Brže od pregledniku!
47 odnosi: Aleksinac (općina), Čelinac, Čeotina, Bojnik (općina), Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Drvar, Hrvatska, Ilijaš, Jablanički okrug, Kamenica (školjka), Kamenica (Čelinac, BiH), Kamenica (Drvar, BiH), Kamenica (Ilijaš, BiH), Kamenica (Lepoglava), Kamenica (Metlika, Slovenija), Kamenica (otok), Kamenica (Preseka), Kamenica (Sokolovac), Kamenica (Teslić, BiH), Kamenica (Višegrad, BiH), Kamenica (Vogošća, BiH), Kamenica Donja, Kamenica Gornja, Kamenica Skradnička, Kamenice, Kosovska Kamenica, Križ Kamenica, Lepoglava, Loznica (općina), Mačvanski okrug, Maglaj, Makedonska Kamenica, Nišavski okrug, Novi Sad, Pale, Preseka, Sokolovac, Srbija, Srijemska Kamenica, Teslić, Tijat, Tounj, Višegrad, Vogošća, Zavidovići, Zvornik.
Aleksinac (općina)
Aleksinac (srpski: Општина Алексинац) općina je u Nišavskom okrugu u Srbiji.
Novi!!: Kamenica i Aleksinac (općina) · Vidi više »
Čelinac
Općina Čelinac nalazi se pored Banje Luke, u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Kamenica i Čelinac · Vidi više »
Čeotina
Čeotina (Čehotina, Ćehotina, Ćeotina, Ćotina) je rijeka u sjeverozapadnoj Crnoj Gori, desna pritoka Drine.
Novi!!: Kamenica i Čeotina · Vidi više »
Bojnik (općina)
Općina Bojnik (srpski: Општина Бојник) je općina u Jablaničkom okrugu u Srbiji.
Novi!!: Kamenica i Bojnik (općina) · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Kamenica i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Kamenica i Crna Gora · Vidi više »
Drvar
Drvar je općina koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Hercegbosanske županije uz granicu s Republikom Hrvatskom.
Novi!!: Kamenica i Drvar · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Kamenica i Hrvatska · Vidi više »
Ilijaš
Ilijaš je općina sjeveroistočno od grada Sarajeva.
Novi!!: Kamenica i Ilijaš · Vidi više »
Jablanički okrug
Jablanički upravni okrug (ćirilično: Јабланички управни округ) se nalazi u južnom dijelu Srbije.
Novi!!: Kamenica i Jablanički okrug · Vidi više »
Kamenica (školjka)
Kamenica (lat. Ostrea edulis), ili europska kamenica je morska školjka iz porodice kamenica (Ostreidae).
Novi!!: Kamenica i Kamenica (školjka) · Vidi više »
Kamenica (Čelinac, BiH)
Kamenica je naseljeno mjesto u sastavu općine Čelinac, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Kamenica i Kamenica (Čelinac, BiH) · Vidi više »
Kamenica (Drvar, BiH)
Kamenica je naseljeno mjesto u općini Drvar, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Kamenica i Kamenica (Drvar, BiH) · Vidi više »
Kamenica (Ilijaš, BiH)
Kamenica je naseljeno mjesto u sastavu općine Ilijaš, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Kamenica i Kamenica (Ilijaš, BiH) · Vidi više »
Kamenica (Lepoglava)
Kamenica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Lepoglave, Varaždinska županija.
Novi!!: Kamenica i Kamenica (Lepoglava) · Vidi više »
Kamenica (Metlika, Slovenija)
Kamenica je naselje u slovenskoj Općini Metliki.
Novi!!: Kamenica i Kamenica (Metlika, Slovenija) · Vidi više »
Kamenica (otok)
Kamenica je nenaseljeni otočić u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Novi!!: Kamenica i Kamenica (otok) · Vidi više »
Kamenica (Preseka)
Kamenica je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Kamenica i Kamenica (Preseka) · Vidi više »
Kamenica (Sokolovac)
Kamenica je naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Sokolovca.
Novi!!: Kamenica i Kamenica (Sokolovac) · Vidi više »
Kamenica (Teslić, BiH)
Kamenica je naseljeno mjesto u sastavu općine Teslić, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Kamenica i Kamenica (Teslić, BiH) · Vidi više »
Kamenica (Višegrad, BiH)
Kamenica je naseljeno mjesto u općini Višegradu, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Kamenica i Kamenica (Višegrad, BiH) · Vidi više »
Kamenica (Vogošća, BiH)
Kamenica je naselje u općini Vogošća, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Kamenica i Kamenica (Vogošća, BiH) · Vidi više »
Kamenica Donja
Kamenica Donja je naseljeno mjesto u sastavu općine Zvornik, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Kamenica i Kamenica Donja · Vidi više »
Kamenica Gornja
Kamenica Gornja je naseljeno mjesto u sastavu općine Zvornik, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Kamenica i Kamenica Gornja · Vidi više »
Kamenica Skradnička
Kamenica Skradnička je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Tounj, Karlovačka županija.
Novi!!: Kamenica i Kamenica Skradnička · Vidi više »
Kamenice
* Kamenica (školjka).
Novi!!: Kamenica i Kamenice · Vidi više »
Kosovska Kamenica
Kosovska Kamenica (alb. Kamenicë) je gradić u najistočnijem dijelu Kosova.
Novi!!: Kamenica i Kosovska Kamenica · Vidi više »
Križ Kamenica
Križ Kamenica je naselje u Ličko-senjskoj županiji s 286 stanovnika.
Novi!!: Kamenica i Križ Kamenica · Vidi više »
Lepoglava
Lepoglava je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Kamenica i Lepoglava · Vidi više »
Loznica (općina)
Općina Loznica (srp., ćir. Град Лозница, lat. Grad Loznica) pripada Mačvanskome okrugu u središnjoj Srbiji.
Novi!!: Kamenica i Loznica (općina) · Vidi više »
Mačvanski okrug
Mačvanski upravni okrug (ćirilično: Мачвански управни округ) se nalazi u zapadnom dijelu Republike Srbije.
Novi!!: Kamenica i Mačvanski okrug · Vidi više »
Maglaj
Maglaj je grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Kamenica i Maglaj · Vidi više »
Makedonska Kamenica
Makedonska Kamenica (makedonski: Македонска Каменица) je gradić od 5.147 stanovnika na sjeveroistoku Republike Makedonije na obroncima Osogovske planine.
Novi!!: Kamenica i Makedonska Kamenica · Vidi više »
Nišavski okrug
Nišavski upravni okrug (ćirilično: Нишавски управни округ) je okrug u jugoistočnome dijelu Središnje Srbije.
Novi!!: Kamenica i Nišavski okrug · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Kamenica i Novi Sad · Vidi više »
Pale
Drvena katolička crkva na Palama Pale su naselje u neposrednoj blizini Sarajeva.
Novi!!: Kamenica i Pale · Vidi više »
Preseka
Preseka je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Kamenica i Preseka · Vidi više »
Sokolovac
Sokolovac je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Kamenica i Sokolovac · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Kamenica i Srbija · Vidi više »
Srijemska Kamenica
Srijemska Kamenica (srpski: Сремска Каменица/Sremska Kamenica, mađarski Kamanc, njemački Kamenitz) je gradsko naselje pored Dunava.
Novi!!: Kamenica i Srijemska Kamenica · Vidi više »
Teslić
Teslić je općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Kamenica i Teslić · Vidi više »
Tijat
Tijat je nenaseljeni jadranski otok.
Novi!!: Kamenica i Tijat · Vidi više »
Tounj
Tounj je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Kamenica i Tounj · Vidi više »
Višegrad
Višegrad je grad i općina u istočnoj Bosni (BiH).
Novi!!: Kamenica i Višegrad · Vidi više »
Vogošća
mini Vogošća je općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, jedna od devet općina Sarajevske županije.
Novi!!: Kamenica i Vogošća · Vidi više »
Zavidovići
Zavidovići su grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Kamenica i Zavidovići · Vidi više »
Zvornik
Zvornik je grad i središte istoimene općine u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, s 14.584 stanovnika u gradu i 81.295 stanovnika u općini po popisu iz 1991.
Novi!!: Kamenica i Zvornik · Vidi više »
