Brže od pregledniku!
60 odnosi: Asimilacija, Austro-Ugarska, Buševec, Dijalekt, Družba Isusova, Hrvati, Hrvati u Rumunjskoj, Hrvatska grančica, Hrvatska matica iseljenika, Hrvatski jezik, Hrvatsko iseljeništvo, Ivan Dobra, Jabalče, Jat, Josip Lisac, Karaš-severinska županija, Karaševo, Karaševsko-svinjički dijalekt, Katolička Crkva, Klokotič, Kolektivizacija, Konvencija, Kosovsko-resavski dijalekt, KUD "Karaševska zora", Lupak, Mikola Žurkul, Milja Šera, Milja Radan, Oppidum, Ravnik (Karaš-severinska županija, Rumunjska), Ričica (Rumunjska), Rumunji, Rumunjska, Rumunjski jezik, Srednjojužnoslavenski dijasustav, Sveučilište u Zagrebu, Tamiška županija, Temišvar, Tomislav Žigmanov, Transilvanija, U ovom strašnom času, Vijenac (časopis), Vodnik (Karaš-severinska županija, Rumunjska), Vojvodina, Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj, 1299., 16. stoljeće, 1760., 1907., 1918., ..., 1933., 1936., 1947., 1948., 1973., 1988., 1991., 1996., 1998., 2002.. Proširite indeks (10 više) »
Asimilacija
Asimilacija (iz latinskog similis „slično“) može značiti (popis nije potpun).
Novi!!: Karaševski Hrvati i Asimilacija · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Austro-Ugarska · Vidi više »
Buševec
Buševec je selo koje administrativno pripada gradu Velika Gorica.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Buševec · Vidi više »
Dijalekt
Dijalekt (grč. διάλεκτος, dialektos) je naziv za govor određenog područja ili skupine ljudi.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Dijalekt · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Družba Isusova · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Hrvati · Vidi više »
Hrvati u Rumunjskoj
Hrvati u Rumunjskoj (2002.) Hrvati u Rumunjskoj dijele se u tri skupine Karaševce, Šokce i Turopoljce.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Hrvati u Rumunjskoj · Vidi više »
Hrvatska grančica
Hrvatska grančica je dvojezično glasilo Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj (rum. Uniunea Croatilor din Romania) krovne udruga Hrvata u Rumunjskoj.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Hrvatska grančica · Vidi više »
Hrvatska matica iseljenika
Hrvatska matica iseljenika (HMI) je hrvatska ustanova utemeljena 1951. godine.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Hrvatska matica iseljenika · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatsko iseljeništvo
20. stoljeća. Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Hrvatsko iseljeništvo · Vidi više »
Ivan Dobra
Ivan Dobra Žirjanin (Šibenik, 12. siječnja 1958. -), hrvatski pjesnik.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Ivan Dobra · Vidi više »
Jabalče
Jabalče (rum. Iabalcea), je naselje u općini Karaševo u Rumunjskoj županiji Caraş-Severin, naseljeno Hrvatima Krašovanima.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Jabalče · Vidi više »
Jat
Slovo ''jat'' u uglatoj glagoljici Jat je naziv za slovo u glagoljici i staroj ćirilici kojim se označava istoimeni glas koji je nekada postojao u slavenskim jezicima, pa i u hrvatskom.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Jat · Vidi više »
Josip Lisac
Josip Lisac (Turni kod Delnica, 1950.), hrvatski akademik, jezikoslovac, filolog i dijalektolog.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Josip Lisac · Vidi više »
Karaš-severinska županija
Karaš-severinska županija (rum.Caraş-Severin, (mađ.Krassó-Szörény) je županija u rumunjskom dijelu Banata, glavni grad županije je Ričica. Županija je poznata u Hrvatskoj zbog hrvatske manjine koja živi u općinama Karaševo i Lupak.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Karaš-severinska županija · Vidi više »
Karaševo
Karaševo (rumunjski: Carașova, mađarski: Krassovar) je općina i istoimeno naselje u županiji Caraş-Severin, u Rumunjskom dijelu Banata, 15 km od grada Reșița (hrvatski: Rešice), u kojoj žive Hrvati zvani Krašovani.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Karaševo · Vidi više »
Karaševsko-svinjički dijalekt
Riječ je o govorima Hrvata Karaševa.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Karaševsko-svinjički dijalekt · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Katolička Crkva · Vidi više »
Klokotič
Klokotič (rum. Clocotici), je naselje u općini Lupaku u Karaš-severinskoj županiji, u Rumunjskoj, naseljeno Hrvatima.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Klokotič · Vidi više »
Kolektivizacija
Kolektivizacija (latinski preko ruskog), prijenos privatne imovine (nekretnina i sredstava za rad) u kolektive, kolektivna gospodarstva, zadruge.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Kolektivizacija · Vidi više »
Konvencija
* Konvencija (zasjedanje), veliko okupljanje ljudi koji imaju neki zajednički interes.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Konvencija · Vidi više »
Kosovsko-resavski dijalekt
Kosovsko-resavski dijalekt je staroštokavski dijalekt štokavskoga narječja, kojim se govori u središnjem području Srbije.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Kosovsko-resavski dijalekt · Vidi više »
KUD "Karaševska zora"
Predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić s članovima KUD-a "Karaševska zora" Kulturno umjetničko društvo "Karaševska zora" je društvo iz Karaševa u Rumunjskoj.
Novi!!: Karaševski Hrvati i KUD "Karaševska zora" · Vidi više »
Lupak
Lupak (rum. Lupac, mađ. Kiskrassó) općina je i istoimeno naselje u županiji Caraş-Severin, u rumunjskom dijelu Banata.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Lupak · Vidi više »
Mikola Žurkul
Mikola ŽurkulJosip Lisac:, Vijenac, br.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Mikola Žurkul · Vidi više »
Milja Šera
Mikola ŽurkulJosip Lisac:, Vijenac, br.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Milja Šera · Vidi više »
Milja Radan
Prof.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Milja Radan · Vidi više »
Oppidum
Maketa oppiduma Manching u Njemačkoj. Oppidum (lat., množina: oppida) je naziv kojim su Rimljani opisivali veća - poluurbana ili urbana - naselja na područjima Zapadne i srednje Europe pred kraj željeznog doba.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Oppidum · Vidi više »
Ravnik (Karaš-severinska županija, Rumunjska)
Ravnik (rum. Rafnic, mađ. Kengyeltó), je naselje u općini Lupak u Karaš-severinskoj županiji, u Rumunjskoj, naseljeno Hrvatima.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Ravnik (Karaš-severinska županija, Rumunjska) · Vidi više »
Ričica (Rumunjska)
RičicaDaniel Lucacela:, Hrvatska grančica, 5.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Ričica (Rumunjska) · Vidi više »
Rumunji
Rumunji romanski narod srodan Moldavcima i Vlasima naseljen poglavito u Rumunjskoj i Moldaviji.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Rumunji · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Rumunjska · Vidi više »
Rumunjski jezik
Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Rumunjski jezik · Vidi više »
Srednjojužnoslavenski dijasustav
Srednjojužnoslavenski dijasustav (dijasistem) je naziv za skupinu genetsko-lingvistički srodnih (međusobno razumljivih) narječja i dijalekata koji obuhvaćaju prostor srednjojužnoslavenskih jezika hrvatskog, srpskog, crnogorskog i bošnjačkog.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Srednjojužnoslavenski dijasustav · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Tamiška županija
Tamiška županija (rumunjski: Timiş), nalazi se na zapadu Rumunjske, u povijesnoj pokrajini Banat.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Tamiška županija · Vidi više »
Temišvar
Temišvar (rumunjski: Timișoara, mađarski: Temesvár, banatskobugarski: Timišvar, njemački: Temeswar) ima preko 331.927 st.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Temišvar · Vidi više »
Tomislav Žigmanov
Tomislav Žigmanov (Tavankut, 12. svibnja 1967.Hrvatsko slovo, Razgovor: Tomislav Žigmanov, književnik, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (razgovor vodio Krešimir Bušić), str. 3.,4., 9., 28. listopada 2011.) je hrvatski književnik i publicist iz Vojvodine.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Tomislav Žigmanov · Vidi više »
Transilvanija
Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).
Novi!!: Karaševski Hrvati i Transilvanija · Vidi više »
U ovom strašnom času
U ovom strašnom času antologija je hrvatske ratne lirike.
Novi!!: Karaševski Hrvati i U ovom strašnom času · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Vijenac (časopis) · Vidi više »
Vodnik (Karaš-severinska županija, Rumunjska)
Vodnik (rum. Vodnic, mađ. Vizes), je naselje u općini Lupak u Karaš-severinskoj županiji, u Rumunjskoj, naseljeno Hrvatima Krašovani.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Vodnik (Karaš-severinska županija, Rumunjska) · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Vojvodina · Vidi više »
Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj
Zgrada Hrvatskog Zajedništva u Rumunjskoj Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj (rum. Uniunea Croatilor din Romania) krovna je udruga Hrvata u Rumunjskoj, osnovana 1991. godine.
Novi!!: Karaševski Hrvati i Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj · Vidi više »
1299.
Bez opisa.
Novi!!: Karaševski Hrvati i 1299. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Karaševski Hrvati i 16. stoljeće · Vidi više »
1760.
Bez opisa.
Novi!!: Karaševski Hrvati i 1760. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Karaševski Hrvati i 1907. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Karaševski Hrvati i 1918. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Karaševski Hrvati i 1933. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Karaševski Hrvati i 1936. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Karaševski Hrvati i 1947. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Karaševski Hrvati i 1948. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Karaševski Hrvati i 1973. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Karaševski Hrvati i 1988. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Karaševski Hrvati i 1991. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Karaševski Hrvati i 1996. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Karaševski Hrvati i 1998. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Karaševski Hrvati i 2002. · Vidi više »
