Brže od pregledniku!
103 odnosi: Alkemija, Alotropija, Analitička kemija, Anorganska kemija, Antoine Laurent de Lavoisier, Atom, Atomski radijus, Avogadrov broj, Biokemija, D-blok, Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, Elektrokemija, Elektronegativnost, Elektronska konfiguracija, Elektronski afinitet, Empirijska formula, Energija ionizacije, Entalpija, Entropija, Ernest Rutherford, F-blok, Farmacija, Fizika, Fizika čvrstog stanja, Fizikalna kemija, Flogistonska kemija, Fran Bubanović, Gibbsova slobodna energija, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Humphry Davy, Idealni plin, Ion, Ionski radijus, Izomer, Izotop, Jake kiseline, Jöns Jakob Berzelius, John Dalton, Kalorimetrija, Kemija okoliša, Kemijska formula, Kemijska jednadžba, Kemijska kinetika, Kemijska ravnoteža, Kemijska reakcija, Kemijska veza, Kemijske zakonitosti, Kemijski element, Kemijski polaritet, ..., Kemijski spojevi, Kinetička teorija plinova, Kisik, Koloidni sustav, Koncentracija, Kovalentni radijus, Kvantna mehanika, Le Chatelierovo načelo, Louis Pasteur, Maria Skłodowska-Curie, Masa, Michael Faraday, Mol (mjerna jedinica), Molekula, Molekulska formula, Nobelova nagrada za kemiju, Nuklearna kemija, Nuklearna magnetska rezonancija, Orbitale, Organska kemija, Otkriće kemijskih elemenata, Otopine, P-blok, Periodni sustav elemenata, PH, Pierre Curie, Polimer, Povijest kemije, Prirodne znanosti, Rani razvoj kemije, Ravnoteža, Redoks, Robert Boyle, S-blok, SI osnovne jedinice, Silicij, Slabe kiseline, Spektroskopija, Stehiometrija, Svjetlost, Teorija relativnosti, Termodinamika, Termokemija, Titracija, Topljivost, Ugljik, Vodik, Zakon očuvanja energije, Zakon očuvanja mase, Zakon određenih proporcija, Znanost, Znanost o materijalima, Znanstvena metoda. Proširite indeks (53 više) »
Alkemija
Alkemičar, djelo Sir Williama Fettesa Douglasa iz 1853. Alkemija je drevna vještina preobrazbe neplemenitih metala u plemenite, te težnja za pronalaskom Kamena mudraca odnosno potraga za životnim eliksirom.
Novi!!: Kemija i Alkemija · Vidi više »
Alotropija
8 alotropa ugljika Alotropske modifikacije ugljika, dijamant lijevo i grafit desno. Alotropska modifikacija ili alotropija je pojava da se ista tvar javlja u više strukturnih oblika koji se razlikuju po fizikalnim i/ili kemijskim svojstvima.
Novi!!: Kemija i Alotropija · Vidi više »
Analitička kemija
Analitička kemija je grana kemije koja se bavi istraživanjem kvalitativnog i kvantitativnog sastava tvari metodama kemijske analize.
Novi!!: Kemija i Analitička kemija · Vidi više »
Anorganska kemija
Anorganska kemija dio je kemije koji proučava kemijska svojstva i reakcije svih kemijskih elemenata osim ugljika i njegovih spojeva kao i kemijske procese koje se zbivaju između njih.
Novi!!: Kemija i Anorganska kemija · Vidi više »
Antoine Laurent de Lavoisier
Antoine Laurent de Lavoisier (Pariz, 26. kolovoza 1743. – Pariz, 8. svibnja 1794.), francuski kemičar.
Novi!!: Kemija i Antoine Laurent de Lavoisier · Vidi više »
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Novi!!: Kemija i Atom · Vidi više »
Atomski radijus
Atomski radijus predstavlja polovicu međuatomske udaljenosti dva istovrsna atoma.
Novi!!: Kemija i Atomski radijus · Vidi više »
Avogadrov broj
obujmu plina neovisno o vrsti plina. Avogadrov broj ili Avogadrova konstanta je prirodna konstanta koja određuje broj čestica (molekula, atoma ili iona) u jednom molu neke tvari.
Novi!!: Kemija i Avogadrov broj · Vidi više »
Biokemija
Biokemija je kemija života, most između biologije i kemije koji proučava kako složene kemijske reakcije stvaraju život.
Novi!!: Kemija i Biokemija · Vidi više »
D-blok
D-blok u periodnom sustavu je skup kemijskih elemenata kod kojih se, kod nepobuđenih atoma, elektroni s najvišim energijama nalaze u d-orbitali.
Novi!!: Kemija i D-blok · Vidi više »
Dmitrij Ivanovič Mendeljejev
Periodni sustav elemenata. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Originalni periodni sustav elemenata. Mendeljejev kako piše u svojoj sobi. Dmitrij Ivanovič Mendeljejev (rus. Дми́трий Ива́нович Менделе́ев, Tobolsk, 8. veljače 1834. – Sankt Peterburg 2. veljače 1907.), ruski kemičar.
Novi!!: Kemija i Dmitrij Ivanovič Mendeljejev · Vidi više »
Elektrokemija
Elektrokemija jedna je od grana kemije.
Novi!!: Kemija i Elektrokemija · Vidi više »
Elektronegativnost
Elektronegativnost je sposobnost nekog atoma da privuče elektronski par koji unutar molekule dijeli s drugim atomom u kovalentnoj vezi.
Novi!!: Kemija i Elektronegativnost · Vidi više »
Elektronska konfiguracija
Elektronske ljuske i stanja elektrona kod atoma i molekula. Bohrov model atoma litija. Orbitale se popunjavaju sljedećim redosljedom: 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 4s2 3d10 4p6 5s2 4d10 5p6 6s2 4f14 5d10 6p6 7s 2 5f14 7p6. Broj u potenciji označuje maksimalan broj elektrona (e-) koji određena podljuska može imati. Elektronska konfiguracija ugljika: 1s2 2s2 2p2 Elektronska konfiguracija je raspored elektrona u atomu, obilježen nizom energijskih stanja koja se predočavaju raspodjelom elektrona u koncentrične ljuske oko atomske jezgre, momentom veličine njihova gibanja i drugo.
Novi!!: Kemija i Elektronska konfiguracija · Vidi više »
Elektronski afinitet
*Elektronski afinitet je težnja atoma ili iona nekog elementa u plinovitom stanju da veže na sebe elektron, e−.
Novi!!: Kemija i Elektronski afinitet · Vidi više »
Empirijska formula
Empirijska formula je najmanji mogući omjer kemijskih elemenata u nekom spoju.
Novi!!: Kemija i Empirijska formula · Vidi više »
Energija ionizacije
U fizici i kemiji, energija ionizacije je najmanja količina energije potrebna da se ukloni elektron iz izoliranog atoma, iona ili molekule.
Novi!!: Kemija i Energija ionizacije · Vidi više »
Entalpija
Entalpija (grč. ἐνϑάλπεıν: grijati unutra; oznaka H) je termodinamička funkcija stanja ravnoteže sustava, koja je zbroj unutrašnje energije U i umnoška tlaka p i obujma (volumena) V sustava i dana je izrazom: Entalpiju kao funkciju stanja sustava izveo je i definirao Heike Kamerlingh Onnes iz Gibbsove energije: koja opisuje smjer procesa te ravnotežu izobarno-izotermnih sustava kod kojih su tlak i temperatura konstantni.
Novi!!: Kemija i Entalpija · Vidi više »
Entropija
toplinske energije s okolinom. Carnotov ciklus kao toplinski stroj, prikazano na dijagramu temperatura – entropija. Ciklus se odvija između ogrjevnog spremnika temperature ''TH'' i rashladnog spremnika temperature ''TC''. Na apscisi je entropija, a na ordinati temperatura. energije). Entropija (oznaka S) je pojam koji je uveo 1865.
Novi!!: Kemija i Entropija · Vidi više »
Ernest Rutherford
beta-čestice. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. ''Gornja slika'': Očekivani rezultati: alfa-čestice prolaze kroz Thomsonov model atoma. ''Donja slika'': Dobiveni rezultati: samo mali dio alfa-čestice skreće, pokazujući da postoji pozitivan naboj u atomskoj jezgri (treba napomenuti da mjere nisu stvarne, atomska jezgra je još puno manja). To je Rutherfordov model atoma. Rutherfordov model atoma ili planetarni model atoma: elektroni (zeleno) i atomska jezgra (crveno). Ernest Rutherford (Nelson, Novi Zeland, 30. kolovoza 1871. – Cambridge, 19. listopada 1937.) bio je britanski i novozelandski kemičar i fizičar.
Novi!!: Kemija i Ernest Rutherford · Vidi više »
F-blok
F-blok ili unutarnji prijelazni elementi su elementi čiji elektroni najviše razine popunjavaju f atomske orbitale.
Novi!!: Kemija i F-blok · Vidi više »
Farmacija
Farmacija (ljekarništvo ili apotekarstvo; od grčki φάρμακον.
Novi!!: Kemija i Farmacija · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Kemija i Fizika · Vidi više »
Fizika čvrstog stanja
kubičnog kristalnog sustava. čvrstoću. fotonaponski članak. Valentni pojasevi poluvodiča pokazuju potpuno popunjen valentni pojas i prazan vodljivi pojas. Fermijev nivo leži unutar zabranjenog pojasa. elektronskim mikroskopom. m. provođenja ili kondukcije topline. feromagnet u obliku potkove. Meissnerovog učinka (Walther Meissner). Ukrašena kopija prvog tranzistora otkrivenog u tvrtci Bell Labs 23. prosinca 1947. kada su američki istraživači John Bardeen, Walter Houser Brattain i William Bradford Shockley konstruirali prvi germanijski bipolarni tranzistor. kovalentne. kovalentnoj vezi sa susjedna tri silicijeva atoma, a veza s četvrtim silicijevim atomom ostaje nepopunjena. Nju popunjava elektron susjednog atoma, čime nastaje '''šupljina'''. Takvi trovalentni atomi koji primaju elektrone nazivaju se '''akceptori'''. fotonaponski članak izrađen od pločice monokristalnog silicija. Elektroporculan kao izolator za visoke napone. fotoelektričnog učinka. Svjetleće diode. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Suprafluidni helij koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni. Fizika čvrstog stanja je grana fizike koja proučava strukturu tvari u čvrstome stanju (krutine) te s pomoću kvantne fizike istražuje svojstva i procese u kristalnome i amorfnome obliku tvari, svojstva kristalizirane tvari i pojave vezane uz promjene fizikalnih veličina (primjerice temperature, tlaka, dimenzija i oblika mikrokristala, broja i vrste defekata u kristalnoj rešetki i drugo).
Novi!!: Kemija i Fizika čvrstog stanja · Vidi više »
Fizikalna kemija
Fizikalna kemija je grana kemije koja koristi fizikalne zakone i metode kod istraživanja kemijskih sustava i reakcije.
Novi!!: Kemija i Fizikalna kemija · Vidi više »
Flogistonska kemija
Flogistonska kemija je naziv za kemiju u 17. i 18. stoljeću kada se, za razliku od alkemije, koja joj je prethodila, sve kemijske mijene pokušavaju objasniti jednim principom.
Novi!!: Kemija i Flogistonska kemija · Vidi više »
Fran Bubanović
Fran Bubanović (Sisak, 19. studenoga 1883. - Zagreb, 6. veljače 1956.), bio je hrvatski kemičar.
Novi!!: Kemija i Fran Bubanović · Vidi više »
Gibbsova slobodna energija
Egzotermna reakcija je kemijska reakcija kojom se oslobađa toplina. Endotermna reakcija je kemijska reakcija kojom se veže toplina. bar. Ipak, čak i ako je poželjna, ona je toliko spora da se ne primjećuje. Ako je kemijska reakcija termodinamički poželjna, to ne određuje njenu brzinu. Gibbsova slobodna energija, Gibbsova energija, Gibbsov potencijal ili slobodna entalpija (oznaka G) je fizikalna veličina koja opisuje oslobođenu ili apsorbiranu energiju u nekom povratnom (reverzibilnom) procesu koji se odvija pri stalnoj temperaturi T i tlaku p. Definirana je kao entalpija H umanjena za umnožak entropije S i temperature T: ili gdje je: V - volumen, a U - unutarnja energija termodinamičkog sustava.
Novi!!: Kemija i Gibbsova slobodna energija · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Kemija i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Kemija i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Humphry Davy
električne struje. Davyjeva svjetiljka ili prva rudarska sigurnosna svjetiljka. čavla. Humphry Davy (Penzance, 17. prosinca 1778. - Ženeva, 29. svibnja 1829.), engleski kemičar i fizičar.
Novi!!: Kemija i Humphry Davy · Vidi više »
Idealni plin
Temperatura idealnog plina je mjera prosječne kinetičke energije molekula Idealni plin je takav plin čije čestice (atomi ili molekule) imaju ukupno zanemarljivo malen vlastiti obujam.
Novi!!: Kemija i Idealni plin · Vidi više »
Ion
Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.
Novi!!: Kemija i Ion · Vidi više »
Ionski radijus
Ionski radijus je polumjer aniona i kationa u kristalnoj rešetki ionskog spoja, na osnovi pretpostavke da su ioni sfernog oblika određene veličine.
Novi!!: Kemija i Ionski radijus · Vidi više »
Izomer
Izomeri su spojevi iste molekularne mase i jednake kemijske formule koje je otkrio dr.sc.
Novi!!: Kemija i Izomer · Vidi više »
Izotop
atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. atomskih jezgri. Fotografska ploča koju je snimio Joseph John Thomson, a u desnom donjem kutu pokazuje oznake udaraca izotopa neona: 20Ne i 22Ne. Dempsterov maseni spektrometar iz 1918. Rutherfordov model atoma. nm. Izotop (grč. isos: isti, topos: mjesto) je atom istoga kemijskog elementa (isti atomski broj Z) koji se međusobno razlikuje po broju neutrona u atomskoj jezgri, pa prema tome i po masenome broju, odnosno masi.
Novi!!: Kemija i Izotop · Vidi više »
Jake kiseline
Jake kiseline su one kiseline koje otapanjem u vodi potpuno disociraju, što općenito znači da je u normalnim uvjetima koncentracija hidronijevih iona (H3O+) jednaka koncentraciji otopljene kiseline.
Novi!!: Kemija i Jake kiseline · Vidi više »
Jöns Jakob Berzelius
Jöns Jakob Berzelius (Väversunda, 20. kolovoza 1779. – Stockholm, 7. kolovoza 1848.), švedski kemičar, liječnik i pronalazač.
Novi!!: Kemija i Jöns Jakob Berzelius · Vidi više »
John Dalton
eng. ''New System of Chemical Philosophy'', I, 1808.). Rutherfordov model atoma. nm. vlage u zraku povećava ukupan tlak zraka. mrežnici oka. Treba primijetiti da mrežnica oka sadrži vrlo malo receptora za plavu boju. John Dalton (Eaglesfield, 6. rujna 1766. - Manchester, 27. srpnja 1844.), engleski prirodoslovac, kemičar i fizičar.
Novi!!: Kemija i John Dalton · Vidi više »
Kalorimetrija
latentnu toplinu. Kalorimetar s bombom. Kalorimetar s bombom. Kalorimetrija je mjerna metoda za određivanje količine topline.
Novi!!: Kemija i Kalorimetrija · Vidi više »
Kemija okoliša
Kemija okoliša je područje kemije koje se bavi kemijskim sastavom tla, vode i zraka te utjecajem raznih kemijskih tvari na ekološku ravnotežu i načinima da se ta ekološka ravnoteža vrati u normalno – prvobitno stanje, odnosno sačuva.
Novi!!: Kemija i Kemija okoliša · Vidi više »
Kemijska formula
Kemijska formula je skraćeni oblik prikazivanja sastava i građe molekula, iona ili općenito formulskih jedinki tvari s pomoću simbola kemijskih elemenata.
Novi!!: Kemija i Kemijska formula · Vidi više »
Kemijska jednadžba
Kemijska jednadžba je način prikazivanja kemijske reakcije uz pomoć kemijskih simbola i formula.
Novi!!: Kemija i Kemijska jednadžba · Vidi više »
Kemijska kinetika
Kemijska kinetika je grana fizikalne kemije koja se bavi istraživanjem brzina kemijskih reakcija.
Novi!!: Kemija i Kemijska kinetika · Vidi više »
Kemijska ravnoteža
Kemijska ravnoteža između kromata i dikromata. Dodavanjem NaOH, ravnoteža se pomiče u desno, a otopina postaje žuta. Kemijska ravnoteža je stanje u reakcijskom sustavu, pri kojem se koncentracije reaktanata i produkata ne mijenjaju tijekom vremena.
Novi!!: Kemija i Kemijska ravnoteža · Vidi više »
Kemijska reakcija
Kemijska reakcija je proces međusobnog djelovanja tvari uz utjecaj fizikalnih uvjeta (toplina, električna struja, elektromagnetsko zračenje), kojim se bitno mijenjaju i gube jedna svojstva, a pritom nastaju nove tvari s potpuno drugačijim svojstvima.
Novi!!: Kemija i Kemijska reakcija · Vidi više »
Kemijska veza
Kemijska veza je privlačna sila kojom se atomi ili atomske skupine udružuju u energijski stabilnije molekule ili kristale.
Novi!!: Kemija i Kemijska veza · Vidi više »
Kemijske zakonitosti
Kemijske zakonitosti su zakonitosti po kojima se ponašaju sve tvari pri kemijskim reakcijama.
Novi!!: Kemija i Kemijske zakonitosti · Vidi više »
Kemijski element
Kemijski element je skup svih istovrsnih atoma u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, Kemijski elementi mogu imati više izotopa, dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa.
Novi!!: Kemija i Kemijski element · Vidi više »
Kemijski polaritet
Molekula vode je dipol s negativnim polom prema kisikovu atomu Kemijski polaritet je razdvajanje kemijskog naboja zbog kojeg nastaje kemijski dipol ili multipol cijele molekule ili jedne ili više njezinih skupina.
Novi!!: Kemija i Kemijski polaritet · Vidi više »
Kemijski spojevi
Kemijski spojevi su spojevi više vrsta atoma povezanih kemijskom vezom.
Novi!!: Kemija i Kemijski spojevi · Vidi više »
Kinetička teorija plinova
kinetičke energije molekula. toplinskim gibanjem čestica izjednačuju. Brownovog gibanja za veliku česticu (česticu prašine) kola se sudara s velikim brojem malih čestica (molekule plina) koje se kreću s različitim brzinama i u slučajnim smjerovima. Brownovog gibanja za 5 čestica (žuto) koje se sudaraju s 800 čestica. Žute čestice ostavljaju 5 plavih tragova slučajnog kretanja i jedna od njih ima crveni vektor brzine. gibanja njegovih slojeva. Kinetička teorija plinova je tumačenje makroskopskih svojstava plinova na temelju gibanja njihovih molekula.
Novi!!: Kemija i Kinetička teorija plinova · Vidi više »
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Novi!!: Kemija i Kisik · Vidi više »
Koloidni sustav
Koloidni sustavi heterogene su smjese u kojima je jedna tvar ravnomjerno izmiješana s drugom tvari.
Novi!!: Kemija i Koloidni sustav · Vidi više »
Koncentracija
U kemiji, „koncentracija“ je definirana kao udio otopljene tvari podijeljen s volumenom otopine.
Novi!!: Kemija i Koncentracija · Vidi više »
Kovalentni radijus
Kovalentni radijus je srednje rastojanje najudaljenijih elektrona od jezgre atoma koji se javljaju u pojedinačnim kemijskim vezama koje grade ti atomi.
Novi!!: Kemija i Kovalentni radijus · Vidi više »
Kvantna mehanika
valne duljine. Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. nm. kamera će pokazati zračenje. temperature 8 mK. ultraljubičaste zrake. I. Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. dualizam). atomske jezgre. Kvantna mehanika je grana kvantne fizike koja se bavi gibanjima i stacionarnim stanjima elementarnih čestica u fizičkim sustavima najčešće atomskih veličina.
Novi!!: Kemija i Kvantna mehanika · Vidi više »
Le Chatelierovo načelo
Le Chatelierovo načelo je načelo u ravnotežnim sustavima koje glasi, ako sustavu promijenimo neku intenzivnu veličinu, sustav će nastojati tu promjenu umanjiti.
Novi!!: Kemija i Le Chatelierovo načelo · Vidi više »
Louis Pasteur
'''Louis Pasteur''' Louis Pasteur (Dole, 27. prosinca 1822. – St. Cloud, 28. rujna 1895.), francuski kemičar i biolog.
Novi!!: Kemija i Louis Pasteur · Vidi više »
Maria Skłodowska-Curie
Marie Curie (Maria Salomea Skłodowska-Curie, Varšava, 7. studenoga 1867. – Passy, 4. srpnja 1934.), francuska kemičarka i fizičarka poljskog podrijetla.
Novi!!: Kemija i Maria Skłodowska-Curie · Vidi više »
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Novi!!: Kemija i Masa · Vidi više »
Michael Faraday
galvanometru ''(G)''.http://books.google.com/books?id.
Novi!!: Kemija i Michael Faraday · Vidi više »
Mol (mjerna jedinica)
Mol je osnovna mjerna jedinica za množinu tvari (oznaka n).
Novi!!: Kemija i Mol (mjerna jedinica) · Vidi više »
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Novi!!: Kemija i Molekula · Vidi više »
Molekulska formula
Molekulska formula je kemijska formula koja naznačuje broj atoma različitih atomskih vrsta u molekuli.
Novi!!: Kemija i Molekulska formula · Vidi više »
Nobelova nagrada za kemiju
Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.
Novi!!: Kemija i Nobelova nagrada za kemiju · Vidi više »
Nuklearna kemija
Rutherfordov model atoma Nuklearna kemija je polje kemije, koja se bavi radioaktivnošću, nuklearnim procesima i svojstvima.
Novi!!: Kemija i Nuklearna kemija · Vidi više »
Nuklearna magnetska rezonancija
''Bruker'' 700 MHz NMR spektrometar. spektrometra. Nuklearna magnetska rezonancija ili NMR je apsorpcija radiofrekvencijskoga zračenja pri prijelazu između kvantnih stanja atomskih jezgri neke tvari koja se nalazi u jakom magnetskom polju.
Novi!!: Kemija i Nuklearna magnetska rezonancija · Vidi više »
Orbitale
Početkom XX.
Novi!!: Kemija i Orbitale · Vidi više »
Organska kemija
Organska kemija je grana kemije koja proučava spojeve ugljika koji čine živi svijet. To je relativno nova znanost jer je počela rasti tek početkom 19. stoljeća. Ugljik je u organskim spojevima uvijek četverovalentan. Danas je poznato preko 20 milijuna različitih organskih spojeva. Glavni je razlog tomu sposobnost ugljika da se na različite načine veže u prstenaste i lančaste molekule.
Novi!!: Kemija i Organska kemija · Vidi više »
Otkriće kemijskih elemenata
Kemijski su elementi tijekom povijesti bili postupno otkrivani, a neki su čovjeku bili poznati još od davnina.
Novi!!: Kemija i Otkriće kemijskih elemenata · Vidi više »
Otopine
Otopina u širem smislu je homogena smjesa u kojoj se sastojci nalaze u molekularnom (prava otopina) ili koloidnom razdjeljenju (koloidna otopina) i koja može biti u sva tri agregatna stanja: plinska smjesa, smjesa kapljevina, čvrsta otopina (npr. srebra u zlatu, vodika u metalu paladiju).
Novi!!: Kemija i Otopine · Vidi više »
P-blok
P-blok u periodnom sustavu čine elementi koji u valentnoj ljusci, osim ns2 elektrona imaju i np1-6 elektrone.
Novi!!: Kemija i P-blok · Vidi više »
Periodni sustav elemenata
1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. Periodni sustav elemenata je sustavni tablični poredak kemijskih elemenata koji odražava njihovu atomsku građu i sličnost njihovih fizikalnih i kemijskih svojstava.
Novi!!: Kemija i Periodni sustav elemenata · Vidi više »
PH
pH (lat. potentia hydrogenii: snaga vodika) ili pH-vrijednost je broj koji služi kao mjera kiselosti (aciditeta), odnosno lužnatosti (alkaliteta) vodenih otopina a koji se dobiva kao negativan dekadski logaritam množinske koncentracije (točnije: aktiviteta) vodikovih iona u otopini: Pri 25 °C vrijednost pH neke otopine može biti između 0 i 14.
Novi!!: Kemija i PH · Vidi više »
Pierre Curie
olovna ploča. Marie i Pierre Curie vrše pokuse s radijem (crtež napravio André Castaigne). silom. Pierre Curie (Pariz, 15. svibnja 1859. - Pariz, 19. travnja 1906.), francuski kemičar i fizičar.
Novi!!: Kemija i Pierre Curie · Vidi više »
Polimer
pmid.
Novi!!: Kemija i Polimer · Vidi više »
Povijest kemije
Robert Boyle (1627. – 1691.) prvi je uočio razliku između elemenata i spojeva, postavio zakon o ovisnosti obujma plina o tlaku (Boyle-Mariotteov zakon), izolirao metilni alkohol i aceton. Suvremena se kemija počela razvijati prije otprilike 200 godina iz drevnih učenja alkemičara prethodnih 2000 godina.
Novi!!: Kemija i Povijest kemije · Vidi više »
Prirodne znanosti
Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.
Novi!!: Kemija i Prirodne znanosti · Vidi više »
Rani razvoj kemije
Prva pojava kemije, smatra se pojava recepata za plavu glazuru u Babilonu oko 3500.
Novi!!: Kemija i Rani razvoj kemije · Vidi više »
Ravnoteža
Stabilna, labilna i indiferentna ravnoteža Ravnoteža je stanje mirovanja tijela.
Novi!!: Kemija i Ravnoteža · Vidi više »
Redoks
oksidira, a fluor reducira. Osim toga, natrij je reducens, a fluor oksidans. izgaranje). željezne rude. Galvanijev pokus sa žabljim kracima, slika iz kasnih 1780-tih godina. Alessandru Volti. cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Redoks ili redoks reakcija je takva kemijska reakcija kod koje dolazi do oksidacije i redukcije, izmjene elektrona između dva redoks sustava i time promjene oksidacijskih brojeva atoma reagirajućih kemijskih tvari.
Novi!!: Kemija i Redoks · Vidi više »
Robert Boyle
Robert Boyle (Lismore, 25. siječnja 1627. – London, 30. prosinca 1691.), irski kemičar, fizičar i izumitelj.
Novi!!: Kemija i Robert Boyle · Vidi više »
S-blok
S-blok u periodnom sustavu čine alkalijski metali, zemnoalkalijski metali, vodik i helij.
Novi!!: Kemija i S-blok · Vidi više »
SI osnovne jedinice
SI osnovnih jedinica ima sedam: za duljinu, masu, vrijeme, jakost el.
Novi!!: Kemija i SI osnovne jedinice · Vidi više »
Silicij
Silicij (lat. silex.
Novi!!: Kemija i Silicij · Vidi više »
Slabe kiseline
Slabe kiseline su kiseline koje se otapanjem u vodi slabo disociraju, što znači da u otopini postoji značajna količina molekula kiseline koje nisu disocirane.
Novi!!: Kemija i Slabe kiseline · Vidi više »
Spektroskopija
optičkom prizmom je primjer spektroskopije. Linijski emisijski spektar vodika. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. raspršivanje svjetlosti na razne strane. nm. željeza. Spektroskopija je znanstvena djelatnost koja se bavi spektrima kao odrazom energijskih ili strukturnih promjena u atomima i molekulama kemijskih tvari nakon njihova međudjelovanja s elektromagnetskim zračenjem ili sa subatomskim i drugim česticama.
Novi!!: Kemija i Spektroskopija · Vidi više »
Stehiometrija
Stehiometrija (grč. "stoicheion" element i "metrija" mjerenje) je primijenjena matematika u kemiji kojom računamo omjere brojeva atoma pojedinih elemenata u kemijskom spoju odnosno omjere množine spojeva u jednadžbi kemijske reakcije.
Novi!!: Kemija i Stehiometrija · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: Kemija i Svjetlost · Vidi više »
Teorija relativnosti
fizike. širenje zvuka u zraku). prostorvremena. S obzirom na referentni sustav (plavi sat), u relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Zemlji. inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''. '''Dolje:''' okvir ''F'' kreće se brzinom −''v'' duž osi ''x'' okvira ''F' ''. ravnini (primjer Merkurova perihela). Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Teorija relativnosti ili relativistička fizika je moderna fizičko-matematička teorija koja potpuno obuhvaća prirodne pojave na razini čestica (iznad kvantne razine koja je opisana Planckovom konstantom) do kozmoloških veličina (razine građe i evolucije svemira).
Novi!!: Kemija i Teorija relativnosti · Vidi više »
Termodinamika
topline) pretvara u mehanički rad ''W''. Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. Premda je perpetuum mobile proglašen kao nerješivim, pokušaji da se ostvari nisu prestali. Jedan od pokušaja da se ostvari perpetuum mobile. K. parnog kotla koji koristi ugljen kao gorivo. Dieselov kružni proces. Proces prati brojeve od 1 do 4 u smjeru kazaljke na satu. Boyle-Mariotteov zakon. kemijsku tvar. Termodinamika ili znanost o toplini je grana fizike koja proučava izmjenu topline i mehaničkoga rada između sustava i okoline, te druge zakonitosti pretvorbe i prijenosa energije, posebno u plinovima.
Novi!!: Kemija i Termodinamika · Vidi više »
Termokemija
Termokemija (termo- + kemija) je grana fizikalne kemije koja se bavi proučavanjem toplinskih promjena pri kemijskim reakcijama.
Novi!!: Kemija i Termokemija · Vidi više »
Titracija
pH-metrom (desno) Titracija (titriranje, titrimetrija) je volumetrijski postupak kojim se posredno određuje količina neke otopljene tvari mjerenjem obujma dodanoga reagensa.
Novi!!: Kemija i Titracija · Vidi više »
Topljivost
Topljivost je svojstvo tvari da s drugom tvari tvori homogenu smjesu.
Novi!!: Kemija i Topljivost · Vidi više »
Ugljik
Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.
Novi!!: Kemija i Ugljik · Vidi više »
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Novi!!: Kemija i Vodik · Vidi više »
Zakon očuvanja energije
klatna. kemijsku energiju u mehanički rad. Zakon očuvanja energije je fizikalni zakon prema kojemu je u zatvorenom sustavu zbroj svih oblika energije (mehaničke, toplinske, električne, magneske i tako dalje) konstantan.
Novi!!: Kemija i Zakon očuvanja energije · Vidi više »
Zakon očuvanja mase
Zakon o održanju mase (ili zakon o očuvanju mase) otkrio je i formulirao Antoine Laurent de Lavoisier.
Novi!!: Kemija i Zakon očuvanja mase · Vidi više »
Zakon određenih proporcija
Zakon određenih proporcija ili zakon stalnih masenih omjera nazvan i Proustov zakon, koji je otkrio Joseph Louis Proust (1797.), a objavio ga 1799.
Novi!!: Kemija i Zakon određenih proporcija · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Kemija i Znanost · Vidi više »
Znanost o materijalima
Znanost o materijalima područje je koje uključuje interdisciplinarni pristup fizike, kemije, informatike, primijenjene matematike i strojarstva Kategorija:Prirodne znanosti Kategorija:Znanost o materijalima.
Novi!!: Kemija i Znanost o materijalima · Vidi više »
Znanstvena metoda
Znanstvena metoda obuhvaća mnoge tehnike za proučavanje fenomena, pribavljanje novih saznanja, te ispravljanje i dopunjavanje postojećih spoznaja.
Novi!!: Kemija i Znanstvena metoda · Vidi više »
