolarna sibilantna afrikata suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Bezvučna alveolarna afrikata · Vidi više »
Bezvučna postalveolarna afrikata
Bezvučna postalveolarna afrikata, bezvučna postalveolarna sibilantna afrikata ili bezvučna palato-alveolarna afrikata suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Bezvučna postalveolarna afrikata · Vidi više »
Bezvučni alveolarni frikativ
Bezvučni alveolarni frikativ naziv je za više suglasnika od kojih je najčešći bezvučni alveolarni sibilant koji se u međunarodnoj fonetskoj abecedi označava simbolom.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Bezvučni alveolarni frikativ · Vidi više »
Bezvučni alveolarni ploziv
Bezvučni alveolarni ploziv suglasnik je koji postoji u praktički svim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Bezvučni alveolarni ploziv · Vidi više »
Bezvučni bilabijalni ploziv
Bezvučni bilabijalni ploziv suglasnik je koji postoji mnogim jezicima (njih 375), a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Bezvučni bilabijalni ploziv · Vidi više »
Bezvučni labiodentalni frikativ
Bezvučni labiodentalni frikativ suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Bezvučni labiodentalni frikativ · Vidi više »
Bezvučni postalveolarni frikativ
Bezvučni postalveolarni frikativ ili bezvučni palatoalveolarni frikativ suglasnik je koji postoji u mnogim svjetskim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Bezvučni postalveolarni frikativ · Vidi više »
Bezvučni velarni frikativ
Bezvučni velarni frikativ suglasnik je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Bezvučni velarni frikativ · Vidi više »
Bezvučni velarni ploziv
Bezvučni velarni ploziv suglasnik je koji postoji u praktički svim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Bezvučni velarni ploziv · Vidi više »
Bilabijalni nazal
Bilabijalni nazal suglasnik je koji postoji u gotovo svim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Bilabijalni nazal · Vidi više »
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Bjelovar · Vidi više »
Blagajnica hoće ići na more (2000.)
Blagajnica hoće ići na more je hrvatski film iz 2000. godine, prvijenac redatelja Dalibora Matanića.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Blagajnica hoće ići na more (2000.) · Vidi više »
Bošnjački jezik
Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Bošnjački jezik · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Bosna · Vidi više »
Breza (1967.)
Breza je hrvatski cjelovečernji film modernističkog stila pripovijedanja, snimljen 1967. prema Kolarovim novelama Breza i Ženidba Imre Futača.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Breza (1967.) · Vidi više »
Brod Moravice
Brod Moravice je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Brod Moravice · Vidi više »
Bugarski jezik
Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Bugarski jezik · Vidi više »
Ciglena
Ciglena je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Bjelovar, Bjelovarsko-bilogorska županija.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Ciglena · Vidi više »
Ciguli Miguli (1952.)
Ciguli Miguli, hrvatski dugometražni igrani film iz 1952. godine redatelja Branka Marjanovića i scenarista Jože Horvata.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Ciguli Miguli (1952.) · Vidi više »
Cirkvena
Cirkvena je naselje u općini Sveti Ivan Žabno u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Cirkvena · Vidi više »
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Crnogorski jezik · Vidi više »
Dalibor Brozović
Dalibor Brozović Dalibor Brozović (Sarajevo, 28. srpnja 1927. – Zagreb, 19. lipnja 2009.), hrvatski jezikoslovac, kroatist, akademik i političar.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Dalibor Brozović · Vidi više »
Dativ
Dativ (lat. dare, datum.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Dativ · Vidi više »
Delnice
Delnice su grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Delnice · Vidi više »
Donji Miholjac
Donji Miholjac (mađ. Alsómiholjác) je grad u Slavoniji koji upravno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Donji Miholjac · Vidi više »
Dragutin Domjanić
Dragutin Milivoj Domjanić (Adamovec, 12. rujna 1875. – Zagreb 7. lipnja 1933.), hrvatski pravnik i pjesnik.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Dragutin Domjanić · Vidi više »
Druga palatalizacija
Druga (regresivna) palatalizacija (poznatija pod nazivom sibilarizacija) naziv je za glasovnu promjenu koja se dogodila u općeslavenskom razdoblju praslavenskog jezika.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Druga palatalizacija · Vidi više »
Dvojina
Dvojina (dual) gramatički je oblik koji označava dva predmeta, pojma, bića, pojave, osobe.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Dvojina · Vidi više »
Fužine
Središte Fužina Fužine su općina u Gorskom kotaru, u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Fužine · Vidi više »
Futur drugi
Futur drugi je glagolski oblik koji izriče radnju, stanje ili zbivanje za koje se pretpostavlja da će se dogoditi prije ili za vrijeme neke druge buduće radnje; stoga se ono katkad naziva i predbuduće glagolsko vrijeme.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Futur drugi · Vidi više »
Generalski Stol
Generalski Stol je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Generalski Stol · Vidi više »
Genitiv
Genitiv (lat. genitus - rođen, rodni) lingvistički termin koji označuje jedan od padeža u jezicima s imenskom (ili zamjeničkom) deklinacijom.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Genitiv · Vidi više »
Glagolski pridjev
Glagolski pridjevi u hrvatskome jeziku mogu biti radni (aktivni) ili trpni (pasivni).
Novi!!: Kajkavsko narječje i Glagolski pridjev · Vidi više »
Gola
Gola je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Gola · Vidi više »
Goričan
Goričan (mađarski: Muracsány) je općina i naselje u sjevernoj Hrvatskoj.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Goričan · Vidi više »
Gorski kotar
Gorski kotar na karti Hrvatske Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Gorski kotar · Vidi više »
Gramatički rod
Broj rodova ili imenskih klasa u nekim jezicima Rod se u jezikoslovlju odnosi na podjelu nekih riječi po biološkom ili sociološkom rodu.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Gramatički rod · Vidi više »
Gruntovčani
Dudek i njegova žena Regica Gruntovčani su hrvatska dramska serija iz 1975. godine.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Gruntovčani · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatska Keča
Hrvatska Keča ili Keča (rumunjski: Checea odnosno Checea Croată) je općina i istoimeno naselje u županiji Timiş, u Rumunjskom dijelu Banata.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Hrvatska Keča · Vidi više »
Hrvatska Kostajnica
Hrvatska Kostajnica je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Hrvatska Kostajnica · Vidi više »
Hrvatski Grob
Hrvatski Grob (slovački: Chorvátsky Grob, mađarski: Horvátgurab) je selo i općina u zapadnoj Slovačkoj u okrugu Senec i Bratislavskoj regiji.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Hrvatski Grob · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »
Hrvatsko Selo (Topusko)
Hrvatsko Selo je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Topusko, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Hrvatsko Selo (Topusko) · Vidi više »
Hrvatsko zagorje
Tipičan krajolik Hrvatskog zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Hrvatsko zagorje · Vidi više »
Hum na Sutli
Hum na Sutli je naseljeno mjesto i istoimena općina u Hrvatskom zagorju, u sastavu Krapinsko-zagorske županije.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Hum na Sutli · Vidi više »
Imperfekt
Imperfekt (lat. imperfectus.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Imperfekt · Vidi više »
Indoeuropski jezici
Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Indoeuropski jezici · Vidi više »
Indoeuropski prajezik
Franz Bopp, osnivač moderne indoeuropeistike Indoeuropski prajezik hipotetski je zajednički predak indoeuropskih jezika.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Indoeuropski prajezik · Vidi više »
Institut za hrvatski jezik
''Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje'' Institut za hrvatski jezik, do 2023.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Institut za hrvatski jezik · Vidi više »
Instrumental
Instrumental (lat. instrumentum.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Instrumental · Vidi više »
Istočna Hercegovina
Istočna Hercegovina je mikroregija u Hercegovini.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Istočna Hercegovina · Vidi više »
Iva Lukežić
Iva Lukežić (Lovreć, 3. siječnja 1936.), hrvatska jezikoslovka, filologinja, kroatistica i dijalektologinja.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Iva Lukežić · Vidi više »
Ivan Belostenec
Naslovnica Belostenčeva ''Gazofilacija'', objavljenog postumno 1740. godine Muzeju grada Zagreba Ivan Belostenec OSPPE (Varaždin?, 1593. ili 1594. ‒ Lepoglava, 10. veljače 1675.), hrvatski katolički svećenik, pavlin, propovjednik i leksikograf.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Ivan Belostenec · Vidi više »
Jasenovac
Jasenovac je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Jasenovac · Vidi više »
Južnoslavenski jezici
Rasprostranjenost slavenskih jezika bugarski jezik Južnoslavenski jezici, podskupina su slavenskih jezika, ukupno ih je osam (SIL International).
Novi!!: Kajkavsko narječje i Južnoslavenski jezici · Vidi više »
Juraj Habdelić
Juraj Habdelić (Staro Čiče, 17. travnja 1609. – Zagreb, 27. studenoga 1678.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, duhovni pisac, propovjednik i leksikograf.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Juraj Habdelić · Vidi više »
Juraj Mulih
Juraj Mulih (Hrašće Turopoljsko, 30. travnja 1694. ‒ Zagreb, 31. prosinca 1754.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, duhovni pisac i misionar.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Juraj Mulih · Vidi više »
Juraj Ratkaj
Juraj Ratkaj Velikotaborski (Veliki Tabor, 22. prosinca 1612. – Zagreb, 1. rujna 1666.), barun, hrvatski katolički svećenik, povjesničar iz velikaške obitelji Ratkaj.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Juraj Ratkaj · Vidi više »
Kajkavski književni jezik
Kajkavski ulični natpis u Zagrebu, u Gornjem Gradu: ''Szvetoga Marka Placz'' (Trg Svetog Marka) Kajkavski književni jezik (ISO 639-3: kjv; kajkavština, kajkavica) standardizirani je oblik kajkavskog narječja, jednoga od triju narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i štokavsko na čijim osnovama su također kodificirani hrvatski književni jezici.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Kajkavski književni jezik · Vidi više »
Kansas City, Missouri
Kansas City je najveći grad u američkoj saveznoj državi Missouri, ali ipak nije glavni (glavni grad je Jefferson City).
Novi!!: Kajkavsko narječje i Kansas City, Missouri · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Karlovac · Vidi više »
Klimpuški rukopis
Klimpuški rukopis, također poznat kao Klimpuški rukopisni fragment je najstariji zapis na jeziku Gradišćanskih Hrvata iz 1564.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Klimpuški rukopis · Vidi više »
Koncert (1954.)
Koncert je film Branka Belana iz 1954.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Koncert (1954.) · Vidi više »
Kotoriba
Kotoriba (mađarski Kotor) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Kotoriba · Vidi više »
Kupa
Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Kupa · Vidi više »
Kutina
Kutina je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Kutina · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Latinski jezik · Vidi više »
Litavski jezik
Litavski jezik (ISO 639-3: lit) zajedno s latvijskim i izumrlim staropruskim pripada u baltički ogranak indoeuropske jezične skupine.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Litavski jezik · Vidi više »
Lokativ
Lokativ (lat. locus "mjesto") je padež u hrvatskom jeziku i mnogim slavenskim, nekim indoeuropskim i ostalim jezicima.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Lokativ · Vidi više »
Lokve
Lokve su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Lokve · Vidi više »
Lonja-Trebež
Lonja je rijeka u Hrvatskoj, lijeva pritoka Save.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Lonja-Trebež · Vidi više »
Lužičkosrpski jezici
Dvojezične ploče s nazivom ulice u Cottbusu Lužičkosrpski jezici, podskupina od dva zapadnoslavenska jezika koji se govore na istoku Njemačke, u Gornjim i Donjim Lužicama (njem. Ober- und Niederlausitz), po kojima su i dobili imena.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Lužičkosrpski jezici · Vidi više »
Lukovdol
Lukovdol (lok. kajkavski tj. kekavski Ljukovdol), je selo u Gorskom kotaru, Primorsko-goranska županija.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Lukovdol · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Kajkavsko narječje i Mađarska · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Mađarski jezik · Vidi više »
Makedonski jezik
Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Makedonski jezik · Vidi više »
Mate Hraste
Mate Hraste (Brusje na Hvaru, 25. siječnja 1897. – Zagreb, 29. studenoga 1970.), bio je hrvatski jezikoslovac, sveučilišni profesor i akademik HAZU.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Mate Hraste · Vidi više »
Mate Kapović
Mate Kapović (Zagreb, 5. kolovoza 1981.), hrvatski jezikoslovac, bivši zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Mate Kapović · Vidi više »
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Međimurska županija · Vidi više »
Mejaši (serija)
Mejaši su crno-bijela dramska serija scenarista Mladena Kerstnera i redatelja Ive Vrbanića iz 1970. Uz Naše malo misto, to je druga u nizu uspješnih serija dijalektalnog karaktera.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Mejaši (serija) · Vidi više »
Metastaze (2009.)
Metastaze, hrvatski je film, kriminalistička drama/komedija redatelja Branka Schmidta.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Metastaze (2009.) · Vidi više »
Mijo Lončarić
Čakovcu (2018.) Mijo Lončarić (Reka, Koprivnica, 1. rujna 1941. – Zagreb, 21. lipnja 2023.) hrvatski jezikoslovac, jedan od najuglednijih hrvatskih dijalektologa i poznavatelj kajkavice.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Mijo Lončarić · Vidi više »
Missouri
Missouri (Ime dolazi po plemenu Missouri čije ime u prijevodu znači narod veliko kanua, savezna država u središnjem dijelu SAD. Površina 180 516 km², broj stanovnika 4.920.000 (15% Crnci). Glavni grad Jefferson City, a najveći Kansas City (broj stanovnika oko 450.000, a s predgrađima oko 2,3 milijuna). Industrijsko-poljoprivredna država. Glavne industrijske grane: Elektrotehnička, kemijska, kožna, prehrambena, tekstilna, drvna industrija. Također su razvijena proizvodnja prometnih sredstava, strojeva, celuloze, papira i dr. Rudno blago: Olovo, cink, željezo, kameni ugljen i dr. Sjeverno od rijeke Missouri: Plodne ravnice, prerije. Na jugu reljef brdovit. Klima kontinentalna. Glavni poljoprivredni artikli: Soja, kukuruz, pšenica, pamuk, i dr. Stočarstvo veoma razvijeno: goveda 5,4 mil., svinje 4,6 mil., ovce i dr. Razvijen turizam. Savezna država od 1821.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Missouri · Vidi više »
Množina
Množina je gramatički oblik koji označava količinu predmeta, pojmova, bića ili pojava veću od jedan, dok se u slovenskom jeziku upotrebljava za riječi veće od dva.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Množina · Vidi više »
Moslavina
Hrvatske prikazana crvenom bojom Vrtlinske. Moslavina (mađarski: Monoszló) je mikroregija središnje Hrvatske.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Moslavina · Vidi više »
Narječje
Narječje u jezikoslovlju označava grupu dijalekata sa zajedničkim obilježjima.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Narječje · Vidi više »
Nedelišće
Nedelišće (mađarski: Drávavásárhely) naselje i istoimena općina u Hrvatskoj, smještena u Međimurskoj županiji.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Nedelišće · Vidi više »
Neoakut
Neoakut (također poznat kao hrvatski akut ili zavinuti naglasak) jest vrsta naglaska koji se razvio u praslavenskom jeziku povlačenjem naglasaka Ivšićevim zakonom.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Neoakut · Vidi više »
Nikola Krajačević
Nikola Krajačević Sartorius (Kraiacsevich) (Sisak, 29. studenog 1581. – Zagreb, 9. ožujka 1653.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, prevoditelj i duhovni pisac.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Nikola Krajačević · Vidi više »
Nominativ
Nominativ (lat. nominare.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Nominativ · Vidi više »
Ogulin
Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Ogulin · Vidi više »
Ozalj
Ozalj je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Ozalj · Vidi više »
Padež
Padež je morfološka kategorija kojom se u mnogim jezicima izriču odnosi i svojstva imenskih riječi u rečenici: izvršitelj radnje ili nositelj zbivanja, pripadnost, objekt radnje, namjena, mjesto, sredstvo i sl.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Padež · Vidi više »
Palatalni aproksimant
Palatalni aproksimant suglasnik je koji postoji u većini jezika, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Palatalni aproksimant · Vidi više »
Palatalni lateralni aproksimant
Palatalni lateralni aproksimant suglasnik je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Palatalni lateralni aproksimant · Vidi više »
Palatalni nazal
Palatalni nasal suglasnik je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Palatalni nazal · Vidi više »
Pavle Ivić
Pavle Ivić (Beograd, 1. prosinca 1924. – Beograd, 19. rujna 1999.) bio je srpski filolog, dijalektolog i fonolog, jezikoslovac i redoviti član SANU.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Pavle Ivić · Vidi više »
Perfekt
Perfekt (lat. perfectus.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Perfekt · Vidi više »
Petrinja
Grad Petrinja smješten je na desnoj obali Kupe, na ušću Petrinjčice.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Petrinja · Vidi više »
Petrova gora
Petrova gora se nalazi u Karlovačkoj županiji, Republika Hrvatska.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Petrova gora · Vidi više »
Pitomača
Pitomača je općina u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Pitomača · Vidi više »
Plemenšćina
Plemenšćina je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Klenovnik, Varaždinska županija.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Plemenšćina · Vidi više »
Pluskvamperfekt
Pluskvamperfekt (lat. plus quam perfectum.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Pluskvamperfekt · Vidi više »
Požeška gora
Požeška gora, gora smještena južno od Požege u središnjoj Slavoniji.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Požeška gora · Vidi više »
Podravina
KoprivnicaPodručje Podravine za razliku od istoimenog geografskog pojma obuhvaća uže područje, tj.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Podravina · Vidi više »
Podrinje
Rijeka Drina Podrinje (dio Istočne Bosne) je regija u istočnoj Bosni i Hercegovini i zapadnoj Srbiji.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Podrinje · Vidi više »
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Poljski jezik · Vidi više »
Pomurski Hrvati (Mađarska)
Pomurski Hrvati (mađ. Mura menti horvátok) su jedna od skupina Hrvata u Mađarskoj.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Pomurski Hrvati (Mađarska) · Vidi više »
Posavina
Zagreb Vijećnica Plemenite općine turopoljske, danas Muzej Turopolja Slavonskog Broda. Park prirode Lonjsko polje Posavina je naziv za područje uz rijeku Savu koje se proteže kroz četiri države: Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, te Srbiju.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Posavina · Vidi više »
Praslavenski jezik
Praslavenskim jezikom nazivamo hipotetski jezik iz kojeg su posredno potekli svi današnji slavenski jezici.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Praslavenski jezik · Vidi više »
Prekomurski jezik
Prekomurski križni natpis na Krajni o uskrsnuću (1886). Prekomurski jezik (ISO 639-3: pkm; zahtjev odbijen); nazivan 'prekomursko narječje,' 'prekomurština' (mađ. vend nyelv, prekmurjei nyelv, slovenski prekmurščina, prekomurski prekmürski jezik, prekmürščina, prekmörski jezik, prekmörščina) Narječje slovenskog jezika.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Prekomurski jezik · Vidi više »
Prigorje
svjetlozelenom bojom je označeno Prigorje Prigorje je područje Hrvatske koje se proteže najvećim dijelom oko glavnog grada Zagreba.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Prigorje · Vidi više »
Prleško narječje
Prleško narječje je narječje slovenskog jezika koje se govori u slovenskoj pokrajini Prlekiji, a najsrodnije je prekmurskom narječju ili jeziku.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Prleško narječje · Vidi više »
Ranko Matasović
Ranko Matasović (Zagreb, 14. svibnja 1968.) hrvatski je jezikoslovac, indoeuropeist i keltist.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Ranko Matasović · Vidi više »
Ravna Gora (općina)
Ravna Gora je općina u Gorskom kotaru, u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Ravna Gora (općina) · Vidi više »
Razmeđa (1973.)
Razmeđa, hrvatski dugometražni film iz 1973. godine.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Razmeđa (1973.) · Vidi više »
Rekaš
Hrvati Šokci iz Rekaša u prvoj polovici 20. stoljeća Rekaš (rum. Recaş, njem. Rekasch, mađ.Temesrékás) grad je u županiji Timiš u rumunjskom dijelu Banata u kojem žive Hrvati.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Rekaš · Vidi više »
Ribnik
Ribnik je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Ribnik · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Rumunjska · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Ruski jezik · Vidi više »
Samobor
Pogled na Trg Kralja Tomislava Trg Matice hrvatske Samobor je grad u Središnjoj Hrvatskoj i jedan od najvećih gradova Zagrebačke županije.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Samobor · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Sava · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverozapadna Hrvatska
Sjeverozapadna Hrvatska (narančasto) Sjeverozapadna Hrvatska je jedno od tri statistička područja Hrvatske koje je u suradnji s Eurostatom odredio Državni zavod za statistiku.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Sjeverozapadna Hrvatska · Vidi više »
Sklonidba
Sklonidba ili deklinacija jest mijenjanje riječi po padežima, čime im se daje sintaktička uloga u rečenici.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Sklonidba · Vidi više »
Slatina
Slatina je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Slatina · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Slaveni · Vidi više »
Slavenski jezici
Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Slavenski jezici · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Slavonija · Vidi više »
Slavonizam
Slavonizam je naziv za ujednačavanje akuzativa i genitiva jednina u imenicama muškog roda, koje završavaju na suglasnik i koje označavaju nešto neživo i nešto živo.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Slavonizam · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Slovačka · Vidi više »
Slovački jezik
Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Slovački jezik · Vidi više »
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Novi!!: Kajkavsko narječje i Slovenski jezik · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Srpski jezik · Vidi više »
Stjepan Ivšić
Stjepan Ivšić Stjepan Ivšić (Orahovica, 13. kolovoza 1884. – Zagreb, 14. siječnja 1962.), hrvatski jezikoslovac, slavist i akcentolog.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Stjepan Ivšić · Vidi više »
Stogodišnji hrvatsko-turski rat
Stogodišnji hrvatsko-turski rat,Dragutin Pavličević,, u:, pristupljeno 3.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Stogodišnji hrvatsko-turski rat · Vidi više »
Supin
U gramatici, supin ili namjenik je vrsta glagolske imenice.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Supin · Vidi više »
Sveti Martin na Muri
Sv. Martin na Muri - središte naselja Glavna ulica Istočni ulaz u naselje Izgled Sv. Martina n/M u 18. stoljećuPutokaz za zapadnom izlazu iz naselja Kupališni kompleks lokaliteta Vučkovec, udaljenog nekoliko kilometara od Sv. Martina n/M Muri u sjevernom dijelu naselja Sveti Martin na Muri stari naziv Pomorje (mađarski Muraszentmárton,; na mjesnom hrvatskom narječju (kajkavskom) se zove Sumarton, ili Martin) je naselje i istoimena općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Sveti Martin na Muri · Vidi više »
Svoga tela gospodar (1957.)
Svoga tela gospodar, crnobijeli 35-milimetarski film koji je 1957.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Svoga tela gospodar (1957.) · Vidi više »
Tituš Brezovački
Tituš, Tito (Baltazar) Brezovački poznat i pod imenom Brezovachky Titus, Brezovatsky Tituš, Baltazar (Zagreb, 4. siječnja 1757. – Zagreb, 29. listopada 1805.) bio je hrvatski književnik, točnije komediograf i pjesnik stare hrvatske književnosti.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Tituš Brezovački · Vidi više »
Tjesnačnik
Tjesnačnik (frikativ) vrsta je suglasnika koji se tvore tjeranjem zraka kroz uski kanal koji se, primjerice, tvori između jezika i zuba ili nepca.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Tjesnačnik · Vidi više »
Tko pjeva zlo ne misli (1970.)
"Tko pjeva zlo ne misli" najpoznatiji je film redatelja i scenarista Kreše Golika, ujedno je i jedan od najgledanijih hrvatskih filmova u povijesti, podnaslovljen kao "ljubavna komedija s pjevanjem", a strukturiran u obliku kolažnog dnevnika.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Tko pjeva zlo ne misli (1970.) · Vidi više »
Turopolje
Turopolje je kulturno-povijesna mikroregija u Središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Turopolje · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Ukrajina · Vidi više »
Una
Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Una · Vidi više »
Velika Trnovitica
Velika Trnovitica općina je u Hrvatskoj.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Velika Trnovitica · Vidi više »
Vibrant
U fonetici je vibrant suglasnik koji se prozvodi vibracijama između artikulatora i mjesta tvorbe.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Vibrant · Vidi više »
Virovitica
Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Virovitica · Vidi više »
Vokativ
Vokativ (lat. vocare.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Vokativ · Vidi više »
Vrbovec
Vrbovec je grad smješten na istoku Zagrebačke županije u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Vrbovec · Vidi više »
Vrbovsko
Vrbovsko je grad u Hrvatskoj, smješten na području Gorskog kotara.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Vrbovsko · Vidi više »
Zapadnoštokavsko narječje
Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Zapadnoštokavski govoriDalibor Brozović,, Zbornik radova sa susreta hrvatskih studenata u tuđini (1981. – 1986.), Susreti 6, Zagreb – Bochum, str.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Zapadnoštokavsko narječje · Vidi više »
Zapadnojužnoslavenski jezici
Zapadnojužnoslavenski jezici, jedan od dva ogranka južnoslavenskih jezika, drugi je istočni, koji se govore na prostorima bivše Jugoslavije, u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Zapadnojužnoslavenski jezici · Vidi više »
Zapornik
Ploziv ili okluziv je vrsta suglasnika koja se proizvodi zaustavljanjem struje zraka.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Zapornik · Vidi više »
Zrinska gora
Zrinska Gora je gorsko područje u Republici Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, a prostire se na preko 30.000 hektara na teritoriju između gradova Gline, Petrinje i Hrvatske Kostajnice, te općina Dvor i Donji Kukuruzari.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Zrinska gora · Vidi više »
Zvučni alveolarni frikativ
Zvučni alveolarni frikativ naziv je za više suglasnika od kojih je najčešći zvučni alveolarni sibilant, u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Zvučni alveolarni frikativ · Vidi više »
Zvučni alveolarni ploziv
Zvučni alveolarni ploziv suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Zvučni alveolarni ploziv · Vidi više »
Zvučni bilabijalni ploziv
Zvučni bilabijalni ploziv suglasnik je koji postoji većini jezika, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Zvučni bilabijalni ploziv · Vidi više »
Zvučni labiodentalni frikativ
Zvučni labiodentalni frikativ suglasnik je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Zvučni labiodentalni frikativ · Vidi više »
Zvučni postalveolarni frikativ
Zvučni postalveolarni frikativ ili zvučni palatoalveolarni frikativ suglasnik je koji postoji u nekim svjetskim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Zvučni postalveolarni frikativ · Vidi više »
Zvučni velarni ploziv
Zvučni velarni ploziv suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Kajkavsko narječje i Zvučni velarni ploziv · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Kajkavsko narječje i 16. stoljeće · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Kajkavsko narječje i 18. stoljeće · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Kajkavsko narječje i 19. stoljeće · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Kajkavsko narječje i 1905. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Kajkavsko narječje i 1927. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Kajkavsko narječje i 1936. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Kajkavsko narječje i 1965. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Kajkavsko narječje i 1988. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Kajkavsko narječje i 1996. · Vidi više »
