Brže od pregledniku!
58 odnosi: Šibenik, Češka, Badnjak, Beli, Božić, Bugari, Bugarska, Cres, Došašće, Doli, Dubrovačka biskupija, Dubrovačka kolenda, Dubrovačka Republika, Dubrovačko primorje, Dubrovnik, Gdinj, Gitara, Gradišćanski Hrvati, Harmonika, Hrvati, Hrvati u Rumunjskoj, Hrvatska kulturna baština, Hrvatski božićni običaji, Hrvatsko primorje, Hvar, Imendani, Istra, Jelsa, Knežev dvor, Koprivnica, Latinski jezik, Lidija Bajuk, Lika, Lisac (Dubrovačko primorje), Mandolina, Mongolija, Nova godina, Poljska, Rakija, Rogač, Rusija, Silvestrovo, Slatka naranča, Slovenija, Smokovljani, Smokva, Split, Srbija, Starovjerje, Sveta tri kralja, ..., Vino, Visočani, Voćni sok, Zlarin, 11. stoljeće, 1272., 19. stoljeće, 9. stoljeće. Proširite indeks (8 više) »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Kolenda i Šibenik · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Kolenda i Češka · Vidi više »
Badnjak
Slika "Badnjak" švedskog slikara Carla Larssona Badnjak, Badnji dan ili Badnja večer je naziv dana prije Božića u kršćanskom kalendaru.
Novi!!: Kolenda i Badnjak · Vidi više »
Beli
Beli je mjesto u Primorsko-goranskoj županiji, na otoku Cresu, administrativno u sastavu grada Cresa.
Novi!!: Kolenda i Beli · Vidi više »
Božić
Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.
Novi!!: Kolenda i Božić · Vidi više »
Bugari
Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.
Novi!!: Kolenda i Bugari · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Kolenda i Bugarska · Vidi više »
Cres
Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.
Novi!!: Kolenda i Cres · Vidi više »
Došašće
Adventski vijenac u prvoj nedjelji došašća Adventska zvijezda Došašće ili latinizam advent (lat. adventus.
Novi!!: Kolenda i Došašće · Vidi više »
Doli
Doli je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Dubrovačko primorje, Dubrovačko-neretvanska županija.
Novi!!: Kolenda i Doli · Vidi više »
Dubrovačka biskupija
Dubrovačka biskupija je biskupija u Hrvatskoj.
Novi!!: Kolenda i Dubrovačka biskupija · Vidi više »
Dubrovačka kolenda
Dubrovačka kolenda stari je običaj čestitanja nadolazećega Božića i Nove godine koji se njeguje u Dubrovniku i okolici.
Novi!!: Kolenda i Dubrovačka kolenda · Vidi više »
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Novi!!: Kolenda i Dubrovačka Republika · Vidi više »
Dubrovačko primorje
Dubrovačko primorje je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Kolenda i Dubrovačko primorje · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Kolenda i Dubrovnik · Vidi više »
Gdinj
Gdinj je naselje na otoku Hvaru, u sastavu općine Jelsa.
Novi!!: Kolenda i Gdinj · Vidi više »
Gitara
Gitara je glazbalo sa žicama kod kojega se zvuk proizvodi okidanjem žica desnom rukom, dok se pritiskanjem žica uz vrat gitare lijevom rukom mijenja visina tona.
Novi!!: Kolenda i Gitara · Vidi više »
Gradišćanski Hrvati
Položaj Gradišća na karti Austrije Dvojezični natpis u Gradišću Gradišćanski Hrvati (njem. Burgenlandkroaten, mađ. Burgenlandi horvátok, slk. Burgendlandskí Chorváti) skupni je naziv za Hrvate nastanjene na području Burgenlanda (Gradišća) u istočnoj Austriji i susjednim predjelima Mađarske i Slovačke.
Novi!!: Kolenda i Gradišćanski Hrvati · Vidi više »
Harmonika
Dijatonska harmonika Stara talijanska harmonika s klavijaturom Harmonika (armunika) je široko rasprostranjeno glazbalo koje se upotrebljava u raznim tipovima glazbe.
Novi!!: Kolenda i Harmonika · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Kolenda i Hrvati · Vidi više »
Hrvati u Rumunjskoj
Hrvati u Rumunjskoj (2002.) Hrvati u Rumunjskoj dijele se u tri skupine Karaševce, Šokce i Turopoljce.
Novi!!: Kolenda i Hrvati u Rumunjskoj · Vidi više »
Hrvatska kulturna baština
Narodni lik na etiketi Matavuljeva likera. Hrvatska kulturna baština skup je svih običaja, tradicija i dobara u hrvatskoj povijesti.
Novi!!: Kolenda i Hrvatska kulturna baština · Vidi više »
Hrvatski božićni običaji
Etnografskom muzeju u Zagrebu Hrvatski božićni običaji dio su hrvatske tradicije.
Novi!!: Kolenda i Hrvatski božićni običaji · Vidi više »
Hrvatsko primorje
Senju Karlobag Hrvatsko primorje je naziv za povijesno područje od istočnih granica Corpusa Separatuma, odnosno od Rječine, do južno od Karlobaga, odnosno do naselja Tribanj-Krušćica (zaselak Mandalina) gdje počinje Dalmacija, za razliku od pojma hrvatsko primorje koji obuhvaća čitavo primorje Republike Hrvatske od Savudrije do rta Oštra.
Novi!!: Kolenda i Hrvatsko primorje · Vidi više »
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Novi!!: Kolenda i Hvar · Vidi više »
Imendani
Kalendarska stranica iz 1712. godine s imendanima Imendani su tradicija pripisivanja osobnih imena svakom danu u godini i proslava povezanosti posebnih dana s onima po kojima je taj dan imenovan.
Novi!!: Kolenda i Imendani · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Kolenda i Istra · Vidi više »
Jelsa
Jelsa (tal. Gelsa) je općina u Hrvatskoj, na otoku Hvaru, Splitsko-dalmatinska županija.
Novi!!: Kolenda i Jelsa · Vidi više »
Knežev dvor
Knežev dvor Predvorje Kneževa dvora po noći Knežev dvor je palača u Dubrovniku sagrađena kao sjedište vlade i stan kneza, najviše političke funkcije u Dubrovačkoj Republici.
Novi!!: Kolenda i Knežev dvor · Vidi više »
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Novi!!: Kolenda i Koprivnica · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Kolenda i Latinski jezik · Vidi više »
Lidija Bajuk
Lidija Bajuk (Čakovec, 23. studenog 1965.), hrvatska pjesnikinja i kantautorica, istaknuta predstavnica suvremene hrvatske etno glazbe.
Novi!!: Kolenda i Lidija Bajuk · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Kolenda i Lika · Vidi više »
Lisac (Dubrovačko primorje)
Lisac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Dubrovačko primorje, Dubrovačko-neretvanska županija.
Novi!!: Kolenda i Lisac (Dubrovačko primorje) · Vidi više »
Mandolina
Mandolina je trzalačko glazbalo.
Novi!!: Kolenda i Mandolina · Vidi više »
Mongolija
Mongolija je rijetko naseljena kontinenska država u Aziji, između Srednje i Istočne Azije, koja na sjeveru graniči s Rusijom, a na jugu s Kinom.
Novi!!: Kolenda i Mongolija · Vidi više »
Nova godina
Proslava Nove godine u Sydneyu Nova godina prvi je dan u kalendaru i prvi dan u godini.
Novi!!: Kolenda i Nova godina · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Kolenda i Poljska · Vidi više »
Rakija
Međimurju Na ovoj skici prikazan je tradicijski način destilacije (pečenja) rakije Prikaz bugarske inačice kotla za pečenje rakije Rakija u bocama različitih industrijskih proizvođača Rakija ili prirodna rakija (iz arapskog عرق/Arak, albanski: raki, makedonski i srpski: ракија, rumunjski: rachiu, bugarski: ракия; sve iz) ili žganica je žestoko piće slično vinjaku i votki, izrađeno destilacijom fermentiranog voća.
Novi!!: Kolenda i Rakija · Vidi više »
Rogač
Rogač (lat. Ceratonia), roščić, rožić, kaluber, slatka kožica, rožičak, komiški goroc,Irma Kovačić - "Kad otok putuje" rod korisnog, vazdazelenog grmlja ili drveća kojemu je dugo pripisivana samo vrsta Ceratonia siliqua, a 1980.
Novi!!: Kolenda i Rogač · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Kolenda i Rusija · Vidi više »
Silvestrovo
Frankfurtu na Majni. Silvestrovo ili Stara godina je posljednji dan u godini, 31. prosinca, i noć uoči Nove godine.
Novi!!: Kolenda i Silvestrovo · Vidi više »
Slatka naranča
Slatka naranča (lat. Citrus ×aurantium f. aurantium; sin. Citrus ×sinensis) je biljka iz porodice Rutaceae.
Novi!!: Kolenda i Slatka naranča · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Kolenda i Slovenija · Vidi više »
Smokovljani
Smokovljani je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Dubrovačko primorje, Dubrovačko-neretvanska županija.
Novi!!: Kolenda i Smokovljani · Vidi više »
Smokva
Mlada smokva sa svojim prvim plodom Smokva (lat. Ficus) predstavlja biljni rod iz porodice dudovki (Moraceae), jedini u tribusu Ficeae.
Novi!!: Kolenda i Smokva · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Kolenda i Split · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Kolenda i Srbija · Vidi više »
Starovjerje
Prikaz božanskog boja, Žrnovica, Hrvatska Slavensko starovjerje (najčešće poznato pod pojmom slavensko poganstvo) je najstariji oblik duhovnosti u slavenskih naroda, zasnovan na kultovima štovanja prirodnih sila, ponekad antropomorfiziranih u likovima patronskih božanstava, kao i na kultovima predaka.
Novi!!: Kolenda i Starovjerje · Vidi više »
Sveta tri kralja
Sveta tri kralja kölnskoj katedrali koji po tradiciji sadrži kosti tri kralja Sveta tri kralja ili sveti magi su u kršćanskoj tradiciji kraljevi ili mudraci, koji su se, prema evanđelju, došli pokloniti Isusu nakon rođenja.
Novi!!: Kolenda i Sveta tri kralja · Vidi više »
Vino
Crno vino Vino je alkoholno piće koje se proizvodi fermentacijom grožđa, ploda biljke vinove loze (lat. Vitis Vinifera), ali se može dobiti i od drugog voća, a ponekad i od žitarica.
Novi!!: Kolenda i Vino · Vidi više »
Visočani
Visočani je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Dubrovačko primorje, Dubrovačko-neretvanska županija.
Novi!!: Kolenda i Visočani · Vidi više »
Voćni sok
Narančin sok rajčice Voćni sok ili, češće, sok je bezalkoholno piće obično napravljeno od voća, ali i nekih vrsta povrća, a dobiva se cijeđenjem njihove tekućine.
Novi!!: Kolenda i Voćni sok · Vidi više »
Zlarin
Zlarin je mali otok dalmatinske obale Hrvatske u blizini grada Šibenika.
Novi!!: Kolenda i Zlarin · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Kolenda i 11. stoljeće · Vidi više »
1272.
Bez opisa.
Novi!!: Kolenda i 1272. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Kolenda i 19. stoljeće · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Kolenda i 9. stoljeće · Vidi više »
