Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Karolinzi

Indeks Karolinzi

Karla Velikog s natpisom KAROLVS IMP AVG (''Karolus imperator augustus'') Karolinzi (znani i kao Arnulfingi, po jednom od predaka roda biskupu iz Metza Arnulfu, umro 641., ili Karlingi) je bila poznata franačka plemićka obitelj koja se nakon Merovinga popela na franačko prijestolje i uspostavila dinastiju, koja je tri stoljeća vladala brojnim europskim državama.

76 odnosi: Akvitanija, Aristokracija, Arnulf Karantanski, Bavarska, Biskup, Bog, Burgundija, De facto, Europa, Franačka, Franci, Francuska, Frizija, Grof, Hugo Capet, kralj Francuske, Istočna Franačka, Italija, Karantanija, Karlo Dijete, Karlo II., zapadnofranački kralj, Karlo III., car Svetog Rimskog Carstva, Karlo III., kralj Franačke, Karlo Martel, Karlo Veliki, Karloman, franački kralj, Karloman, kralj Bavarske i Italije, Karloman, sin Karla Martela, Karolinška renesansa, Latinski jezik, Lav III., Lorena, Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva, Lotar II. Lotarinški, Lotar, kralj Francuske, Ludovik II., car Svetog Rimskog Carstva, Ludovik III. Slijepi, Ludvig I. Pobožni, Ludvig III. Mlađi, Ludvig IV. Dijete, Ludvig Njemački, Luj II., zapadnofranački kralj, Luj IV., kralj Zapadne Franačke, Luj V., zapadnofranački kralj, Merovinzi, Metz, Meuse (rijeka), Monarhija, Moselle (rijeka), Njemačka, Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, ..., Papa, Pipin I. Akvitanski, Pipin iz Heristala, Pipin Mali, Popis francuskih vladara, Provansa, Rajna, Rim, Rimsko Carstvo, Robert II., kralj Francuske, Schelde, Vojvoda, Zagreb, Zapadna Franačka, 1062., 1122., 1967., 641., 7. stoljeće, 751., 800., 888., 899., 9. stoljeće, 911., 987.. Proširite indeks (26 više) »

Akvitanija

* Akvitanija (francuska regija 1982. – 2015.).

Novi!!: Karolinzi i Akvitanija · Vidi više »

Aristokracija

Termin aristokracija (grč.: najbolji, najsposobniji i snaga, vlast) značio je kod starih Grka sustav vladanja kao "vladavinu najboljih".

Novi!!: Karolinzi i Aristokracija · Vidi više »

Arnulf Karantanski

'''Arnulf Karantanski''', portret iz 19. st. Arnulf Karantanski ili Arnulf Koruški (njemački Arnulf von Kärnten)) (850. – 8. prosinca 899.) je bio kralj Istočne Franačke (Njemačke) 887. – 899., njemačko-rimski car i kralj Italije 896. – 899. godine.

Novi!!: Karolinzi i Arnulf Karantanski · Vidi više »

Bavarska

Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.

Novi!!: Karolinzi i Bavarska · Vidi više »

Biskup

Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).

Novi!!: Karolinzi i Biskup · Vidi više »

Bog

ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.

Novi!!: Karolinzi i Bog · Vidi više »

Burgundija

* Povijesne regije.

Novi!!: Karolinzi i Burgundija · Vidi više »

De facto

De facto je latinski izraz koji znači »činjenično« ili »u praksi«.

Novi!!: Karolinzi i De facto · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Karolinzi i Europa · Vidi više »

Franačka

Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.

Novi!!: Karolinzi i Franačka · Vidi više »

Franci

Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Karolinzi i Franci · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Karolinzi i Francuska · Vidi više »

Frizija

Pokrajina u Nizozemskoj i Njemačkoj.

Novi!!: Karolinzi i Frizija · Vidi više »

Grof

Grofovska heraldička kruna Grof ili grofica (njem. Graf; lat. comes; tal. conte; mađ. Gróf; eng. Count, ekvivalent earl) plemićki je naslov koji je u srednjem i novom vijeku označavao čast nižu od vojvode ili kneza.

Novi!!: Karolinzi i Grof · Vidi više »

Hugo Capet, kralj Francuske

Kip kralja Huga, bazilika Saint-Denis Hugo Capet (franc.: Hugues Capet) (Pariz, 938. – Pariz, 24. listopada 996.) bio je francuski kralj 21. svibnja 987. – 24. listopada 996., utemeljitelj francuske kraljevske dinastije Capet (prezime Capet od čega potječe ime dinastije u stvarnosti je nadimak koji označava nošenje plašta).

Novi!!: Karolinzi i Hugo Capet, kralj Francuske · Vidi više »

Istočna Franačka

Istočna Franačka (lat. Francia Orientalis) ili Kraljevstvo Istočne Franačke, također i Kraljevstvo Istočnih Franaka (lat. Regnum Francorum Orientalium) bila je država nasljednica carstva Karla Velikog, tj.

Novi!!: Karolinzi i Istočna Franačka · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Karolinzi i Italija · Vidi više »

Karantanija

Karantanija južnoslavenska država nastala u prvoj polovici 7. stoljeća na području istočnih Alpa, s približnim granicama na rijekama Dravi, Zilji i Enns, naseljena u ranom srednjem vijeku Karantancima, prema uvriježenom mišljenju, precima današnjih Slovencima.

Novi!!: Karolinzi i Karantanija · Vidi više »

Karlo Dijete

Karlov otac-imenjak, Karlo II. Karlo III. (fra. Charles III; Karlo Dijete, fra. Charles l'Enfant, lat. Carolus puer; Frankfurt na Majni, 847./848. – Buzançais, 29. rujna 866.) bio je franački plemić koji je postao kralj Akvitanije te je bio kralj od 855.

Novi!!: Karolinzi i Karlo Dijete · Vidi više »

Karlo II., zapadnofranački kralj

Karlo II.

Novi!!: Karolinzi i Karlo II., zapadnofranački kralj · Vidi više »

Karlo III., car Svetog Rimskog Carstva

Karlo III.

Novi!!: Karolinzi i Karlo III., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Karlo III., kralj Franačke

Karlo III.

Novi!!: Karolinzi i Karlo III., kralj Franačke · Vidi više »

Karlo Martel

Bitka protiv muslimana 732. Karlo Martel (franc. Charles Martel, njem. Karl Martell) (između 685. i 689. – 22. listopada 741.), franački majordom i vojskovođa, poznat po pobjedi u bitci kod Toursa.

Novi!!: Karolinzi i Karlo Martel · Vidi više »

Karlo Veliki

Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.

Novi!!: Karolinzi i Karlo Veliki · Vidi više »

Karloman, franački kralj

Karloman, (751. – 4. prosinca 771.), franački sukralj od 768. – 771. s bratom Karlom Velikim.

Novi!!: Karolinzi i Karloman, franački kralj · Vidi više »

Karloman, kralj Bavarske i Italije

Karloman (* oko 830.; † 29. studenog 880.) bio je od 876.

Novi!!: Karolinzi i Karloman, kralj Bavarske i Italije · Vidi više »

Karloman, sin Karla Martela

Karloman (* između 706. – 716. - † 17. kolovoza 754. Vienne) bio je najstariji sin Karla Martela i njegove žene Chrotrude, franački majordom i vojvoda.

Novi!!: Karolinzi i Karloman, sin Karla Martela · Vidi više »

Karolinška renesansa

samostana Lorsch (Hessen). Karolinškom renesansom se naziva kulturni uzlet (obrazovanja, pjesništva, pisanja knjiga, graditeljstva) u rano vrijeme dinastije Karolinga, pokrenut na dvoru Karla Velikog.

Novi!!: Karolinzi i Karolinška renesansa · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Karolinzi i Latinski jezik · Vidi više »

Lav III.

Lav III., papa od 26. prosinca 795. do 12. lipnja 816. godine.

Novi!!: Karolinzi i Lav III. · Vidi više »

Lorena

Lorena, Lotargija ili Lotaringija (izvorno Lorraine izgovor IPA:; lokalni francuski naziv:Louréne) je bivša (1982. – 2015.) francuska regija.

Novi!!: Karolinzi i Lorena · Vidi više »

Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva

Lothar I. Lotar I. (?, 795. – Prüm, 2. ožujka 855.) bio je kralj Italije i car Svetog Rimskog Carstva od 840.

Novi!!: Karolinzi i Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Lotar II. Lotarinški

Lotar II.

Novi!!: Karolinzi i Lotar II. Lotarinški · Vidi više »

Lotar, kralj Francuske

Lotar Lotar (lat. Lothārius; 941. – 2. ožujka 986.) bio je francuski kralj 954.

Novi!!: Karolinzi i Lotar, kralj Francuske · Vidi više »

Ludovik II., car Svetog Rimskog Carstva

Ludovik II. (825. – 12. kolovoza 875.), car Svetog Rimskog Carstva od 855 godine.

Novi!!: Karolinzi i Ludovik II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Ludovik III. Slijepi

Ludovik III. Slijepi (881. – rujan 928.) bio je kralj Provanse od 887.

Novi!!: Karolinzi i Ludovik III. Slijepi · Vidi više »

Ludvig I. Pobožni

Ludvig I. Pobožni (Ludovik, Ljudevit) (778. – 20. lipnja 840.), franački car i kralj od 814. – 840. godine, kralj Akvitanije 781. – 814.

Novi!!: Karolinzi i Ludvig I. Pobožni · Vidi više »

Ludvig III. Mlađi

Ludvig III. Mlađi (* oko 835.; † 20. siječnja 882. u Frankfurtu na Majni) bio je drugi sin Ludviga Njemačkog i Eme.

Novi!!: Karolinzi i Ludvig III. Mlađi · Vidi više »

Ludvig IV. Dijete

Ludwig III.Dijete u jednoj knjizi iz 19.stoljeća Ludvig IV.

Novi!!: Karolinzi i Ludvig IV. Dijete · Vidi više »

Ludvig Njemački

Pečat Ludviga Njemačkog Ludvig Njemački (Ludovik, Ljudevit) (njemački Ludwig der Deutsche) (* oko 806.; † 28. kolovoza 876. u Frankfurtu na Majni) bio je prvi istočnofranački (njemački) kralj (843. – 876.), treći sin cara Ludviga Pobožnog i Ermengarde te tako unuk Karla Velikog.

Novi!!: Karolinzi i Ludvig Njemački · Vidi više »

Luj II., zapadnofranački kralj

Luj II.

Novi!!: Karolinzi i Luj II., zapadnofranački kralj · Vidi više »

Luj IV., kralj Zapadne Franačke

Luj IV. Prekomorski (920./921. – 10. rujna 954.) bio je zapadnofranački kralj 936.

Novi!!: Karolinzi i Luj IV., kralj Zapadne Franačke · Vidi više »

Luj V., zapadnofranački kralj

Luj V. (967. – 21. svibnja 987.) bio je francuski kralj 986. – 987.

Novi!!: Karolinzi i Luj V., zapadnofranački kralj · Vidi više »

Merovinzi

Merovinško kraljevstvo Merovinzi su dinastija franačkih kraljeva, koja je vladala Franačkom od 481. do 751. godine.

Novi!!: Karolinzi i Merovinzi · Vidi više »

Metz

Metz je grad u sjeveroistočnom dijelu Francuske, administrativno središte pokrajine Lorraine i prefektura departmana Moselle.

Novi!!: Karolinzi i Metz · Vidi više »

Meuse (rijeka)

Meuse (fra. Meuse, val. Mouze, limburški: Maos, niz. i nje.: Maas) je rijeka koja izvire u Francuskoj, teče kroz Belgiju i u Nizozemskoj se ulijeva u Sjeverno more.

Novi!!: Karolinzi i Meuse (rijeka) · Vidi više »

Monarhija

Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia – isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.

Novi!!: Karolinzi i Monarhija · Vidi više »

Moselle (rijeka)

Moselle (luksemburški: Musel, njemački: Mosel) rijeka je koja teče kroz Francusku, Luksemburg i Njemačku.

Novi!!: Karolinzi i Moselle (rijeka) · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Karolinzi i Njemačka · Vidi više »

Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda

Opća enciklopedija JLZ Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (skraćeno: Opća enciklopedija JLZ), izdanje je Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (danas Leksikografski zavod Miroslav Krleža) u 8 svezaka (1977-1982).

Novi!!: Karolinzi i Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda · Vidi više »

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Novi!!: Karolinzi i Papa · Vidi više »

Pipin I. Akvitanski

Novčić kralja Pipina I. Pipin I. (francuski Pépin; 797. – 13. prosinca 838.) bio je franački plemić; kralj Akvitanije 817. – 838. te vojvoda (knez) Mainea 831. – 838.

Novi!!: Karolinzi i Pipin I. Akvitanski · Vidi više »

Pipin iz Heristala

Pipin II.

Novi!!: Karolinzi i Pipin iz Heristala · Vidi više »

Pipin Mali

Pipin Mali (714. – 24. rujna 768.), prvi karolinški kralj 754. – 768.; postao je jedini vladar Franaka 747., a 754. ustupivši papi dio franačkoga teritorija koji će se kasnije razviti u moćnu Papinsku Državu, postao je kraljem Franačke.

Novi!!: Karolinzi i Pipin Mali · Vidi više »

Popis francuskih vladara

Kraljevi su vladali Francuskom od Srednjeg vijeka do 1848. Početkom francuskoga kraljevstva obično se smatra dolazak na vlast Huga Capeta 987. Ovaj popis također sadrži i kraljeve Zapadne Franačke iz Karolinške dinastije, počevši s Verdunskim ugovorom.

Novi!!: Karolinzi i Popis francuskih vladara · Vidi više »

Provansa

Regija Provence-Alpes-Côte d'Azur Moustiers-Sainte-Marie u gornjoj provansi Calanque de Sugiton, Marseille Provansa (fr. Provence), pokrajina je u jugoistočnoj Francuskoj koja leži na Sredozemnom moru i graniči s Italijom.

Novi!!: Karolinzi i Provansa · Vidi više »

Rajna

Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.

Novi!!: Karolinzi i Rajna · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Karolinzi i Rim · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Novi!!: Karolinzi i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Robert II., kralj Francuske

Robert II.

Novi!!: Karolinzi i Robert II., kralj Francuske · Vidi više »

Schelde

Schelde (francuski Escaut, nizozemski Schelde) je rijeka u zapadnoj Europi.

Novi!!: Karolinzi i Schelde · Vidi više »

Vojvoda

Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.

Novi!!: Karolinzi i Vojvoda · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Karolinzi i Zagreb · Vidi više »

Zapadna Franačka

Zapadna Franačka (lat. Francia Occidentalis) ili Kraljevstvo Zapadnih Franaka (lat. Regnum Francorum Occidentalium) odnosi se na zapadni dio Franačkog Carstva koje je uspostavio Karlo Veliki.

Novi!!: Karolinzi i Zapadna Franačka · Vidi više »

1062.

Bez opisa.

Novi!!: Karolinzi i 1062. · Vidi više »

1122.

Bez opisa.

Novi!!: Karolinzi i 1122. · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: Karolinzi i 1967. · Vidi više »

641.

Bez opisa.

Novi!!: Karolinzi i 641. · Vidi više »

7. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Karolinzi i 7. stoljeće · Vidi više »

751.

Bez opisa.

Novi!!: Karolinzi i 751. · Vidi više »

800.

Bez opisa.

Novi!!: Karolinzi i 800. · Vidi više »

888.

Bez opisa.

Novi!!: Karolinzi i 888. · Vidi više »

899.

Bez opisa.

Novi!!: Karolinzi i 899. · Vidi više »

9. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Karolinzi i 9. stoljeće · Vidi više »

911.

Bez opisa.

Novi!!: Karolinzi i 911. · Vidi više »

987.

Bez opisa.

Novi!!: Karolinzi i 987. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »