Brže od pregledniku!
60 odnosi: Španjolska, Bazilika sv. Marije Velike, Bazilika sv. Petra, Bologna, Filip II., španjolski kralj, Filip Neri, Firenca, Francuska, Giordano Bruno, Grgur XIII., Grgur XIV., Habsburška Monarhija, Habsburg, Henrik IV., kralj Francuske, Hugenoti, Inocent IX., Italija, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Konzistorij, Latinski jezik, Lav XI., Medici, Osmansko Carstvo, Padova, Perugia, Pio V., Poljska, Rim, Rimska kurija, Sigismund III. Vasa, Siksto V., Sisak, Urban VII., Vulgata, 10. siječnja, 1515., 1536., 1548., 1551., 1566., 1571., 1572., 1580., 1585., 1590., 1591., 1592., 1595., 1600., ..., 1602., 1605., 1610., 1632., 18. prosinca, 20. stoljeće, 24. veljače, 29. siječnja, 3. ožujka, 30. siječnja. Proširite indeks (10 više) »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Klement VIII. i Španjolska · Vidi više »
Bazilika sv. Marije Velike
Bazilika svete Marije Velike (tal.: Basilica di Santa Maria Maggiore) antička je katolička bazilika u Rimu, građena u starokršćanskom stilu.
Novi!!: Klement VIII. i Bazilika sv. Marije Velike · Vidi više »
Bazilika sv. Petra
'''Stara bazilika sv. Petra''' Bazilika sv.
Novi!!: Klement VIII. i Bazilika sv. Petra · Vidi više »
Bologna
Bologna (emilijanski: Bulåggna; latinski: Bononia) je glavni grad istoimenog metropolitanskog grada i regije Emilia-Romagna na prijelazu iz sjeverne u srednju Italiju.
Novi!!: Klement VIII. i Bologna · Vidi više »
Filip II., španjolski kralj
Filip II. (španjolski Felipe II), (Valladolid, 21. svibnja 1527. – El Escorial kod Madrida, 13. rujna 1598.), španjolski kralj (1556. – 1598.), kralj Napulja i Sicilije (1554. – 1598.), kralj Engleske (suvladar s Marijom I.) (1554. – 1558.), gospodar Nizozemske (od 1555.), kralj Portugala (kao Filip I., od 1580. do 1598.) i kralj Čilea (1554. – 1556.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Klement VIII. i Filip II., španjolski kralj · Vidi više »
Filip Neri
Sveti Filip Neri (Firenca, 21. srpnja 1515. – Rim, 25. svibnja, 1595.), katolički svetac i utemeljitelj svećeničke družbe oratorijanaca.
Novi!!: Klement VIII. i Filip Neri · Vidi više »
Firenca
Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.
Novi!!: Klement VIII. i Firenca · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Klement VIII. i Francuska · Vidi više »
Giordano Bruno
'''Giordano Bruno''' Giordano Bruno (Nola, siječanj 1548. – Rim, 17. veljače 1600.), talijanski filozof i pjesnik.
Novi!!: Klement VIII. i Giordano Bruno · Vidi više »
Grgur XIII.
Grgur XIII., lat. Gregorius PP.
Novi!!: Klement VIII. i Grgur XIII. · Vidi više »
Grgur XIV.
Grgur XIV., lat. Gregorius PP.
Novi!!: Klement VIII. i Grgur XIV. · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Klement VIII. i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Klement VIII. i Habsburg · Vidi više »
Henrik IV., kralj Francuske
Henrik IV. Henrik IV. (13. prosinca 1553. – 14. svibnja 1610.), francuski kralj od 2. kolovoza 1589. do smrti, i kralj Navarre od 9. lipnja 1572. do smrti. Prvi kralj iz dinastije Bourbon.
Novi!!: Klement VIII. i Henrik IV., kralj Francuske · Vidi više »
Hugenoti
Simbol hugenota Hugenoti su francuski protestanti, pripadnici Protestantske reformističke crkve Francuske.
Novi!!: Klement VIII. i Hugenoti · Vidi više »
Inocent IX.
Inocent IX., lat. Innocentius PP.
Novi!!: Klement VIII. i Inocent IX. · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Klement VIII. i Italija · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Klement VIII. i Katoličanstvo · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Klement VIII. i Katolička Crkva · Vidi više »
Konzistorij
Kardinalska biretta Konzistorij označava u okvirima Katoličke Crkve, službeni sastanak kardinalskog zbora.
Novi!!: Klement VIII. i Konzistorij · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Klement VIII. i Latinski jezik · Vidi više »
Lav XI.
Lav XI., lat. Leo PP.
Novi!!: Klement VIII. i Lav XI. · Vidi više »
Medici
Medici su firentinska loza bogatih bankara i kasnija patricijska dinastija, čiji su predstavnici vladali Firencom od 14. do 18. stoljeća.
Novi!!: Klement VIII. i Medici · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Klement VIII. i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Padova
Padova (venecijanski Pàdoa, latinski: Patavium) je grad i istoimena općina u regiji Veneto, na sjeveru Italije.
Novi!!: Klement VIII. i Padova · Vidi više »
Perugia
Perugia (lat. Perusia) je grad u Italiji, upravno središte i najveći grad regije Umbrija, u središnjem dijelu države i glavni grad istoimene pokrajine Perugia.
Novi!!: Klement VIII. i Perugia · Vidi više »
Pio V.
Pio V., lat. Pius PP.
Novi!!: Klement VIII. i Pio V. · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Klement VIII. i Poljska · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Klement VIII. i Rim · Vidi više »
Rimska kurija
Rimska kurija (lat. Curia Romana) ili Rimski dvor najviše je upravno tijelo u Katoličkoj Crkvi koje se bavi upravljanjem Crkvenih poslova i služi kao pomoć papi u upravljanju Crkvom.
Novi!!: Klement VIII. i Rimska kurija · Vidi više »
Sigismund III. Vasa
Sigismund Sigismund III.
Novi!!: Klement VIII. i Sigismund III. Vasa · Vidi više »
Siksto V.
Siksto V., lat. Sixtus PP.
Novi!!: Klement VIII. i Siksto V. · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Klement VIII. i Sisak · Vidi više »
Urban VII.
Urban VII., lat. Urbanus PP.
Novi!!: Klement VIII. i Urban VII. · Vidi više »
Vulgata
Biblija Vulgata, izdanje 1590. Vulgata (lat.), tradicijski je naziv za prijevod Biblije na latinski što ga je učinio sv. Jeronim po nalogu pape Damasa od 383. do 405. – 406.
Novi!!: Klement VIII. i Vulgata · Vidi više »
10. siječnja
10.
Novi!!: Klement VIII. i 10. siječnja · Vidi više »
1515.
1515. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Klement VIII. i 1515. · Vidi više »
1536.
Bez opisa.
Novi!!: Klement VIII. i 1536. · Vidi više »
1548.
Bez opisa.
Novi!!: Klement VIII. i 1548. · Vidi više »
1551.
Bez opisa.
Novi!!: Klement VIII. i 1551. · Vidi više »
1566.
Bez opisa.
Novi!!: Klement VIII. i 1566. · Vidi više »
1571.
Bez opisa.
Novi!!: Klement VIII. i 1571. · Vidi više »
1572.
Bez opisa.
Novi!!: Klement VIII. i 1572. · Vidi više »
1580.
Bez opisa.
Novi!!: Klement VIII. i 1580. · Vidi više »
1585.
Bez opisa.
Novi!!: Klement VIII. i 1585. · Vidi više »
1590.
Bez opisa.
Novi!!: Klement VIII. i 1590. · Vidi više »
1591.
Bez opisa.
Novi!!: Klement VIII. i 1591. · Vidi više »
1592.
Bez opisa.
Novi!!: Klement VIII. i 1592. · Vidi više »
1595.
Bez opisa.
Novi!!: Klement VIII. i 1595. · Vidi više »
1600.
Bez opisa.
Novi!!: Klement VIII. i 1600. · Vidi više »
1602.
Bez opisa.
Novi!!: Klement VIII. i 1602. · Vidi više »
1605.
Bez opisa.
Novi!!: Klement VIII. i 1605. · Vidi više »
1610.
Bez opisa.
Novi!!: Klement VIII. i 1610. · Vidi više »
1632.
Bez opisa.
Novi!!: Klement VIII. i 1632. · Vidi više »
18. prosinca
18.
Novi!!: Klement VIII. i 18. prosinca · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Klement VIII. i 20. stoljeće · Vidi više »
24. veljače
24.
Novi!!: Klement VIII. i 24. veljače · Vidi više »
29. siječnja
29.
Novi!!: Klement VIII. i 29. siječnja · Vidi više »
3. ožujka
3.
Novi!!: Klement VIII. i 3. ožujka · Vidi više »
30. siječnja
30.
Novi!!: Klement VIII. i 30. siječnja · Vidi više »
