Brže od pregledniku!
25 odnosi: Čudotvorno raspelo, Barok, Crkva Gospe Trsatske, Crkvena arhitektura u Hrvatskoj, Crkvena umjetnost u Hrvatskoj, Družba Isusova, Hrvatska, Ivan Pavao II., Kastav, Katedrala, Katoličanstvo, Katoličanstvo u Hrvata, Katolička Crkva, Krv, Riječka nadbiskupija, Rijeka, Sveti Vid, Venecija, 13. stoljeće, 15. lipnja, 1638., 1727., 18. stoljeće, 2003., 8. lipnja.
Čudotvorno raspelo
Čudotvorno raspelo Katedrala Svetog Vida Čudotvorno Raspelo je najznačajniji umjetnički srednjovjekovni spomenik, što ga posjeduje grad Rijeka.
Novi!!: Katedrala sv. Vida u Rijeci i Čudotvorno raspelo · Vidi više »
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Katedrala sv. Vida u Rijeci i Barok · Vidi više »
Crkva Gospe Trsatske
Crkva Gospe Trsatske jedno je od najstarijih hrvatskih marijanskih svetišta.
Novi!!: Katedrala sv. Vida u Rijeci i Crkva Gospe Trsatske · Vidi više »
Crkvena arhitektura u Hrvatskoj
Crkva Sv. Križa u Ninu Hrvatska kršćanska arhitektura, kao i cjelokupna kršćanska likovna umjetnost u Hrvatskoj prati sve umjetničke stilove i razdoblja zapadnoeuropske kršćanske arhitekture i umjetnosti od ranokršćanstva do suvremene arhitekture, kao što također pokazuje utjecaje općih umjetničkih strujanja u hrvatskoj arhitekturi tijekom povijesti.
Novi!!: Katedrala sv. Vida u Rijeci i Crkvena arhitektura u Hrvatskoj · Vidi više »
Crkvena umjetnost u Hrvatskoj
Varaždinska katedrala Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Crkva Presvetog Trojstva u Krašiću Crkva sv. Ilije u Metkoviću Crkva sv. Marije Snježne u Belcu Crkvena likovna umjetnost služi kršćanskoj vjeri i bogoslužju te je prožeta i nadahnuta kršćanskim načelima.
Novi!!: Katedrala sv. Vida u Rijeci i Crkvena umjetnost u Hrvatskoj · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: Katedrala sv. Vida u Rijeci i Družba Isusova · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Katedrala sv. Vida u Rijeci i Hrvatska · Vidi više »
Ivan Pavao II.
Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.
Novi!!: Katedrala sv. Vida u Rijeci i Ivan Pavao II. · Vidi više »
Kastav
Kastav je gradić u zapadnom dijelu Primorsko-goranske županije, u neposrednoj blizini Rijeke i Opatije.
Novi!!: Katedrala sv. Vida u Rijeci i Kastav · Vidi više »
Katedrala
Zagrebačka katedrala Sarajevska katedrala Katedrala u kršćanskoj terminologiji je crkva u kojoj biskup, odnosno nadbiskup ima svoju biskupsku stolicu i stoluje (grč. καθέδρα; lat. cathedra; hrv. stolnica, prvostolnica, stolna crkva) te obavlja sveto bogoslužje.
Novi!!: Katedrala sv. Vida u Rijeci i Katedrala · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Katedrala sv. Vida u Rijeci i Katoličanstvo · Vidi više »
Katoličanstvo u Hrvata
Katedrala sv. Duje u Splitu, najstarija katedrala na svijetu.http://www.glas-koncila.hr/index.php?option.
Novi!!: Katedrala sv. Vida u Rijeci i Katoličanstvo u Hrvata · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Katedrala sv. Vida u Rijeci i Katolička Crkva · Vidi više »
Krv
Krv Krv (lat. sanguis) crvena je, neprozirna i gusta tekućina, posebna mirisa i slana okusa.
Novi!!: Katedrala sv. Vida u Rijeci i Krv · Vidi više »
Riječka nadbiskupija
Riječka nadbiskupija dijeceza je Rimokatoličke Crkve sa sjedištem u Rijeci, a obuhvaća grad Rijeku, Hrvatsko primorje i Gorski kotar. Ujedno je i sjedište Riječke metropolije kojoj, osim Riječke nadbiskupije, pripadaju još i Porečko-pulska, Krčka i Gospićko-senjska biskupija.
Novi!!: Katedrala sv. Vida u Rijeci i Riječka nadbiskupija · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Katedrala sv. Vida u Rijeci i Rijeka · Vidi više »
Sveti Vid
Sveti Vid (Mazzara del Valla, oko 290. – Lukanija, oko 303.), kršćanski svetac i mučenik.
Novi!!: Katedrala sv. Vida u Rijeci i Sveti Vid · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Katedrala sv. Vida u Rijeci i Venecija · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Katedrala sv. Vida u Rijeci i 13. stoljeće · Vidi više »
15. lipnja
15.
Novi!!: Katedrala sv. Vida u Rijeci i 15. lipnja · Vidi više »
1638.
Bez opisa.
Novi!!: Katedrala sv. Vida u Rijeci i 1638. · Vidi više »
1727.
Bez opisa.
Novi!!: Katedrala sv. Vida u Rijeci i 1727. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Katedrala sv. Vida u Rijeci i 18. stoljeće · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Katedrala sv. Vida u Rijeci i 2003. · Vidi više »
8. lipnja
8.
Novi!!: Katedrala sv. Vida u Rijeci i 8. lipnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Katedrala Svetog Vida, Riječka katedrala.
