Brže od pregledniku!
36 odnosi: Al Jazeera, Al-Kaida, Bahrein, BBC, Brod, Džibuti, Egipat, Granica, Iran, Islamska država, Jemen, Jordan, Katar, Komori, Kuvajt, Libija, Maldivi, Mauretanija, Rat protiv terorizma, Saudijska Arabija, Senegal, Sjedinjene Američke Države, Terorizam, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ujedinjeni narodi, Zračni prostor, Zrakoplov, 2014., 2017., 2021., 24. kolovoza, 27. srpnja, 4. siječnja, 5. lipnja, 5. siječnja.
Al Jazeera
Al Jazeera (arapski الجزيرة) katarska je televizijska kuća sa sjedištem u gradu Dohi.
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i Al Jazeera · Vidi više »
Al-Kaida
Zemljovid al-Kaidinih terorističkih napada Al-Kaida (arapski: القاعدة – al-Kā‘idah, "baza") ime je međunarodnog saveza islamskih terorističkih organizacija.
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i Al-Kaida · Vidi više »
Bahrein
Bahrein, službeno Kraljevina Bahrein je otočna država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i Bahrein · Vidi više »
BBC
BBC (British Broadcasting Corporation) je najveća korporacija za emitiranje radijskog i televizijskog programa u svijetu.
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i BBC · Vidi više »
Brod
Ruska fregata ''Pallada'' Brod je plovno sredstvo sposobno za kretanje po moru, rijekama i jezerima koje služi najčešće za prijevoz robe i putnika.
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i Brod · Vidi više »
Džibuti
Džibuti (arap. Jumhūriyah Jibūti,DŽIBUTI, U: Ajanović-Malinar, Ivona et al. (ur.); Šentija, Josip (gl. ur.), Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža«, III. izd., Dopunski sv.: A – Ž, Zagreb: JLZ »Miroslav Krleža«, travnja-prosinca 1988. (1977.–1988.),, str. 127. Đumhűriyya ĐibűtîVujić, Antun (gl. ur.), Enciklopedija: opća i nacionalna: u 20 knjiga,, Zagreb: Proleksis, Večernji list, 2009.,, (Pristupljeno preko CARNetove inačice: 24. prosinca 2010.).), država u istočnoj Africi.
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i Džibuti · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i Egipat · Vidi više »
Granica
Granica Škotske i Engleske Granica je u najširem smislu crta koja nešto omeđuje.
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i Granica · Vidi više »
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i Iran · Vidi više »
Islamska država
Islamska Država (arap. الدولة الاسلامية; do 2014. poznata kao Islamska Država Iraka i Levanta ili Islamska Država Iraka i Sirije (hrvatska kratica: IDIL; engleska kratica: ISIL) je bila državna tvorevina na području Iraka i Sirije, koja je od 2014. proglasila kalifat. Pobornici ove ideje su pretendirale teritorij cijelog Iraka i Levanta, što uključuje i Libanon, Izrael te Palestinu. Osnovana je prve godine Iračkog rata 2003., a 2004. zaklela se na vjernost al-Kaidi, s kojom je prekinula odnose 2014. Islamsku Državu su činile i podržavale brojne pobunjeničke skupine, među kojima i njeni pobornici Mudžahedinsko savjetodavno vijeće, al-Qaida u Iraku, Vojska el-Fatihe, Vojska drugova, Pristaše tauhida i suneta, Vojska pobjedničke skupine i dr., kao i drugi klanovi čije pučanstvo ispovijeda sunitski islam. Cilj Islamske Države bio je uspostavljanje kalifata u većinskim sunitskim područjima Iraka, a poslije i Sirije. U veljači 2014. nakon borbe za prevlast, al-Qaida je prekinula odnose s Islamskom Državom. Na vrhuncu Iračkog rata, Islamska Država je držala područja namjesništava Anbara, Ninive i Kirkuka, te većinu Namjesništva Salah ad-Din, kao i dijelove Namjesništva Babila, Dijale i Bagdada. Bakuba su proglasili glavnim gradom. U vrijeme Sirijskog građanskog rata, IDIL je okupirao područja sirijska namjesništava Raka, Edliba i Alepa. Konačno, iz vijesti s kraja 2017. može se zaključiti da je teritorijalno ISIL uglavnom poražen i razbijen, a krajem ožujka 2019. došlo je do masovne predaje posljednjih skupina boraca tzv. Islamske Države u Siriji te je tako ISIL izgubio i posljednje uporište, Baguz, koje je držao u Siriji, priznajući konačni poraz. Nakon poraza u Siriji islamistička novinska agencija Amaq je kasno navečer 10.svibnja objavila vijest o osnivanju pokrajine Wilayah of Hind te da je IS nanio žrtve indijskoj vojsci u gradu Amshipora u kašmirskom okrugu Shopian.
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i Islamska država · Vidi više »
Jemen
Republika Jemen je država u jugozapadnoj Aziji, s obalama na Crvenom moru, Adenskom zaljevu i Arapskom moru.
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i Jemen · Vidi više »
Jordan
Jordan, službeno Hašemitska Kraljevina Jordan, je azijska država na Bliskom Istoku.
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i Jordan · Vidi više »
Katar
Katar (arapski: قطر, Qatar) država je na Аrapskom poluotoku u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i Katar · Vidi više »
Komori
Komori su otočna država u južnoj Africi.
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i Komori · Vidi više »
Kuvajt
Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i Kuvajt · Vidi više »
Libija
Libija (arap. ليبيا, Lībiyā, ar. Lībya, berberski), država je u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora.
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i Libija · Vidi više »
Maldivi
Maldivi, Maledivi, službeno Republika Maldivi (divehi: ދިވެހިރާއްޖެ), otočna su država koja se nalazi u južnoj Aziji, smještena u Indijskom oceanu.
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i Maldivi · Vidi više »
Mauretanija
Mauretanija ili Mauritanija (službeno Islamska Republika Mauretanija) je država u zapadnoj Africi na obali Atlantskog oceana.
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i Mauretanija · Vidi više »
Rat protiv terorizma
Rat protiv terorizma (eng. War on Terror) je krilatica za rat koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države protiv globalne terorističke mreže Al Qaide i protu-američkih država i organizacija u svijetu, nakon terorističkih napada u američkim gradovima New Yorku i Washingtonu 11. rujna 2001. godine.
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i Rat protiv terorizma · Vidi više »
Saudijska Arabija
Saudijska Arabija, službeno Kraljevina Saudijska Arabija, država je na Аrapskom poluotoku u Jugozapadnoj Aziji. Na zapadu dugom obalom izlazi na Crveno more, a na istoku na Perzijski zaljev. Graniči na sjeveru s Jordanom, Irakom i Kuvajtom; na jugu s Jemenom, na jugoistoku s Omanom te na istoku s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Katarom. Ima morsku granicu s Bahreinom s kojim je povezana mostom. Saudijska Arabija je apsolutna monarhija u kojoj su politička prava i slobode vrlo ograničene. Vjerske manjine (prije svega Šijiti), žene i strani radnici trpe ozbiljnu diskriminaciju. Poduzetničke slobode su na višem nivou. Gospodarstvo zemlje je bitno označeno vrlo visokim prihodima od izvoza nafte, pri čemu je energetski sektor - naftno gospodarstvo sudjeluje s 42% u bruto nacionalnom bruto proizvodu, te približno 90% u izvozu prihodima državnog budžeta - pod kontrolom države. Potiče se diverzifikacija privrede, uključivo razvoj privatnog sektora u perspektivnim djelatnostima poput turizma, obrazovanja i zdravstvene skrbi. U zemlji radi približno 6 milijuna stranih radnika (2022.), što čini oko polovinu ukupne radne snage; država nastoji ohrabriti zapošljavanje saudijskih državljana umjesto dodatnog angažiranja stranaca.
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i Saudijska Arabija · Vidi više »
Senegal
290px Senegal je država u zapadnoj Africi.
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i Senegal · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Terorizam
Masovna smaknuća tijekom Francuske revolucije 1793. Napadi 11. rujna 2001. u New Yorku Terorizam je smišljena uporaba nezakonitog nasilja ili prijetnje nezakonitim nasiljem radi usađivanja straha, s namjerom prisiljavanja ili zastrašivanja vlasti ili društva kako bi se postigli ciljevi koji su općenito politički, vjerski ili ideološki.
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i Terorizam · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i Turska · Vidi više »
Ujedinjeni Arapski Emirati
Ujedinjeni Arapski Emirati su država na obali Perzijskog zaljeva i Omanskog zaljeva.
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i Ujedinjeni Arapski Emirati · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Zračni prostor
Zračni prostor je dio atmosfere iznad kopna i teritorijalnog mora koji kontrolira pojedina država.
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i Zračni prostor · Vidi više »
Zrakoplov
Zrakoplov je svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu na Zemljinu površinu (definicija prema Zakonu o zračnom prometu Republike Hrvatske).
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i Zrakoplov · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i 2014. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i 2017. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i 2021. · Vidi više »
24. kolovoza
24.
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i 24. kolovoza · Vidi više »
27. srpnja
27.
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i 27. srpnja · Vidi više »
4. siječnja
4.
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i 4. siječnja · Vidi više »
5. lipnja
5.
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i 5. lipnja · Vidi više »
5. siječnja
5.
Novi!!: Katarska diplomatska kriza 2017. i 5. siječnja · Vidi više »
