Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Karlo Veliki

Indeks Karlo Veliki

Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.

48 odnosi: Aachen, Albanija, Atila, Avari, Baski, Bizant, Blatonski Koštel, Branimir, Carigrad, Crvena Hrvatska, Drava, Dunav, Einhard, Engleski jezik, Franačka, Francuski jezik, Gepidi, Hrvatska, Irena Atenska, Istra, Karlo II., zapadnofranački kralj, Karlo Martel, Karloman, franački kralj, Karolinška renesansa, Konstantin VI., Langobardi, Latinski jezik, Lav III., Ludvig I. Pobožni, Mađari, Mađarska, Nikefor I., Njemački jezik, Pipin Mali, Popis franačkih kraljeva, Rijeka, Sasi, Stjepan III., papa, Sveto Rimsko Carstvo, Trsat, 2. travnja, 28. siječnja, 747., 768., 771., 800., 814., 870..

Aachen

Aachen (od zapadno-germanskog Ahha.

Novi!!: Karlo Veliki i Aachen · Vidi više »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.

Novi!!: Karlo Veliki i Albanija · Vidi više »

Atila

Atila (procjena godine rođenja od 395. do  406. – smrt 453.) bio je vladar Huna od 434. do svoje smrti u ožujku 453. Bio je i vođa plemenskog carstva u Srednjoj i Istočnoj Europi koje je obuhvaćalo Hune, Ostrogote, Alane i Bugare.

Novi!!: Karlo Veliki i Atila · Vidi više »

Avari

Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.

Novi!!: Karlo Veliki i Avari · Vidi više »

Baski

Baskijsko područje. Baski su narod koji živi na zapadnim Pirenejima i obali Biskajskog zaljeva.

Novi!!: Karlo Veliki i Baski · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Novi!!: Karlo Veliki i Bizant · Vidi više »

Blatonski Koštel

Panonska država za vladavine Kocelja Blatonski Koštel (ponekad i "Bijela Hrvatska") je kratkotrajna politička tvorevina iz 9.stoljeća.

Novi!!: Karlo Veliki i Blatonski Koštel · Vidi više »

Branimir

Branimir je bio knez Primorske Hrvatske od 879. do oko 892. godine, posljednji vladar iz dinastije Domagojevića.

Novi!!: Karlo Veliki i Branimir · Vidi više »

Carigrad

Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.

Novi!!: Karlo Veliki i Carigrad · Vidi više »

Crvena Hrvatska

Crvena Hrvatska (lat. Croatia Rubea) u nekim starijim povijesnim izvorima naziv je za područje od rijeke Cetine do Valone, te do porječja Pive, Morače, Zete i Tare u unutrašnjosti.

Novi!!: Karlo Veliki i Crvena Hrvatska · Vidi više »

Drava

Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.

Novi!!: Karlo Veliki i Drava · Vidi više »

Dunav

Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.

Novi!!: Karlo Veliki i Dunav · Vidi više »

Einhard

Opat Einhard, slika iz ranosrednjovjekovnog iluminiranog rukopisa Opat Einhard, poznat i kao Eginhard ili Einhart (oko 775. – 14. ožujka 840., Seligenstadt, Njemačka) bio je redovnik, franački povjesničar i biograf Karla Velikog.

Novi!!: Karlo Veliki i Einhard · Vidi više »

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Novi!!: Karlo Veliki i Engleski jezik · Vidi više »

Franačka

Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.

Novi!!: Karlo Veliki i Franačka · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Karlo Veliki i Francuski jezik · Vidi više »

Gepidi

Gepidi su bili germansko pleme, poznato po tome što su porazili Hune nakon smrti Atile.

Novi!!: Karlo Veliki i Gepidi · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Karlo Veliki i Hrvatska · Vidi više »

Irena Atenska

Carica Irena (797. – 802.) Irena ili Irena Atenjanka (starogrč. Εἰρήνη, Eirḗnē, Εἰρήνη ἡ Ἀθηναία) (Atena, 752. – Lezbos, 9. kolovoza 803.), bizantska carica od 797. do 802. godine, posljednji izdanak Izaurijske dinastije.

Novi!!: Karlo Veliki i Irena Atenska · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Novi!!: Karlo Veliki i Istra · Vidi više »

Karlo II., zapadnofranački kralj

Karlo II.

Novi!!: Karlo Veliki i Karlo II., zapadnofranački kralj · Vidi više »

Karlo Martel

Bitka protiv muslimana 732. Karlo Martel (franc. Charles Martel, njem. Karl Martell) (između 685. i 689. – 22. listopada 741.), franački majordom i vojskovođa, poznat po pobjedi u bitci kod Toursa.

Novi!!: Karlo Veliki i Karlo Martel · Vidi više »

Karloman, franački kralj

Karloman, (751. – 4. prosinca 771.), franački sukralj od 768. – 771. s bratom Karlom Velikim.

Novi!!: Karlo Veliki i Karloman, franački kralj · Vidi više »

Karolinška renesansa

samostana Lorsch (Hessen). Karolinškom renesansom se naziva kulturni uzlet (obrazovanja, pjesništva, pisanja knjiga, graditeljstva) u rano vrijeme dinastije Karolinga, pokrenut na dvoru Karla Velikog.

Novi!!: Karlo Veliki i Karolinška renesansa · Vidi više »

Konstantin VI.

Leonom IV. Konstantin VI.

Novi!!: Karlo Veliki i Konstantin VI. · Vidi više »

Langobardi

Henrik IV. i Fridrik I. Barbarossa. Langobardi (također Longobardi ili Lombardi) su germanski narod, podrijetlom iz Skandinavije.

Novi!!: Karlo Veliki i Langobardi · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Karlo Veliki i Latinski jezik · Vidi više »

Lav III.

Lav III., papa od 26. prosinca 795. do 12. lipnja 816. godine.

Novi!!: Karlo Veliki i Lav III. · Vidi više »

Ludvig I. Pobožni

Ludvig I. Pobožni (Ludovik, Ljudevit) (778. – 20. lipnja 840.), franački car i kralj od 814. – 840. godine, kralj Akvitanije 781. – 814.

Novi!!: Karlo Veliki i Ludvig I. Pobožni · Vidi više »

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Novi!!: Karlo Veliki i Mađari · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Karlo Veliki i Mađarska · Vidi više »

Nikefor I.

Kovanice s likovima Nikefora I. i njegova sina Staurakija. Nikefor I. Logotet ili Genikos (grč. Νικηφόρος Α΄, Nikēphoros I, "onaj koji donosi pobjedu") (Carigrad, oko 760. - Bugarska, 26. srpnja 811.), bizantski car od 802. do 811.

Novi!!: Karlo Veliki i Nikefor I. · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Karlo Veliki i Njemački jezik · Vidi više »

Pipin Mali

Pipin Mali (714. – 24. rujna 768.), prvi karolinški kralj 754. – 768.; postao je jedini vladar Franaka 747., a 754. ustupivši papi dio franačkoga teritorija koji će se kasnije razviti u moćnu Papinsku Državu, postao je kraljem Franačke.

Novi!!: Karlo Veliki i Pipin Mali · Vidi više »

Popis franačkih kraljeva

Razdoblje franačkih kraljeva počinje vojnim osvajanjem franačkog naroda te osamostaljenjem Franačkog Kraljevstva, a završava Verdunskim ugovorom i razdvjanjem njihove države na Zapadnu Franačku (kasnije Kraljevina Francuska) te Središnju i Istočnu Franačku (kasnije Sveto Rimsko Carstvo).

Novi!!: Karlo Veliki i Popis franačkih kraljeva · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Karlo Veliki i Rijeka · Vidi više »

Sasi

Domovina Sasa Sasi (lat. Saxones, njem. Sachsen, od starovisokonjem. sahsonotas: ljudi mača) su germanski plemenski savez čija je prapostojbina bila na području kasnije Danske u području Schleswig-Holstein.

Novi!!: Karlo Veliki i Sasi · Vidi više »

Stjepan III., papa

Stjepan III., papa od 1. kolovoza ili 7. kolovoza 767. do 24. siječnja 772. godine.

Novi!!: Karlo Veliki i Stjepan III., papa · Vidi više »

Sveto Rimsko Carstvo

Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.

Novi!!: Karlo Veliki i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »

Trsat

Grafika Rijeke i Trsata Trsat (tal. Tersatto) je naselje i mjesni odbor grada Rijeke. S crkvom Blažene Djevice Marije te franjevačkim samostanom, najstarije je marijansko svetište u Hrvatskoj.

Novi!!: Karlo Veliki i Trsat · Vidi više »

2. travnja

2.

Novi!!: Karlo Veliki i 2. travnja · Vidi više »

28. siječnja

28.

Novi!!: Karlo Veliki i 28. siječnja · Vidi više »

747.

Bez opisa.

Novi!!: Karlo Veliki i 747. · Vidi više »

768.

Bez opisa.

Novi!!: Karlo Veliki i 768. · Vidi više »

771.

Bez opisa.

Novi!!: Karlo Veliki i 771. · Vidi više »

800.

Bez opisa.

Novi!!: Karlo Veliki i 800. · Vidi više »

814.

Bez opisa.

Novi!!: Karlo Veliki i 814. · Vidi više »

870.

Bez opisa.

Novi!!: Karlo Veliki i 870. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Charlemagne.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »