Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Hrvatica (pasmina kokoši)

Indeks Hrvatica (pasmina kokoši)

Jarebičasti zlatni soj kokoši i pijevac ove pasmine. Hrvatica ili dudica, hrvatska je pasmina kokoši.

19 odnosi: Domaća kokoš, Hrvatska, Hrvatska patuljasta kokoš, Jaje, Karađorđevo, Kilogram, Križanje, Križevačka kukmasta kokoš, Međimurska županija, Noga, Pasmina, Patuljasta posavska kukmasta kokoš, Podravina, Posavska kukmasta kokoš, Prehrana, Torčec, Zagorski puran, 1917., 1937..

Domaća kokoš

Domaća kokoš (Gallus domesticus) je uzgojni, odomaćeni oblik divlje kokoši, vrste porijeklom iz Jugoistočne Azije.

Novi!!: Hrvatica (pasmina kokoši) i Domaća kokoš · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Hrvatica (pasmina kokoši) i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska patuljasta kokoš

Hrvatska patuljasta kokoš Hrvatska patuljasta kokoš - Jurek i Katica Stara pasmina domaćih kokoši, koje su se na našim selima uzgajale stoljećima, jer su bile najbolje prilagođene uzgoju na ovim klimatskim prostorima.

Novi!!: Hrvatica (pasmina kokoši) i Hrvatska patuljasta kokoš · Vidi više »

Jaje

kalcijevog karbonata 2. membrana ispod ljuske 3. membrana bjelanjka 4. helaza, "pupčana vrpca" 5. vanjski tekući bjelanjak 6. gusti (želatinozni) bjelanjak) 7. unutarnji tekući bjelanjak 8. tvorbeni dio žumanjka 9. blastoderm, klicna pjega 10. žuti žumanjak (više masti) 11. bijeli žumanjak (manje masti) 12. unutrašnji albumen, unutrašnji dio bjelanjka (tekući) 13. helaza, "pupčana vrpca" 14. zračna komora 15. kutikula Jaje je oblik, a istovremeno i rani stadij samostalnog razvoja novog živog bića.

Novi!!: Hrvatica (pasmina kokoši) i Jaje · Vidi više »

Karađorđevo

Karađorđevo (ćir.: Карађорђево, mađ.: Bélamajor) je naselje u općini Bačka Palanka u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.

Novi!!: Hrvatica (pasmina kokoši) i Karađorđevo · Vidi više »

Kilogram

pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Novi!!: Hrvatica (pasmina kokoši) i Kilogram · Vidi više »

Križanje

Vjernici izvode gestu križanja. Križanje ili znamenovanje je simbolična gesta, koju izražavaju pripadnici kršćanskih Crkava za blagoslivljanje, kao čin vjere i iskazivanje pripadnosti kršćanstvu.

Novi!!: Hrvatica (pasmina kokoši) i Križanje · Vidi više »

Križevačka kukmasta kokoš

Križevačka kukmasta kokoš je hrvatska pasmina kokoši.

Novi!!: Hrvatica (pasmina kokoši) i Križevačka kukmasta kokoš · Vidi više »

Međimurska županija

Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.

Novi!!: Hrvatica (pasmina kokoši) i Međimurska županija · Vidi više »

Noga

Noge konja, vuka i čovjeka Noge su donji ekstremiteti na tijelima čovjeka ili životinja koji nose masu tijela te pomažu u održavanju uspravnog položaja i stabilnosti tijela prilikom kretanja.

Novi!!: Hrvatica (pasmina kokoši) i Noga · Vidi više »

Pasmina

Pasmina je grupa uzgojenih, uglavnom domaćih životinja jedne vrste, koje dijele neka zajednička morfološka svojstva.

Novi!!: Hrvatica (pasmina kokoši) i Pasmina · Vidi više »

Patuljasta posavska kukmasta kokoš

Patuljasta posavska kukmasta kokoš, hrvatska je pasmina kokoši.

Novi!!: Hrvatica (pasmina kokoši) i Patuljasta posavska kukmasta kokoš · Vidi više »

Podravina

KoprivnicaPodručje Podravine za razliku od istoimenog geografskog pojma obuhvaća uže područje, tj.

Novi!!: Hrvatica (pasmina kokoši) i Podravina · Vidi više »

Posavska kukmasta kokoš

Jedinke posavske kukmaste kokoši. Posavska kukmasta kokoš, hrvatska je pasmina kokoši.

Novi!!: Hrvatica (pasmina kokoši) i Posavska kukmasta kokoš · Vidi više »

Prehrana

Voće i povrće na tržnici, osnovne namirnice u prehrani čovjeka. Prehrana je jedna od potreba svakoga čovjeka na Zemlji, to je proces u kome čovjek unosi u organizam hranu, dok se nastavak procesa u kojem se onda u probavnom traktu hrana prerađuje u energiju (ili skladišti) naziva probava.

Novi!!: Hrvatica (pasmina kokoši) i Prehrana · Vidi više »

Torčec

Torčec je selo u Podravini, općina Drnje.

Novi!!: Hrvatica (pasmina kokoši) i Torčec · Vidi više »

Zagorski puran

Zagorski puran je hrvatska pasmina purana.

Novi!!: Hrvatica (pasmina kokoši) i Zagorski puran · Vidi više »

1917.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatica (pasmina kokoši) i 1917. · Vidi više »

1937.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatica (pasmina kokoši) i 1937. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Kokoš Hrvatica.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »