Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Kolinda Grabar-Kitarović

Indeks Kolinda Grabar-Kitarović

Kolinda Grabar-Kitarović (Rijeka, 29. travnja 1968.) hrvatska je političarka i diplomatkinja, predsjednica Republike Hrvatske od 2015.

253 odnosi: Afganistan, Andrija Hebrang (sin), Andrzej Duda, Angela Merkel, Ante Kotromanović, Antun Vrančić, Armija Republike Bosne i Hercegovine, Automobil, Azerbajdžan, Šibenik, Švicarski franak, Čakavsko narječje, Bakir Izetbegović, Baltik, Ban Ki-mun, Banská Bystrica, Bapska, Barack Obama, Berlin, Bill Clinton, Blok umirovljenici zajedno, Bodljikava žica, Boris Vujčić, Borut Pahor, Bosna i Hercegovina, Brigadir, Crno more, Cvijet, David Rockefeller, Dijalog, Diploma, Diplomacija, Diplomat, Disanje, Doktor, Domaća ovca, Domoljublje, Domovinski rat, Dražice, Dragan Čović, Drago Lovrić, Država, Državna uprava, Državno izborno povjerenstvo, Dužničko ropstvo, Energetika, Engleski jezik, Esej, Euroazija, Europa, ..., Europska unija, Europski uhidbeni nalog, Facebook, Filozofski fakultet u Zagrebu, Fotografija, Francuski jezik, Franjo Tuđman, General zbora, Glavni tajnik NATO-a, Glavni tajnik Ujedinjenih naroda, Glazba, Gordan Jandroković, Gospodarstvo, Groblje, Grobnik, Gruzija, Guverner, Hrast – Pokret za uspješnu Hrvatsku, HRT – Radio Osijek, Hrvati, Hrvati u Slovačkoj, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska demokršćanska stranka, Hrvatska povijest, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević, Hrvatski branitelji, Hrvatski književni jezik, Hrvatski parlamentarni izbori 2003., Hrvatski parlamentarni izbori 2015., Hrvatski predsjednički izbori 2014., Hrvatski sabor, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske, Inicijativa tri mora, Istarsko dvoglasno pjevanje, Ivica Dačić, Ivo Josipović, Ivo Sanader, Jadransko more, Jelenje, Joachim Gauck, Jugoistočna Europa, Jutarnji list, Katoličanstvo, Klapsko pjevanje, Knjižnica, Kornat, Kreativnost, Kredit, Los Alamos, Novi Meksiko, Lov, Lovac, Lubarska, Mađarska, Marko Križevčanin, Martinovo Selo, Mate Granić, Međunarodni olimpijski odbor, Medij, Mehanika, Mesar, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Miomir Žužul, Mir, Misa, Mladen Ivanić, MoMA, Motor, N1, Nacionalna manjina, Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj, NATO, Neven Mimica, Nevenka Topalušić, New York (razdvojba), Nijemci, Nino Raspudić, Njemačka, Njemački jezik, Nogomet, Novi list, Novinar, Obrazovanje, Opatovac, Opća skupština Ujedinjenih naroda, Oružane snage Republike Hrvatske, Osijek, Osmi saziv Hrvatskog sabora, Pantovčak, Podatak, Podhum (Jelenje), Političar, Portugalski jezik, Povijest Europe, Povijest Sjedinjenih Američkih Država, Predrasuda, Predsjednik Republike Hrvatske, Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Predsjednik vlade, Prevoditelj, Proljeće, Promet, Protukomunizam, Ranko Ostojić, Ribar, Ribolov, Rijeka, Rječina, Sarajevo, Sat, Schengenski prostor, Sisak, Sjedinjene Američke Države, Slobodna Dalmacija, Slovenija, Smrt, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sopile, Spol, Srbija, Sreća, Sredozemlje, Srpanj, Sto posto za Hrvatsku, Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja, Svećenik, Sveučilište u Zagrebu, Taekwondo, Talijanski jezik, Telegram, The Guardian, Trg svetog Marka, Trilateralna komisija, Trnava, Trst, Turizam, Ujedinjeni narodi, Ured predsjednika Republike Hrvatske, Utorak, Vanjska politika, Večernji list, Veleposlanstvo Hrvatske u Ottawi, Vesna Pusić, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Viktor Orbán, Vjekoslav Bevanda, Vlada, Vojska Crne Gore, Vojska Republike Sjeverne Makedonije, Zagorska demokratska stranka, Zagreb, Zakavkazje, Zatipak, Zdenka Vučković, Znanost, Zoran Milanović, 1. listopada, 1. ožujka, 10. prosinca, 11. listopada, 11. ožujka, 12. siječnja, 12. srpnja, 14. srpnja, 15. lipnja, 17. ožujka, 17. veljače, 18. veljače, 19. veljače, 1942., 1945., 1967., 1968., 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi", 2. prosinca, 20. listopada, 2003., 2005., 2008., 2015., 2020., 22. rujna, 23. prosinca, 23. veljače, 24. studenoga, 25. studenoga, 26. veljače, 27. studenoga, 28. studenoga, 29. rujna, 29. travnja, 3. ožujka, 4. ožujka, 5. kolovoza, 5. listopada, 6. veljače, 7. prosinca, 8. studenoga, 9. prosinca. Proširite indeks (203 više) »

Afganistan

Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Afganistan · Vidi više »

Andrija Hebrang (sin)

Andrija Hebrang (Beograd, 27. siječnja 1946.), hrvatski političar, liječnik i profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Andrija Hebrang (sin) · Vidi više »

Andrzej Duda

Andrzej Sebastian Duda (Krakov, 16. svibnja 1972.) je poljski političar, predsjednik države od 6. kolovoza 2015. 2010.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Andrzej Duda · Vidi više »

Angela Merkel

Angela Dorothea Merkel, rođena Kasner, (Hamburg, 17. srpnja 1954.), njemačka političarka, prva njemačka predsjednica vlade (Bundeskanzlerin); do nje je Njemačka imala samo predsjednike vlade, a ni jednu predsjednicu vlade (Bundesregierung).

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Angela Merkel · Vidi više »

Ante Kotromanović

Ante Kotromanović (Potravlje kod Sinja, 8. svibnja 1968.), hrvatski političar i brigadir, ministar obrane Republike Hrvatske u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Ante Kotromanović · Vidi više »

Antun Vrančić

Antun Vrančić (Šibenik, 29. svibnja 1504. – Prešov, Slovačka, 15. lipnja 1573.), hrvatski patricij, crkveni prelat, diplomat, pisac, nadbiskup i kardinal.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Antun Vrančić · Vidi više »

Armija Republike Bosne i Hercegovine

Armija Republike Bosne i Hercegovine je službeno osnovana 15. travnja 1992., od jedinica Teritorijalne obrane BiH i organiziranih dobrovoljaca, kao odgovor na srpsku agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Armija Republike Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Automobil

Prvi automobil Automobil (samovoz) je motorno vozilo s karoserijom raznih oblika postavljenom na dvjema osovinama s četirima kotačima, a većinom se koristi za prijevoz putnika.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Automobil · Vidi više »

Azerbajdžan

Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Azerbajdžan · Vidi više »

Šibenik

Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Šibenik · Vidi više »

Švicarski franak

Švicarski franak (ISO 4217 kod: CHF ili 756) je valuta Švicarske i Lihtenštajna.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Švicarski franak · Vidi više »

Čakavsko narječje

Čakavsko narječje ili čakavski jezik (čakavština, čakavica, čekavski; ISO:ckm) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika, uz kajkavsko i štokavsko.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Čakavsko narječje · Vidi više »

Bakir Izetbegović

Bakir Izetbegović (Sarajevo, 28. lipnja 1956.), bošnjački bosanskohercegovački političar i bivši član Predsjedništva BiH od 2010.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Bakir Izetbegović · Vidi više »

Baltik

Baltik Baltik je višeznačni termin koji se koristi za označavanje arbitrarne regije povezane s Baltičkim morem.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Baltik · Vidi više »

Ban Ki-mun

Ban Ki-mun (korejski 반기문, rođen 13. lipnja 1944.), južnokorejski diplomat, bivši je glavni tajnik UN-a. Na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda, 13. listopada 2006., izabran je za glavnog tajnika, a na tu dužnost stupio je 1. siječnja sljedeće godine, kao osmi glavni tajnik UN-a od osnutka 1946. godine i drugi glavni tajnik s područja Azije, nakon U Thanta (1961. – 1971.) iz Burme, današnjeg Mianmara.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Ban Ki-mun · Vidi više »

Banská Bystrica

Banská Bystrica (hrv. Banska Bistrica, mađ. Besztercebánya, njem. Neusohl) je grad u središnjoj Slovačkoj.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Banská Bystrica · Vidi više »

Bapska

Bapska je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Iloka, Vukovarsko-srijemska županija.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Bapska · Vidi više »

Barack Obama

Barack Hussein Obama, Jr. (Honolulu, Havaji, SAD, 4. kolovoza 1961.), američki političar (Demokratska stranka), bivši predsjednik SAD-a, na dužnosti od 20. siječnja 2009. pa do 20.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Barack Obama · Vidi više »

Berlin

Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Berlin · Vidi više »

Bill Clinton

Bill Clinton (Hope, Arkansas, 19. kolovoza 1946.), 42.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Bill Clinton · Vidi više »

Blok umirovljenici zajedno

Blok umirovljenici zajedno (BUZ) je hrvatska politička stranka koja zastupa umirovljeničku populaciju.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Blok umirovljenici zajedno · Vidi više »

Bodljikava žica

Bodljikava žica Bodljikava žica Bodljikava žica je vrsta žice, koja ima oštre rubove u određenim redovitim razmacima.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Bodljikava žica · Vidi više »

Boris Vujčić

Boris Vujčić (Zagreb, 2. lipnja 1964.) hrvatski ekonomist, sveučilišni profesor, guverner Hrvatske narodne banke i zamjenik glavnog pregovarača Hrvatske s Europskom Unijom.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Boris Vujčić · Vidi više »

Borut Pahor

Borut Pahor (Postojna, 2. studenoga 1963.), slovenski političar, bivši predsjednik Republike Slovenije, bivši predsjednik Vlade Republike Slovenije.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Borut Pahor · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Brigadir

Oznaka čina brigadira u OS RH Brigadir (brigadirka) je najviši časnički vojni čin u Hrvatskoj vojsci.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Brigadir · Vidi više »

Crno more

Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Crno more · Vidi više »

Cvijet

Cvijet suncokreta oprašuje pčela Cvijet (lat. flos), preobraženi je dio izdanka, koji nosi rasplodne organe biljaka i ima organe za primamljivanje kukaca, radi oprašivanja.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Cvijet · Vidi više »

David Rockefeller

David Rockefeller (New York City, 12. lipnja 1915. — New York City, 20. ožujka 2017.) bio je američki bankar, te istaknuti član ekstremno bogate obitelji Rockefeller, koja većinu svojeg bogatstva duguje iznimno profitabilnom poslovanju nekadašnjeg Standard Oil-a; kompanije koja je zbog protuzakonitog stvaranja monopola bila 1911. godine odlukom vlasti SAD-a prisilno razdijeljena na 34 kompanije.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i David Rockefeller · Vidi više »

Dijalog

Dijalog je literarna i/ili kazališna forma koju čini pisana ili izgovorena konverzacija, komunikacija, razgovor ili razmjena rečenica između dvoje ili više ljudi.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Dijalog · Vidi više »

Diploma

Diploma Diploma (starogrčki: presavijeno u dvoje, povelja) naziv je za svjedodžbe, završnih ispita, ili postignutih titula (maturalna, doktorska diploma) ili isprava kojom se svečano priznaje određeni uspjeh, zasluga, staž članstva (počasna diploma).

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Diploma · Vidi više »

Diplomacija

Ujedinjeni narodi, sa sjedištem u New Yorku, su najveća međunarodna diplomatska organizacija. Diplomacija je pojam koji ima višestruka značenja, ali svima je zajedničko zadiranje u sferu međunarodnih odnosa i vanjske politike.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Diplomacija · Vidi više »

Diplomat

Diplomat je osoba koja se bavi diplomacijom.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Diplomat · Vidi više »

Disanje

U životinjskoj fiziologiji, disanje je prijenos kisika iz zraka u stanice tkiva te prijenos ugljikova dioksida u suprotnom smjeru.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Disanje · Vidi više »

Doktor

Doktor (lat.: docere „poučavati“ ili doctus „učenjak“; kratica: dr.) najviši je akademski naslov što ga nosi osoba koja je obranila doktorat znanosti.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Doktor · Vidi više »

Domaća ovca

Patagoniji, Argentina. Domaće ovce (Ovis aries aries) su domaće životinje, grupirane u rod Ovis, unutar porodice šupljorožaca (Bovidae), podrijetlom od vrste Ovis aries.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Domaća ovca · Vidi više »

Domoljublje

Domoljublje u nogometu Domoljublje ili patriotizam (iz starogrčkog πατρίς; patris, otac; lat. patria, domovina) označava emocionalnu privrženost svome narodu.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Domoljublje · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Domovinski rat · Vidi više »

Dražice

Dražice su mjesto kod Rijeke, u općini Jelenje.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Dražice · Vidi više »

Dragan Čović

Dragan Čović (Mostar, 20. kolovoza 1956.), hrvatski bosanskohercegovački političar i član Predsjedništva BiH od 2014.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Dragan Čović · Vidi više »

Drago Lovrić

Drago Lovrić (Gornji Vukšić, Brčko, 2. prosinca 1961.), hrvatski general, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske od 2011.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Drago Lovrić · Vidi više »

Država

Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Država · Vidi više »

Državna uprava

Državna administracija ili državna uprava, ili, ponekad jednostavno, administracija ili uprava, je izraz pod kojim se podrazumijevaju sve ili redovne aktivnosti koje vrši neka država, odnosno pojedinci - državni službenici, funkcionari ili namještenici - i institucije (državni organi; državne agencije) koje ih obavljaju.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Državna uprava · Vidi više »

Državno izborno povjerenstvo

Državno izborno povjerenstvo je stalno i neovisno državno tijelo koje obavlja poslove iz svog djelokruga u skladu sa Zakonom o Državnom izbornom povjerenstvu te zakonima koji uređuju izbor zastupnika u Hrvatski sabor, izbor predsjednika Republike Hrvatske, izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, izbor općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba, izbor članova vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te provedbu državnog, lokalnog i savjetodavnog referenduma.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Državno izborno povjerenstvo · Vidi više »

Dužničko ropstvo

Dužničko ropstvo oblik je ropstva, pri kojem dužnik radi besplatno, nekada i prisilno za onoga komu duguje, kako bi otplatio dug ponekad i na neodređeno vrijeme.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Dužničko ropstvo · Vidi više »

Energetika

Energetika je znanost o energijskim transformacijama.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Energetika · Vidi više »

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Engleski jezik · Vidi više »

Esej

Michel de Montaigne Francis Bacon Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika, bilo iz života ili iz znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također ima i sposobnost umjetničkog oblikovanja.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Esej · Vidi više »

Euroazija

zeleno) Euroazija je naziv za najveću kopnenu masu na Zemlji.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Euroazija · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Europa · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Europska unija · Vidi više »

Europski uhidbeni nalog

Europski uhidbeni nalog (skraćeno EUN) nalog je nadležnog pravosudnog tijela države članice EU za uhićenje i predaju osobe koja se zatekne u drugoj državi članici u svrhu kaznenoga progona ili izvršenja zatvorske kazne ili mjere koja uključuje oduzimanje slobode.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Europski uhidbeni nalog · Vidi više »

Facebook

Facebook je internetska društvena mreža koju je 2004. godine osnovao Mark Zuckerberg, bivši student Harvarda.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Facebook · Vidi više »

Filozofski fakultet u Zagrebu

Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »

Fotografija

osnovni dijelovi digitalnog fotoparata fotografija dvoje fotografa pri fotografiranju Fotografija je tehnika kemijskoga ili digitalnoga elektroničkog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na nj pada.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Fotografija · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Francuski jezik · Vidi više »

Franjo Tuđman

Dr.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Franjo Tuđman · Vidi više »

General zbora

Oznaka čina u OSRHGeneral zbora je generalski čin u Hrvatskoj vojsci, odmah ispod čina stožernog generala kao najvišeg u hrvatskoj vojnoj hijerarhiji.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i General zbora · Vidi više »

Glavni tajnik NATO-a

Glavni tajnik NATO-a visoki je međunarodni dužnosnik, imenovan od strane vlada država članica NATO-a. Trenutačno je na dužnosti glavnog tajnika Jens Stoltenberg.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Glavni tajnik NATO-a · Vidi više »

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda na čelu je Tajništva Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Glavni tajnik Ujedinjenih naroda · Vidi više »

Glazba

Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Glazba · Vidi više »

Gordan Jandroković

Gordan Jandroković (Bjelovar, 2. kolovoza 1967.), političar HDZ-a i aktualni predsjednik Hrvatskoga sabora.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Gordan Jandroković · Vidi više »

Gospodarstvo

Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Gospodarstvo · Vidi više »

Groblje

gradišćanskohrvatskom jeziku. Groblje je prostor na kojem se pokapaju tijela preminulih osoba obično nakon ispraćaja koji se razlikuje ovisno o kulturi, vjeri ili uvjerenju preminulog.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Groblje · Vidi više »

Grobnik

Ovo se malo primorsko mjesto smjestilo na brežuljku gdje tisuću godina stare zidine s jedne strane miluje mediteranska klima i blagonakloni mu Kvarner, iznad kojega se isprepliću bajkovita brdašca s obiljem ljekovitoga bilja karakterističnih mirisa mediteranskoga podneblja, a s druge mu strane grobničke alpe, kao predvorje Gorskoga kotara daruju svjež kontinentalne klime.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Grobnik · Vidi više »

Gruzija

Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Gruzija · Vidi više »

Guverner

Guverner (od francuskog: gouverneur) u najširem smislu to je državni djelatnik najčešće iz izvršne vlasti, koji predstavlja poglavara države ili predstavnika vlasti na nekom teritoriju ili instituciji.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Guverner · Vidi više »

Hrast – Pokret za uspješnu Hrvatsku

Hrast – Pokret za uspješnu Hrvatsku je bila politička stranka u Republici Hrvatskoj osnovana 23.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Hrast – Pokret za uspješnu Hrvatsku · Vidi više »

HRT – Radio Osijek

Hrvatski radio Osijek ili Radio Osijek regionalna je radijska postaja u sastavu HRT-a, koja svoj program, osim na području Osijeka, emitira i na području cijele Slavonije i Baranje.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i HRT – Radio Osijek · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Hrvati · Vidi više »

Hrvati u Slovačkoj

Hrvati u Slovačkoj su dio veće skupine hrvatskoga naroda koja se bježeći pred Turcima u 16.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Hrvati u Slovačkoj · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »

Hrvatska demokršćanska stranka

Hrvatska demokršćanska stranka (HDS) politička je stranka osnovana s ciljem da se Republika Hrvatska uredi na načelima kršćanske demokracije.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Hrvatska demokršćanska stranka · Vidi više »

Hrvatska povijest

Hrvatski je narod oko 626.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Hrvatska povijest · Vidi više »

Hrvatska seljačka stranka

Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »

Hrvatska socijalno-liberalna stranka

Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · Vidi više »

Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević

Hrvatska stranka prava dr.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević · Vidi više »

Hrvatski branitelji

Spomenik braniteljima Vodicama Hrvatski branitelji su osobe koja su organizirano sudjelovale u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti odnosno suvereniteta Republike Hrvatske.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Hrvatski branitelji · Vidi više »

Hrvatski književni jezik

Hrvatski književni jezik funkcionalni je stil hrvatskoga standardnog jezika.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Hrvatski književni jezik · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 2003.

Zakonu iz 1999) Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održali su se 23. studenog 2003. godine.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Hrvatski parlamentarni izbori 2003. · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 2015.

Izbori za Osmi saziv Hrvatskog sabora održani su 8. studenoga 2015. godine.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Hrvatski parlamentarni izbori 2015. · Vidi više »

Hrvatski predsjednički izbori 2014.

Izbori za predsjednika Republike Hrvatske šesti su po redu predsjednički izbori u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Hrvatski predsjednički izbori 2014. · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Hrvatski sabor · Vidi više »

Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku

Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku (HNK) osnovano je 1907. godine.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku · Vidi više »

Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske

Predsjednik Zoran Milanović polaže prisegu, 18. veljače 2020. Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske uobičajen je naziv za ceremoniju polaganja svečane prisege predsjednika Republike Hrvatske izabranog na predsjedničkim izborima prije preuzimanja dužnosti.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske · Vidi više »

Inicijativa tri mora

Područje inicijative tri mora Inicijativa tri mora neformalna je politička platforma inicijative zemalja zemalja istočne i srednje Europe (država članica EU) na potezu Baltik-Jadran-Crno more.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Inicijativa tri mora · Vidi više »

Istarsko dvoglasno pjevanje

Istarsko dvoglasno pjevanje je hrvatska kulturna baština folklornog pjevanja uz pratnju narodnih instrumenata koji sviraju po istarskoj ljestvici.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Istarsko dvoglasno pjevanje · Vidi više »

Ivica Dačić

Ivica Dačić Ivica Dačić (Prizren, 1. siječnja 1966.), je bivši predsjednik Vlade Republike Srbije i aktualni ministar vanjskih poslova i prvi potpredsjednik Vlade Republike Srbije.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Ivica Dačić · Vidi više »

Ivo Josipović

Ivo Josipović (Zagreb, 28. kolovoza 1957.), treći predsjednik Republike Hrvatske u mandatu od 19. veljače 2010. do 18. veljače 2015. godine.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Ivo Josipović · Vidi više »

Ivo Sanader

Dr.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Ivo Sanader · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Jadransko more · Vidi više »

Jelenje

Jelenje je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Jelenje · Vidi više »

Joachim Gauck

Joachim Gauck (* 24. siječnja 1940. u Rostocku) je njemački političar i publicist, te bivši svećenik luteranske crkve u bivšem DDR-u. Izabran za predsjednika Njemačke, a dužnost je preuzeo u ožujku 2012.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Joachim Gauck · Vidi više »

Jugoistočna Europa

date.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Jugoistočna Europa · Vidi više »

Jutarnji list

Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Jutarnji list · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Katoličanstvo · Vidi više »

Klapsko pjevanje

Klapsko pjevanje ili klapska glazba, tradicijska je hrvatska vokalna glazba podrijetlom iz Dalmacije, najviše iz primorskih i otočkih krajeva.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Klapsko pjevanje · Vidi više »

Knjižnica

Knjižnica Knjižnica (ili biblioteka) je ustanova u kojoj se prikuplja, sređuje, obrađuje, pohranjuje i daje na korištenje zbrike knjiga.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Knjižnica · Vidi više »

Kornat

Kornat je najveći otok u otočju Kornati u Jadranskom moru.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Kornat · Vidi više »

Kreativnost

Kreativnost je mentalni proces koji uključuju stvaranje novih ideja, pojmova, ili rješenja problema, ili novih poveznica između postojećih ideja ili pojmova.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Kreativnost · Vidi više »

Kredit

Kredit je novčani dužničko-vjerovnički odnos u kojem vjerovnik kredita (obično banka) ustupa pravo korištenja određenog iznosa novčanih sredstava dužniku (debitoru) na ugovoreno vrijeme i uz ugovorene uvjete povrata.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Kredit · Vidi više »

Los Alamos, Novi Meksiko

Los Alamos je mjesto grada (eng. townsite) i popisom određeno mjesto u okrugu Los Alamosu u američkoj saveznoj državi Novom Meksiku.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Los Alamos, Novi Meksiko · Vidi više »

Lov

Lovac na jelene u Finskoj Lov je naziv za metode i načine uzgoja, zaštite i lova divljači.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Lov · Vidi više »

Lovac

Lovac može značiti.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Lovac · Vidi više »

Lubarska

Lubarska je naselje u Hrvatskoj u općini Jelenju.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Lubarska · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Mađarska · Vidi više »

Marko Križevčanin

Marko Stjepan Krizin ili Marko Križevčanin (Križevci, oko 1588. – Košice, 7. rujna 1619.) bio je hrvatski katolički svećenik, profesor, kanonik, misionar i mučenik.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Marko Križevčanin · Vidi više »

Martinovo Selo

Martinovo Selo je naselje u Hrvatskoj u općini Jelenju.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Martinovo Selo · Vidi više »

Mate Granić

Mate Granić Mate Granić (Baška Voda, 19. rujna 1947.), hrvatski političar, liječnik.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Mate Granić · Vidi više »

Međunarodni olimpijski odbor

Međunarodni olimpijski odbor (kratica MOO, ili na engleskom IOC od International Olympic Committee, francuski: Comité international olympique, CIO) je međunarodna sportska organizacija sa sjedištem u Švicarskoj, u gradu Lausannei, čija glavna zadaća je organizacija modernih Olimpijskih igara.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Međunarodni olimpijski odbor · Vidi više »

Medij

Medij (lat. medium: sredina, sredstvo) može značiti.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Medij · Vidi više »

Mehanika

oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Mehanika · Vidi više »

Mesar

Mesar u Brazilu. Mesar se bavi klanjem, obradom i preradom mesa te proizvoda iz mesa za prehranu i radu u mesnici ili u klaonici.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Mesar · Vidi više »

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske

Ministarstvo unutarnjih poslova (skraćeno MUP), tijelo je državne uprave u Republici Hrvatskoj kojemu je osnovna zadaća zaštita ustavnoga poretka Republike Hrvatske, života njezinih građana te njihove imovine.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske · Vidi više »

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova središnje je tijelo državne uprave nadležno za provedbu utvrđene vanjske politike Republike Hrvatske, neposredno ili putem diplomatskih i konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u inozemstvu.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske · Vidi više »

Miomir Žužul

Miomir Žužul (Split, 19. lipnja 1955.), hrvatski političar, diplomat, bivši ministar vanjskih poslova.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Miomir Žužul · Vidi više »

Mir

Najčešće korišten znak mira maslinovu grančicu. Mir se obično definira kao razdoblje bez ratova.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Mir · Vidi više »

Misa

Benediktom XVI. Misa je obred slavljenja Euharistije u nekim zapadnim Crkvama, primjerice zapadnom obredu Katoličke Crkve, Starokatoličkoj Crkvi, Anglo-katoličkoj tradiciji Anglikanskih Crkava i nekim Lutheranskim Crkvama.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Misa · Vidi više »

Mladen Ivanić

Mladen Ivanić (Sanski Most, 16. rujna 1958.), srpski bosanskohercegovački političar i ekonomist, bivši srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Mladen Ivanić · Vidi više »

MoMA

Muzej moderne umjetnosti u New Yorku (engl. Museum of Modern Art, skr. MoMA) je muzej umjetnosti u centru Manhattana, New York City, SAD, na 53.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i MoMA · Vidi više »

Motor

Motor je naprava koja služi za pretvaranje određenih vrsta energije u mehaničku energiju gibanja.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Motor · Vidi više »

N1

Novinari N1 televizije na manifestaciji Milijarda ustaje u Zagrebu 2022. N1 televizija (skraćeno N1) informativna je televizijska postaja pokrenuta 30. listopada 2014. koja program emitira 24 sata dnevno.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i N1 · Vidi više »

Nacionalna manjina

Rumunjskoj. Nacionalna manjina je dio određenog naroda i/ili nacije koji ne živi u svojoj nacionalnoj državi, već kao manjina u nekoj drugoj državi, zajedno s drugim narodima.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Nacionalna manjina · Vidi više »

Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj

Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj (NOP) bio je dio antifašističkog NOP-a na području okupirane Jugoslavije.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i NATO · Vidi više »

Neven Mimica

Neven Mimica (Split, 12. listopada 1953.), hrvatski ekonomist i političar, te bivši europski povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoja, slijedom čega je bio član Europske komisije.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Neven Mimica · Vidi više »

Nevenka Topalušić

Nevenka Topalušić (djevojački Vrčak), rođena 21. studenog 1954. godine u Gradecu, općina Vrbovec.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Nevenka Topalušić · Vidi više »

New York (razdvojba)

New York može značiti.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i New York (razdvojba) · Vidi više »

Nijemci

Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Nijemci · Vidi više »

Nino Raspudić

Nino Raspudić (Mostar, 3. studenoga 1975.) je hrvatski filozof, književnik, književni kritičar, prevoditelj, publicist, političar i politički analitičar iz Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Nino Raspudić · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Njemačka · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Njemački jezik · Vidi više »

Nogomet

Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Nogomet · Vidi više »

Novi list

Izdanja Novog lista Spomenik Franu Supilu ispred zgrade Novog lista Novi list, riječke dnevne novine, izlaze svakodnevno osim blagdanom u Rijeci, a distribuiraju se na cijelom tržištu Hrvatske.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Novi list · Vidi više »

Novinar

Ruski predsjednik Vladimir Putin s novinarima Novinar ili novinarka je naziv za osobu koja se bavi novinarstvom, prikupljanjem informacija o tekućim događajima, aktualnim temama, osobama i iste objavljuje u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektroničkim medijima.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Novinar · Vidi više »

Obrazovanje

Obrazovanje djece u Afganistanu. Bugarskoj. Ruandi. Indoktrinacija u učionici, uvrštavanje političkih sadržaja u nastavni materijal ili nastavnici koji zloupotrebljavaju ulogu indoktrinacije učenika protive se ciljevima obrazovanja koje traži slobodu mišljenja i kritičko mišljenje. Obrazovanje, naobrazba, izobrazba ili školovanje kao pojam ima višestruko značenje.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Obrazovanje · Vidi više »

Opatovac

Hrvatska.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Opatovac · Vidi više »

Opća skupština Ujedinjenih naroda

Dvorana Opće skupštine Ujedinjenih naroda Opća skupština Ujedinjenih naroda jedno je od šest glavnih tijela Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Opća skupština Ujedinjenih naroda · Vidi više »

Oružane snage Republike Hrvatske

Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Osijek · Vidi više »

Osmi saziv Hrvatskog sabora

Osmi saziv Hrvatskog sabora započeo je prvu sjednicu 3. prosinca 2015. godine.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Osmi saziv Hrvatskog sabora · Vidi više »

Pantovčak

Pantovčak je zagrebačka ulica te dio grada (sjeverno od Ilice).

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Pantovčak · Vidi više »

Podatak

Podatak je činjenica predočena u formaliziranom obliku, npr.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Podatak · Vidi više »

Podhum (Jelenje)

Podhum je mjesto kod Rijeke u općini Jelenje.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Podhum (Jelenje) · Vidi više »

Političar

G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Političar · Vidi više »

Portugalski jezik

thumb Portugalski jezik (ISO 639-3: por; a língua portuguesa) je romanski jezik kojim se služi oko 200 milijuna ljudi.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Portugalski jezik · Vidi više »

Povijest Europe

Današnji politički zemljovid Europe. Europa je igrala u svjetskoj povijesti mnogo važniju ulogu nego što bi se to očekivalo od njezinog ne odveć brojnog stanovništva ili veličine.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Povijest Europe · Vidi više »

Povijest Sjedinjenih Američkih Država

Širenje teritorija SAD-a, 1810. – 1920.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Povijest Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »

Predrasuda

Predrasuda je unaprijed donesen sud ili mišljenje o nečemu što se dovoljno ne poznaje niti se temeljito i kritički proučilo, odnosno prije iskustva.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Predrasuda · Vidi više »

Predsjednik Republike Hrvatske

Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Predsjednik Republike Hrvatske · Vidi više »

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država

Pečat Predsjednika SAD-a Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država je šef države i šef vlade Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »

Predsjednik vlade

Ujedinjenog Kraljevstva Predsjednik vlade, često i premijer (od fran. premier ministre - prvi ministar, jer je naslov prvi ponio 1624. kardinal Richelieu, engleski prime minister), prvi je čovjek vlade.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Predsjednik vlade · Vidi više »

Prevoditelj

Prevoditelj je osoba koja se bavi prijevodom s jednog jezika na drugi.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Prevoditelj · Vidi više »

Proljeće

Proljeće Proljeće ili pramaljeće, jedno je od četiriju godišnjih doba.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Proljeće · Vidi više »

Promet

Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prijevozom robe i ljudi te prijenosom informacija s jednog mjesta na drugo.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Promet · Vidi više »

Protukomunizam

Jedan od simbola antikomunizma Jedan od simbola antikomunizma, koji prikazuje, prema mišljenju antikomunista, "krvavu karakteristiku komunističke ideologije" Ujedinjenog Kraljevstva, na sastanku 1984. Protukomunizam ili antikomunizam je politički stav koji je s različitim intenzitetom usmjeren protiv socijalno-utopističke teorije, ideologije, političkim pokretima, skupinama kao i raznim političkim varijantama komunizma.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Protukomunizam · Vidi više »

Ranko Ostojić

Ranko Ostojić (Split, 3. listopada 1962.), hrvatski političar, pravnik, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Ranko Ostojić · Vidi više »

Ribar

Ribarski brod Ribar, prvenstveno lovi ribe i koristi se raznim alatima u ribolovu glavonožaca, riba, rakova, školjki kako u moru tako i u slatkovodnim vodama, te u morskim uzgajalištima i ribnjacima slatkovodnim.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Ribar · Vidi više »

Ribolov

Bakarcu. Ribarski brod Sejšelski ribar s ulovom Ribari u Bangladešu Kineski ribar hvata ribu uz pomoć ptica kormorana. Ribolov je aktivnost lova riba.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Ribolov · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Rijeka · Vidi više »

Rječina

Rječina (tal. Fiumara) je rijeka koja se u gradu Rijeci ulijeva u Jadransko more.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Rječina · Vidi više »

Sarajevo

Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Sarajevo · Vidi više »

Sat

200x200px Sat (simbol: h) je mjerna jedinica za vrijeme.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Sat · Vidi više »

Schengenski prostor

zemlje s otvorenim granicama prema Schengenskom prostoru (Monako, San Marino i Vatikan) Schengenski prostor obuhvaća teritorije 27 europskih zemalja koje su usvojile Schengenski sporazum potpisan 1985.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Schengenski prostor · Vidi više »

Sisak

Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Sisak · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Slobodna Dalmacija

Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Slobodna Dalmacija · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Slovenija · Vidi više »

Smrt

Smrt je kraj života i trajni i nepovratni prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju organizam.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Smrt · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Sopile

Sopile Sopile (u Istri se nešto slično zove roženice) je stari instrumenat sličan današnjoj oboi.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Sopile · Vidi više »

Spol

Spol u biologiji predstavlja ukupnost fizioloških i psiholoških obilježja po kojima se razlikuju mužjak i ženka, odnosno kod ljudi dječak i muškarac od djevojčice i žene.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Spol · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Srbija · Vidi više »

Sreća

Sreća, užitak i zadovoljstvo su emocionalna stanja u kojima smo zadovoljni.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Sreća · Vidi više »

Sredozemlje

Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Sredozemlje · Vidi više »

Srpanj

Srpanj Srpanj (lat. iulius) sedmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Srpanj · Vidi više »

Sto posto za Hrvatsku

desno Sto posto za Hrvatsku naziv je prosvjeda 100 %-tnih hrvatskih ratnih vojnih invalida I. skupine koji je započeo 20. listopada 2014.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Sto posto za Hrvatsku · Vidi više »

Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja

VHS-2, čeka početak mimohoda Svečani mimohod održan je u Zagrebu 4. kolovoza 2015. godine povodom Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 20.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Svečani mimohod povodom 20. obljetnice VRO Oluja · Vidi više »

Svećenik

Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Svećenik · Vidi više »

Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »

Taekwondo

Razbijanje dasaka Taekwondo je korejska borilačka vještina nastala 40-ih godina dvadesetog stoljeća spajanjem različitih vještina koje su se vježbale u to vrijeme.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Taekwondo · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Talijanski jezik · Vidi više »

Telegram

* brzojav odnosno brzojavka.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Telegram · Vidi više »

The Guardian

desno The Guardian (do 1959. godine poznat pod nazivom The Manchester Guardian) britanske su lijevo-liberalne dnevne novine koje izdaje Guardian Media Group.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i The Guardian · Vidi više »

Trg svetog Marka

Trg sv. Marka iz zraka. Trg svetog Marka (razgovorno Markov trg), središnji trg zagrebačkog Gornjega grada, nekad poznat i kao Radićev trg.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Trg svetog Marka · Vidi više »

Trilateralna komisija

Trilateralna komisija (engleski: Trilateral Commission) je nevladina i nepolitička skupina, koju je u srpnju 1973. godine osnovao David Rockefeller, sa svrhom promoviranja bliskih odnosa između SAD, Zapadne Europe i Japana.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Trilateralna komisija · Vidi više »

Trnava

Trnava može značiti: Hrvatska.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Trnava · Vidi više »

Trst

Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Trst · Vidi više »

Turizam

Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Turizam · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Ured predsjednika Republike Hrvatske

Ured predsjednika Republike Hrvatske državno je tijelo koje je osnovano i ustrojeno za obavljanje savjetodavnih, administrativnih, stručnih i drugih poslova u pripremi i skrbi oko priprema i provođenja odluka i akata koje donosi predsjednik Republike Hrvatske, te za obavljanje drugih Ustavom i zakonima utvrđenih ovlasti i obveza predsjednika.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Ured predsjednika Republike Hrvatske · Vidi više »

Utorak

Utorak je drugi dan u tjednu, koji se nalazi između ponedjeljka i srijede.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Utorak · Vidi više »

Vanjska politika

Vanjska politika je politika koju jedna država vodi prema drugim državama, u cilju zaštite svojih interesa.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Vanjska politika · Vidi više »

Večernji list

Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Večernji list · Vidi više »

Veleposlanstvo Hrvatske u Ottawi

Veleposlanstvo Hrvatske u Ottawi predstavlja diplomatsko predstavništvo Republike Hrvatske u Kanadi.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Veleposlanstvo Hrvatske u Ottawi · Vidi više »

Vesna Pusić

Vesna Pusić (Zagreb, 25. ožujka 1953.), hrvatska je političarka, saborska zastupnica, publicistkinja i bivša ministrica vanjskih i europskih poslova i prva potpredsjednica Vlade u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Vesna Pusić · Vidi više »

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine organ je izvršne vlasti u toj državi.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Viktor Orbán

Viktor Orbán (2013.) Viktor Orbán (Stolni Biograd, 31. svibnja 1963. -), mađarski političar, predsjednik vlade od 2010. godine.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Viktor Orbán · Vidi više »

Vjekoslav Bevanda

Vjekoslav Bevanda (Mostar, 13. svibnja 1956.), hrvatski bosanskohercegovački političar, predsjedatelj Vijeća ministara BiH od 2012.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Vjekoslav Bevanda · Vidi više »

Vlada

Vlada je najviše državno izvršno tijelo, koje djeluje za državu i u njezino ime, a koje ima svaka suverena država.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Vlada · Vidi više »

Vojska Crne Gore

Vojska Crne Gore predstavlja naoružani dio Snaga sigurnosti za obranu Crne Gore (uz policiju i obalnu stražu), koja djeluje u skladu s ustavom i načelima međunarodnoga prava koja određuju načela porabe sile za samoobranu.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Vojska Crne Gore · Vidi više »

Vojska Republike Sjeverne Makedonije

Vojska Republike Sjeverne Makedonije (mak. Армија на Република Северна Македонија) je naziv za oružane snage Sjeverne Makedonije.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Vojska Republike Sjeverne Makedonije · Vidi više »

Zagorska demokratska stranka

Zagorska demokratska stranka (ZDS), hrvatska je regionalna politička stranka koja djeluje u Krapinsko Zagorskoj županiji, Varaždinskoj županiji i u gradu Zagrebu.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Zagorska demokratska stranka · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Zagreb · Vidi više »

Zakavkazje

Zemljovid Kavkaza 1994. godine Zakavkazje (rus. Закавказье, arm. Հարավային Կովկաս, gruz. სამხრეთი კავკასია), odnosno "područje iza Kavkaza" je geopolitička subregija na području Kavkaza.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Zakavkazje · Vidi više »

Zatipak

Izdanje Biblije s tiskarskom pogreškom. Umjesto imena Isus otisnuto je Juda. 14. stoljeća. Zatipak, slovna pogreška, tiskarska pogreška ili tipfeler (njem. Tippfehler) slučajna je pogreška nastala tijekom tipkanja.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Zatipak · Vidi više »

Zdenka Vučković

Zdenka Vučković i Marijan Turkulin: ''Dome moj'' (1965) Zdenka Vučković (Zagreb, 20. lipnja 1942. – Zagreb, 7. ožujka 2020.) bila je hrvatska pjevačica zabavne glazbe, popularna tijekom 1960-ih.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Zdenka Vučković · Vidi više »

Znanost

Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Znanost · Vidi više »

Zoran Milanović

Zoran Milanović (Zagreb, 30. listopada 1966.) hrvatski je političar i pravnik, 10.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i Zoran Milanović · Vidi više »

1. listopada

1.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 1. listopada · Vidi više »

1. ožujka

1.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 1. ožujka · Vidi više »

10. prosinca

10.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 10. prosinca · Vidi više »

11. listopada

11.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 11. listopada · Vidi više »

11. ožujka

11.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 11. ožujka · Vidi više »

12. siječnja

12.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 12. siječnja · Vidi više »

12. srpnja

12.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 12. srpnja · Vidi više »

14. srpnja

14.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 14. srpnja · Vidi više »

15. lipnja

15.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 15. lipnja · Vidi više »

17. ožujka

17.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 17. ožujka · Vidi više »

17. veljače

17.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 17. veljače · Vidi više »

18. veljače

18.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 18. veljače · Vidi više »

19. veljače

19.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 19. veljače · Vidi više »

1942.

Važni događaji neodređenog datuma.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 1942. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 1945. · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 1967. · Vidi više »

1968.

Bez opisa.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 1968. · Vidi više »

2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi"

2.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi" · Vidi više »

2. prosinca

2.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 2. prosinca · Vidi više »

20. listopada

20.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 20. listopada · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 2003. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 2005. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 2008. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 2015. · Vidi više »

2020.

2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 2020. · Vidi više »

22. rujna

22.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 22. rujna · Vidi više »

23. prosinca

23.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 23. prosinca · Vidi više »

23. veljače

23.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 23. veljače · Vidi više »

24. studenoga

24.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 24. studenoga · Vidi više »

25. studenoga

25.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 25. studenoga · Vidi više »

26. veljače

26.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 26. veljače · Vidi više »

27. studenoga

27.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 27. studenoga · Vidi više »

28. studenoga

28.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 28. studenoga · Vidi više »

29. rujna

29.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 29. rujna · Vidi više »

29. travnja

29.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 29. travnja · Vidi više »

3. ožujka

3.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 3. ožujka · Vidi više »

4. ožujka

4.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 4. ožujka · Vidi više »

5. kolovoza

5.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 5. kolovoza · Vidi više »

5. listopada

5.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 5. listopada · Vidi više »

6. veljače

6.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 6. veljače · Vidi više »

7. prosinca

7.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 7. prosinca · Vidi više »

8. studenoga

8.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 8. studenoga · Vidi više »

9. prosinca

9.

Novi!!: Kolinda Grabar-Kitarović i 9. prosinca · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Kolinda Grabar Kitarović.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »