Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Knjižnica

Indeks Knjižnica

Knjižnica Knjižnica (ili biblioteka) je ustanova u kojoj se prikuplja, sređuje, obrađuje, pohranjuje i daje na korištenje zbrike knjiga.

56 odnosi: Aleksandrija, Aleksandrijska knjižnica, Asurbanipal, Asurbanipalova knjižnica, Bagdad, Benediktinci, Berlin, Biblija, British Museum, Crkva, Crkveni redovi, Drevni Egipat, Egipat, Hebrejski jezik, Ivan IV., ruski car, Kijev, Klinasto pismo, Knjiga, Konstantin I. Veliki, Kršćanstvo, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, London, Manastir, München, Memfis, Mezopotamija, Mojsije, Mongolsko Carstvo, Moskva, Narodne novine, Papa, Papirus, Pariz, Petar I. Aleksejevič Romanov, Pismo, Požar, Rusija, Seoba naroda, Srednji vijek, Stari zavjet, Tisak, Ur, Ustanova, Vatikanska knjižnica, Zapadni svijet, Znanost, 14. stoljeće, 15. stoljeće, 17. stoljeće, 1714., ..., 1721., 1827., 19. stoljeće, 3. stoljeće, 300. pr. Kr., 700. pr. Kr.. Proširite indeks (6 više) »

Aleksandrija

Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.

Novi!!: Knjižnica i Aleksandrija · Vidi više »

Aleksandrijska knjižnica

Ilustracija unutrašnjosti Aleksandrijske knjižnice Aleksandrijska knjižnica je najveća i najznamenitija knjižnica staroga vijeka.

Novi!!: Knjižnica i Aleksandrijska knjižnica · Vidi više »

Asurbanipal

'''Asurbanipal u lovu''', asirski reljef iz palače u Ninivi. Asurbanipal (asirski: Aššurbanapli), poznat i kao Sardanapal, bio je asirski kralj.

Novi!!: Knjižnica i Asurbanipal · Vidi više »

Asurbanipalova knjižnica

Asurbanipalova knjižnica je kraljevska biblioteka Ašurbani-pala, posljednjeg velikog kralja Novoasirskog carstva.

Novi!!: Knjižnica i Asurbanipalova knjižnica · Vidi više »

Bagdad

Bagdad (arapski بغداد Baghdād, perzijski: Baɣdād) je glavni grad Iraka i luka na Tigrisu, te drugi najveći grad u Jugozapadnoj Aziji, poslije Teherana i drugi najveći grad arapskog svijeta, poslije Kaira.

Novi!!: Knjižnica i Bagdad · Vidi više »

Benediktinci

Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.

Novi!!: Knjižnica i Benediktinci · Vidi više »

Berlin

Berlin je s više od 3,5 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i nakon Londona drugi najveći grad Europske unije.

Novi!!: Knjižnica i Berlin · Vidi više »

Biblija

Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere; nastali su u vremenu između 1513.

Novi!!: Knjižnica i Biblija · Vidi više »

British Museum

British Museum (hr. „Britanski muzej”) je najstariji javni muzej na svijetu, posvećen povijesti čovječanstva i kulture.

Novi!!: Knjižnica i British Museum · Vidi više »

Crkva

Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.

Novi!!: Knjižnica i Crkva · Vidi više »

Crkveni redovi

Crkveni redovi (redovništvo) crkvene su ustanove utemeljene na pravilima (regulama) zajedničkoga života, radi svjedočenja vjere, međusobnog pomaganja i pomaganja bližnjima.

Novi!!: Knjižnica i Crkveni redovi · Vidi više »

Drevni Egipat

Gizi su najprepoznatljiviji simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.

Novi!!: Knjižnica i Drevni Egipat · Vidi više »

Egipat

Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.

Novi!!: Knjižnica i Egipat · Vidi više »

Hebrejski jezik

Hebrejski jezik (עברית); ISO 639-3) spada u semitski jezik afro-azijsku skupinu jezika kojim govori 5.300.000 ljudi, uglavnom u Izraelu, dijelovima palestinskih područja, SAD-u i u židovskim zajednicama širom svijeta. Korijen mu dolazi od klasičnog hebrejskog jezika, koji je korišten pri pisanju Starog zavjeta prije više od 3300 godina. Židovi su za njega koristili izraz לשון הקודש Lashon ha-Qodesh ("Sveti jezik"), jer su njime pisane knjige koje se smatraju svetima. Većina znanstvenika se slaže da je nakon prvog uništenja Jeruzalema koje je zapovjedio babilonski kralj Nabukodonozor II. godine 607. pr. Kr. klasični hebrejski počeo nestajati u korist mišnajskog hebrejskog i lokalnih inačica aramejskog jezika. Nakon što se židovsko stanovništvo Judeje pod rimskom okupacijom počelo smanjivati, smatra se da je hebrejski u potpunosti iščezao iz svakodnevnog govora oko 200. godine. No, ostao je u upotrebi kao pisani jezikom kroz vijekove. Njime su se pisali ne samo vjerski, nego i svjetovni tekstovi kao što su pisma, poslovni ugovori, znanstveni i filozofski spisi, poezija itd. Hebrejski je ponovno ušao u svakodnevni govor krajem 19. i početkom 20. stoljeća kao moderni hebrejski jezik, a definirao ga je bjeloruski Židov Eliezer Ben Jehuda. To je bila posljedica nastojanja Židova da se profiliraju kao moderna nacija, što nije bilo lako postići uz cijeli niz jezika - arapski, judezmo (ladino), jidiš, ruski i drugi jezici kojima su se koristile različite židovske zajednice u svijetu. Moderni hebrejski je godine 1921. postao službenim jezikom u britanskom mandatu Palestine, a nakon toga i službeni jezik Države Izrael. Hebrejsko ime za jezik je עברית, ili Ivrit (IPA: /ivʲrit/).

Novi!!: Knjižnica i Hebrejski jezik · Vidi više »

Ivan IV., ruski car

'''Ivan IV.''' Ivan IV.

Novi!!: Knjižnica i Ivan IV., ruski car · Vidi više »

Kijev

Kijev (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.

Novi!!: Knjižnica i Kijev · Vidi više »

Klinasto pismo

Ploča s klinastim pismom Klinasto pismo ili klinopis je jedan od najranijih pisama.

Novi!!: Knjižnica i Klinasto pismo · Vidi više »

Knjiga

Knjige. Knjiga je ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica (UNESCO-va definicija), odnosno, knjiga je tiskana kolekcija papira.

Novi!!: Knjižnica i Knjiga · Vidi više »

Konstantin I. Veliki

Konstantin Veliki (lat. Flavius Valerius Aurelius Constantinus Augustus; Naissus, 28. veljače 272. ili 273. - Nikomedija, 22. svibnja 337.) rimski car 306.

Novi!!: Knjižnica i Konstantin I. Veliki · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Knjižnica i Kršćanstvo · Vidi više »

Leksikografski zavod Miroslav Krleža

Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.

Novi!!: Knjižnica i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Knjižnica i London · Vidi više »

Manastir

Manastir Studenica, Srbija Manastir, u istočnom kršćanstvu, označava zajedničku nastambu u kojoj, prema utvrđenim pravilima, žive monasi ili monahinje; u užem smislu riječi pravoslavni samostan, crkva sa zgradama.

Novi!!: Knjižnica i Manastir · Vidi više »

München

München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga, slovenski Monakovo), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.

Novi!!: Knjižnica i München · Vidi više »

Memfis

Memfis (arapski: ممفس‎; grčki: Μέμφις) je bio egipatska prijestoljnica u doba Stare države od njenog osnutka sve do oko 1300 pr. Kr. Njegovo drevno egipatsko ime bilo je Ineb Hedj ("Bijele zidine"), dok je naziv Memfis grčka izvedenica koja vuče korijen od piramide Men-nefer koju je izgradio Pepi I. iz VI. dinastije.

Novi!!: Knjižnica i Memfis · Vidi više »

Mezopotamija

Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.

Novi!!: Knjižnica i Mezopotamija · Vidi više »

Mojsije

Rembrandt: Mojsije s Deset zapovijedi Mojsije (hebrejski: מֹשֶׁה‎, Mōšæ; grčki: Μωυσῆς i Μωσῆς, Mō(y)sēs; arapski: مُوسَى, Mūsâ) je prema Bibliji bio veliki vođa izraelskog naroda, zakonoša i utemeljitelj njegove službene vjere.

Novi!!: Knjižnica i Mojsije · Vidi više »

Mongolsko Carstvo

Razvoj Mongolskog Carstva Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3 milijuna km²).

Novi!!: Knjižnica i Mongolsko Carstvo · Vidi više »

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Novi!!: Knjižnica i Moskva · Vidi više »

Narodne novine

Reljef Narodnih novina u Frankopanskoj ulici u Zagrebu Narodne novine su službeni list (glasilo) Republike Hrvatske, dostupno i u elektronskom obliku.

Novi!!: Knjižnica i Narodne novine · Vidi više »

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Novi!!: Knjižnica i Papa · Vidi više »

Papirus

3. stoljeća, Oxford, biblioteka Sackler Papirus je materijal za pisanje, prenošenje poruka i pohranjivanje znanja sličan današnjem papiru.

Novi!!: Knjižnica i Papirus · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Knjižnica i Pariz · Vidi više »

Petar I. Aleksejevič Romanov

'''Petar I. Aleksejevič Romanov''' Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki, ruski: Пётр I Алексеевич, odnosno Пётр Великий), (10. lipnja 1672. - 8. veljače 1725.), ruski vladar.

Novi!!: Knjižnica i Petar I. Aleksejevič Romanov · Vidi više »

Pismo

logografsko) Pismo je vrsta sustava simbola koje služi za zapisivanje jezika.

Novi!!: Knjižnica i Pismo · Vidi više »

Požar

Šumski požar Požar je nekontrolirano gorenje koje nanosi materijalnu štetu ili ugrožava ljudske živote.

Novi!!: Knjižnica i Požar · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Knjižnica i Rusija · Vidi više »

Seoba naroda

Pojednostavljen prikaz Velika seoba naroda ili seoba naroda opisuje razdoblje koje je potreslo Rimsko Carstvo.

Novi!!: Knjižnica i Seoba naroda · Vidi više »

Srednji vijek

Karta Europe oko 1000. godine. Srednji vijek označava središnje razdoblje u tradicionalnoj shemi razdoblja europske povijesti.

Novi!!: Knjižnica i Srednji vijek · Vidi više »

Stari zavjet

Stari zavjet - je dio Biblije kojim se podjednako služe Židovi i kršćani.

Novi!!: Knjižnica i Stari zavjet · Vidi više »

Tisak

1330-2949, str. 5.-9. Tisak jest zajednički pojam za tiskana izdanja koja inače nazivamo novine, časopisi, revije, magazini itd.

Novi!!: Knjižnica i Tisak · Vidi više »

Ur

Ur (sumerski: Urim(ki), akadski: Uru, arapski: أور‎‎) je drevni grad u južnoj Babiloniji, danas moderni Tell el-Mukajar (تل المقير‎‎) u južnom Iraku.

Novi!!: Knjižnica i Ur · Vidi više »

Ustanova

Institucija (od latinskog instituere, staviti, osnovati), kao pojam ima više značenja.

Novi!!: Knjižnica i Ustanova · Vidi više »

Vatikanska knjižnica

Bartolomea Platina prefektom Vatikanske knjižnice, freska iz 1477. godine Vatikanska knjižnica (Latinski: Bibliotheca Apostolica Vaticana), knjižnica je Svete Stolice, smještena u Vatikanu.

Novi!!: Knjižnica i Vatikanska knjižnica · Vidi više »

Zapadni svijet

Samuelu Huntigtonu Kravata- odjevni predmet hrvatskog podrijetla kao dio zapadne kulture Deklaracija o pravima čovjeka i građanina. Zapadni svijet (ili često samo Zapad, rjeđe, Okcident od Occidens, latinske riječi za zapad) je termin koji se koristi za države koje su kroz povijest bile pod utjecajem zapadnjačke kulture i običaja.

Novi!!: Knjižnica i Zapadni svijet · Vidi više »

Znanost

Hrvatskom institutu za povijest. Znanost (grč. episteme - razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia; eng. i fr. science; njem. Wissenschaft) je organizirani sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Novi!!: Knjižnica i Znanost · Vidi više »

14. stoljeće

14.

Novi!!: Knjižnica i 14. stoljeće · Vidi više »

15. stoljeće

15.

Novi!!: Knjižnica i 15. stoljeće · Vidi više »

17. stoljeće

17.

Novi!!: Knjižnica i 17. stoljeće · Vidi više »

1714.

Bez opisa.

Novi!!: Knjižnica i 1714. · Vidi više »

1721.

Bez opisa.

Novi!!: Knjižnica i 1721. · Vidi više »

1827.

Bez opisa.

Novi!!: Knjižnica i 1827. · Vidi više »

19. stoljeće

19.

Novi!!: Knjižnica i 19. stoljeće · Vidi više »

3. stoljeće

3.

Novi!!: Knjižnica i 3. stoljeće · Vidi više »

300. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Knjižnica i 300. pr. Kr. · Vidi više »

700. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Knjižnica i 700. pr. Kr. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Biblioteka.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »