Brže od pregledniku!
37 odnosi: Švedska, Bernadotte, Danska, Disleksija, Ekonomija, Gustav V. Švedski, Gustav VI. Adolf, Kopenhagen, Palača Drottningholm, Političke znanosti, Povijest, Primogenitura, Protestantizam, Silvija, kraljica Švedske, Sociologija, Stockholm, Ujedinjeno Kraljevstvo, Uppsala, Victoria, švedska krunska princeza, Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva, XX. Olimpijske igre – München 1972., 12. ožujka, 15. rujna, 1544., 1797., 19. lipnja, 19. rujna, 1946., 1947., 1950., 1972., 1973., 1976., 1980., 2005., 26. siječnja, 30. travnja.
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i Švedska · Vidi više »
Bernadotte
Grb dinastije Bernadotte Bernadotte je trenutačno vladajuća švedska kraljevska dinastija.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i Bernadotte · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i Danska · Vidi više »
Disleksija
Disleksija (grč.: δυσ- dys (slab, loš) + έξις- lexsis (jezik, riječi)) je poteškoća u učenju.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i Disleksija · Vidi više »
Ekonomija
* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i Ekonomija · Vidi više »
Gustav V. Švedski
Gustav V. (punim imenom Oscar Gustaf Adolf; 16. lipnja 1858. – 29. listopada 1950.) je bio kralj Švedske od 1907. godine do svoje smrti.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i Gustav V. Švedski · Vidi više »
Gustav VI. Adolf
Gustav VI.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i Gustav VI. Adolf · Vidi više »
Kopenhagen
Kopenhagen (danski København, od "Købmandshavn" – trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i Kopenhagen · Vidi više »
Palača Drottningholm
Palača Drottningholm (švedski: Drottningholms slott što znači "Kraljičin otočić") je privatna rezidencija švedske kraljevske obitelji koja se nalazi u Drottningholmu na otoku Lovön u općini Ekerö (Stockholmska županija, Švedska).
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i Palača Drottningholm · Vidi više »
Političke znanosti
Političke znanosti (često se spominju kao politologija ili politička znanost) su znanstveno polje društvenih znanosti, koje se bave sa znanstvenim studijem politike.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i Političke znanosti · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i Povijest · Vidi više »
Primogenitura
Primogenitura ili prvorodstvo je ustaljena tradicija nasljedstva gdje prvorođenče ima prednost.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i Primogenitura · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i Protestantizam · Vidi više »
Silvija, kraljica Švedske
Silvija, kraljica Švedske (punim imenom Silvia Renate Sommerlath 23. prosinca 1943.) je supruga kralja Carla XVI. Gustafa.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i Silvija, kraljica Švedske · Vidi više »
Sociologija
Sociologija je znanost koja proučava društva i načine na koje ta društva oblikuju ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i Sociologija · Vidi više »
Stockholm
Stockholm je glavni i najveći grad Švedske.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i Stockholm · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Uppsala
Uppsala je grad u Švedskoj.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i Uppsala · Vidi više »
Victoria, švedska krunska princeza
Victoria, švedska krunska princeza, vojvotkinja od Västergötlanda (punim imenom Victoria Ingrid Alice Désirée; Stockholm, 14. srpnja 1977.), švedska je prijestolonasljednica.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i Victoria, švedska krunska princeza · Vidi više »
Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva
Viktorija, eng. Alexandrina Victoria (London, 24. svibnja 1819. – Wight, 22. siječnja 1901.), kraljica Ujedinjenog Kraljevstva od 1837. i carica Indije od 1876. Njezina vladavina, poznata kao viktorijansko doba, trajala je gotovo 64 godine, što je čini drugim najduže vladajućim britanskim monarhom.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva · Vidi više »
XX. Olimpijske igre – München 1972.
XX.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i XX. Olimpijske igre – München 1972. · Vidi više »
12. ožujka
12.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i 12. ožujka · Vidi više »
15. rujna
15.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i 15. rujna · Vidi više »
1544.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i 1544. · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i 1797. · Vidi više »
19. lipnja
19.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i 19. lipnja · Vidi više »
19. rujna
19.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i 19. rujna · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i 1946. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i 1947. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i 1950. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i 1972. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i 1973. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i 1976. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i 1980. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i 2005. · Vidi više »
26. siječnja
26.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i 26. siječnja · Vidi više »
30. travnja
30.
Novi!!: Karlo XVI. Gustav i 30. travnja · Vidi više »
