Brže od pregledniku!
25 odnosi: Arapsko-izraelski rat 1948., Židovi, Beduini, Dudi Sela, Engleski jezik, Francuska, Galileja, Hebrejski jezik, Hezbollah, Izrael, Izraelske obrambene snage, Izraelsko-libanonski rat 2006., Južnolibanonski sukob 1982. – 2000., Kaćuša, Libanon, Nancy, Njemačka, Palestinska oslobodilačka organizacija, Planina Hermon, Poljoprivreda, The New York Times, Ujedinjeni narodi, Washington, 11. travnja, 1974..
Arapsko-izraelski rat 1948.
Arapsko-izraelski rat 1948., znan i kao Izraelski rat za neovisnost (hebrejski מלחמת העצמאות or מלחמת הקוממיות, Milhemet HaAtzma'ut; arapski حرب 1948, rat iz 1948.) je bio prvi u nizu ratova između Izraela i arapskih država u sklopu Bliskoistočnog sukoba.
Novi!!: Kirjat Šmona i Arapsko-izraelski rat 1948. · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Kirjat Šmona i Židovi · Vidi više »
Beduini
Beduini su nomadska, arapska plemena, koja žive u Arabijskoj, Sirijskoj i sjevernoafričkim pustinjama.
Novi!!: Kirjat Šmona i Beduini · Vidi više »
Dudi Sela
David "Dudi" Sela (Kiryat Shmona, 4. travnja 1985.) izraelski je tenisač rumunjskog podrijetla.
Novi!!: Kirjat Šmona i Dudi Sela · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Kirjat Šmona i Engleski jezik · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Kirjat Šmona i Francuska · Vidi više »
Galileja
Lokacija Galileje u Izraelu Galilejsko jezero Pogled iz Seforisa prema brdu Karmel, Galileja Galileja (hebrejski הגליל ha-Galil, arapski الجليل al-Jaleel) je geografsko područje koje obuhvaća velik dio sjevernoga Izraela.
Novi!!: Kirjat Šmona i Galileja · Vidi više »
Hebrejski jezik
Hebrejski jezik (heb. עברית; ISO 639-3: heb) semitski je jezik afro-azijske skupine jezika koji materinski govori 5 300 000 ljudi, uglavnom u Izraelu, dijelovima palestinskih područja, SAD-u i u židovskim zajednicama širom svijeta.
Novi!!: Kirjat Šmona i Hebrejski jezik · Vidi više »
Hezbollah
Hezbollah (حزب الله, ili Hizbolah, odnosno Hizb Allah, na hrvatskom Božja stranka) je šijitska islamistička politička stranka i militantna skupina sa sjedištem u Libanonu.
Novi!!: Kirjat Šmona i Hezbollah · Vidi više »
Izrael
Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.
Novi!!: Kirjat Šmona i Izrael · Vidi više »
Izraelske obrambene snage
Izraelske obrambene snage (heb.: צבא ההגנה לישראל Ts'va Ha-Ha'ganah Le-Yisrael, Vojska za obranu Izraela) je naziv za oružane snage Izraela.
Novi!!: Kirjat Šmona i Izraelske obrambene snage · Vidi više »
Izraelsko-libanonski rat 2006.
Izraelsko-libanonski rat 2006. (arapski حرب تموز, Ḥarb Tammūz; hebrejski מלחמת לבנון השנייה, Milhemet Levanon HaShniya) znan i kao „Libanonski rat 2006.“, „Srpanjski rat“ i "Drugi libanonski rat" je serija vojnih intervencija u Libanonu i sjevernom Izraelu koja je eskalirala nakon što je paravojna postrojba Hezbollaha 12. srpnja 2006. na izraelsko-libanonskoj granici otela dva izraelska vojnika.
Novi!!: Kirjat Šmona i Izraelsko-libanonski rat 2006. · Vidi više »
Južnolibanonski sukob 1982. – 2000.
Južnolibanonski sukob (hebrejski "הלחימה בדרום לבנון", arapski "الصراع في جنوب لبنان") se odnosi na 22 godine dugi otpor Libanonaca protiv invazije izraelske vojske i njihovih saveznika, libanonskih militanata.
Novi!!: Kirjat Šmona i Južnolibanonski sukob 1982. – 2000. · Vidi više »
Kaćuša
Višecijevni raketni bacači BM-8 (82 mm) i BM-13 (132 mm), poznatiji pod imenom Kaćuša ili Katjuša (ruski: Катю́ша, Katica), prvo su raketno topničko oružje.
Novi!!: Kirjat Šmona i Kaćuša · Vidi više »
Libanon
Libanon, službeno Republika Libanon je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom. Libanon nazivaju i Švicarskom Srednjega istoka.
Novi!!: Kirjat Šmona i Libanon · Vidi više »
Nancy
Nancy je grad na istoku Francuske, prefektura departmana Meurthe-et-Moselle, u regiji Lorraine.
Novi!!: Kirjat Šmona i Nancy · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Kirjat Šmona i Njemačka · Vidi više »
Palestinska oslobodilačka organizacija
Palestinska oslobodilačka organizacija (arapski: Munazzamat al-Tahrir al-Filastiniyah منظمة التحرير الفلسطينية, engleski: Palestine Liberation Organization, PLO) je organizacija koju su osnovale palestinske izbjeglice 1964.
Novi!!: Kirjat Šmona i Palestinska oslobodilačka organizacija · Vidi više »
Planina Hermon
Planina Hermon (arapski جبل الشيخ, Jabal el-Shaykh; hebrejski הר חרמון, Har Hermon) je 2814 metara visoka planina koja se nalazi na granici između Libanona i Sirije, u sklopu anitlibanonskog gorja.
Novi!!: Kirjat Šmona i Planina Hermon · Vidi više »
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Novi!!: Kirjat Šmona i Poljoprivreda · Vidi više »
The New York Times
The New York Times su američke dnevne novine, koje od osnutka 1851. izlaze u New Yorku.
Novi!!: Kirjat Šmona i The New York Times · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Kirjat Šmona i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Washington
Washington, D.C. je glavni grad Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: Kirjat Šmona i Washington · Vidi više »
11. travnja
11.
Novi!!: Kirjat Šmona i 11. travnja · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Kirjat Šmona i 1974. · Vidi više »
