Brže od pregledniku!
27 odnosi: Agapet I., Antički Rim, Arijanstvo, Atalarik, Biblija, Bizant, Boetije, Catanzaro, Cenobiti, Crkveni Oci, Državnik, Istočni Goti, Jonsko more, Jordan (povjesničar), Konzul, Magister officiorum, Pravo, Quaestor sacri palatii, Redovnik, Rimsko Carstvo, Sicilija, Sirija, Svećenik, Teodorik Veliki, Teorija glazbe, 485., 585..
Agapet I.
Agapet I., papa od 13. svibnja 535. do 22. travnja 536. godine.
Novi!!: Kasiodor i Agapet I. · Vidi više »
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Novi!!: Kasiodor i Antički Rim · Vidi više »
Arijanstvo
Ravenni, Italija Arijanstvo je kristološki nauk što ga je širio prezbiter Arije, koji je živio i naučavao u ranom 4. stoljeću u Aleksandriji u Egiptu.
Novi!!: Kasiodor i Arijanstvo · Vidi više »
Atalarik
Atalarik (rođen 516., umro 534. godine) je bio ostrogotski kralj i unuk Teodorika Velikog.
Novi!!: Kasiodor i Atalarik · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Kasiodor i Biblija · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Kasiodor i Bizant · Vidi više »
Boetije
Anicije Manlije Torkvat Severin BoetijeEnciklopedijski članak: u publikaciji: Slaven Ravlić, gl.
Novi!!: Kasiodor i Boetije · Vidi više »
Catanzaro
Catanzaro, glavni grad isto ime pokrajine i talijanske regije Kalabrije od 90.240 stanovnika.
Novi!!: Kasiodor i Catanzaro · Vidi više »
Cenobiti
svetog Pahomija, utemeljitelja cenobitskog reda. Cenobiti (grč. koinόs - zajednički i bίos - život) su redovnici koji žive zajedničkim životom u ograđenom samostanu (cenobij), te su prisutni u religioznom i društvenom životu sredine u kojoj žive.
Novi!!: Kasiodor i Cenobiti · Vidi više »
Crkveni Oci
Svjatoslavovom zborniku'' iz 1073. Crkveni Oci su ugledni kršćanski pisci i teolozi iz prvih stoljeća kršćanstva.
Novi!!: Kasiodor i Crkveni Oci · Vidi više »
Državnik
Državnik je pojam koji označuje političara (živog ili mrtvog), za koga se može reći da je učinio (ili da čini) nešto korisno (ili značajno) za državu kojoj je na čelu, bilo u funkciji predsjednika, premijera ili nekoj drugoj odgovarajućoj ulozi.
Novi!!: Kasiodor i Državnik · Vidi više »
Istočni Goti
Ostrogotsko kraljevstvo Istočni Goti zvani i Ostrogoti su bili barbarsko germansko pleme koje je s istoka došlo na prostore Zapadnog Rimskog Carstva i Istočnog rimskog carstva (Bizanta) i bitno su utjecali na političke prilike kasnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Kasiodor i Istočni Goti · Vidi više »
Jonsko more
Jonsko more (grčki: Ιόνιο Πέλαγος, latinski: Mare Ionium, talijanski: Mare Ionio, albanski: Deti Jon), dio Sredozemnog mora koji se nalazi između Albanije i Grčke na istoku, Sicilije na jugozapadu i Italije na zapadu i sjeverozapadu.
Novi!!: Kasiodor i Jonsko more · Vidi više »
Jordan (povjesničar)
Jordan je bio povjesničar iz 6. stoljeća iz provincije Donje Mezije (današnja sjeverna Bugarska), koji je ostavio najviše pisanih tragova o povijesti Gota u vrijeme kada je bilo malo pisaca.
Novi!!: Kasiodor i Jordan (povjesničar) · Vidi više »
Konzul
* Rimski konzul, u starom Rimu, naziv dvojice najviših državnih službenika.
Novi!!: Kasiodor i Konzul · Vidi više »
Magister officiorum
Oznake istočnog ''magistera officiorum'' prikazane u ''Notitia Dignitatum''. Magister officiorum (na latinskom doslovno "Gospodar ureda", starogrčki μάγιστρος τῶν ὀφφικίων magistros tōn offikiōn) bila je jedna od najvažnijih administrativnih funkcija, odnosno titula u kasnom Rimskom Carstvu i prvim stoljećima Bizantskog Carstva.
Novi!!: Kasiodor i Magister officiorum · Vidi više »
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Novi!!: Kasiodor i Pravo · Vidi više »
Quaestor sacri palatii
Quaestor sacri palatii (starogrčki κοιαίστωρ/κυαίστωρ τοῦ ἱεροῦ παλατίου, pojednostavljeno ὁ κοιαίστωρ/κυαίστωρ), na hrvatskom jeziku doslovno "kvestor svete palače") je kasno-rimska i bizantska titula koja se rabila za visoke carske službenike zadužene za izradu nacrta zakona. Vjerojatno najpoznatiji quaestor u povijesti bio je Tribonijan, koji je za cara Justinijana izradio znameniti zakonik Corpus iuris civilis. Titula je kasnije u Bizantu promijenila značenje, odnosno njeni nositelji su umjesto zakonodavne preuzeli upravne dužnosti, uglavnom vezane uz upravu Konstantinopola. Do 14. stoljeća je titula postala tek počasna.
Novi!!: Kasiodor i Quaestor sacri palatii · Vidi više »
Redovnik
Redovnik ili redovnica je osoba koja prakticira religijski asketizam, tj.
Novi!!: Kasiodor i Redovnik · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Kasiodor i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Novi!!: Kasiodor i Sicilija · Vidi više »
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Novi!!: Kasiodor i Sirija · Vidi više »
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Novi!!: Kasiodor i Svećenik · Vidi više »
Teodorik Veliki
Teodorik Veliki Ostrogotsko kraljevstvo Teodorik Veliki, poznat i pod latinskim nazivom Flavius Theodoricus (454. – 30. kolovoza 526.) je bio kralj Ostrogota (488. – 526.), regent Vizigota (511. - 526.) i vladar Italije.
Novi!!: Kasiodor i Teodorik Veliki · Vidi više »
Teorija glazbe
Teorija glazbe je skup spoznaja o naravi i zakonitostima glazbene umjetnosti stečenih proučavanjem stvaralačke (skladateljske) i izvoditeljske glazbene prakse.
Novi!!: Kasiodor i Teorija glazbe · Vidi više »
485.
Bez opisa.
Novi!!: Kasiodor i 485. · Vidi više »
585.
Bez opisa.
Novi!!: Kasiodor i 585. · Vidi više »
