Brže od pregledniku!
64 odnosi: Đakovo, Šume nizinskog pojasa Hrvatske, Žučica, Žumberačka gora, Biskupska kapica, Borovnica, Brijest, Bujad, Bukva, Cesargrad, Crni jasen, Dilj, Dinaridi, Dolomit, Drijen, Ekosustav, Fitogeografija, Glog, Gorski kotar, Hrast cer, Hrast kitnjak, Hrast medunac, Hrvatska, Hrvatska perunika, Ilirska vrsta, Ilovača, Istra, Ivanščica, Javor, Javor mliječ, Josipdol, Kalina, Kalnik, Karlovac, Klek, Klen, Kordun, Kukurijek, Lijeska, Lika, Likovac, Mahovine, Medvednica, Merala, Mišje uho, Mukinja, Obična borovica, Obična breza, Obični grab, Obični vrijes, ..., Petrova gora, Pitomi kesten, Režuha, Runjika, Samoborsko gorje, Severin na Kupi, Silikati, Skrad, Slavonija, Trešnja, Urodica, Vapnenac, Velecvjetni kukurijek, Zrinska gora. Proširite indeks (14 više) »
Đakovo
Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Đakovo · Vidi više »
Šume nizinskog pojasa Hrvatske
Nizinski pojas ili planarni pojas je dio eurosibirsko-sjevernoameričke regije u fitogeografskoj raspodjeli Hrvatske koji obuhvaća područje sjeverno od Karlovca, prvenstveno savsko-dravsko međurječje.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Šume nizinskog pojasa Hrvatske · Vidi više »
Žučica
Žučica (žućica, žukica, zanovjet, zanovet, naglen, žest lat. Cytisus), biljni rod iz porodice bobovki (Fabaceae).
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Žučica · Vidi više »
Žumberačka gora
Sopotski slap. Žumberak ili Žumberačka gora (slov. Gorjanci) je gorje na sjeverozapadu Hrvatske, južno od Zagorja i zapadno od Zagreba te dijelom u Sloveniji.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Žumberačka gora · Vidi više »
Biskupska kapica
Biskupska kapica (krespin, lat. Epimedium) rod trajnica iz porodice Berberidaceae, dio je podtribusa Epimediinae.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Biskupska kapica · Vidi više »
Borovnica
Naslaga plodova zrelih borovnica nakon berbe Borovnica (lat. Vaccinium), biljni je rod iz porodice vrjesovki.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Borovnica · Vidi više »
Brijest
Listovi i sjemenke brijesta Brijest (lat. Ulmus) rod bjelogoričnog listopadnog drveta iz porodice brijestovka koji obuhvaća 40 vrsta.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Brijest · Vidi više »
Bujad
Bujad (lat. Pteridium), rod papratnjača iz porodice Dennstaedtiaceae, koja čini dio reda osladolike.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Bujad · Vidi više »
Bukva
Bukva (lat. Fagus), biljni rod iz porodice bukovki kojemu pripada jedanaest vrsta drveća rasprostranjenog po Europi, dijelovima Azije i istočnim dijelovima Sjeverne Amerike.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Bukva · Vidi više »
Cesargrad
Cesargrad (lijevo) i grad Kunšperk u sadašnjoj Sloveniji, između njih protiče rijeka Sutla. Georg Matthäus Vischer, ''Topographia Ducatus Stiriae'', 1681. Cesargrad je utvrda u Hrvatskom zagorju na istaknutom hrptu Cesargradske gore iznad grada Klanjca.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Cesargrad · Vidi više »
Crni jasen
Crni jasen (lat. Fraxinus ornus) je vrsta jasena koja obitava od južne Europe do jugozapadne Azije.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Crni jasen · Vidi više »
Dilj
Dilj je gora u središnjoj Slavoniji sjeverno od Slavonskog Broda, odnosno istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Dilj · Vidi više »
Dinaridi
Zemljovid Dinarida Topografija i reljef Dinarida Dinaridi ili Dinarsko gorje mlađe su ulančano gorje jugoistočne Europe.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Dinaridi · Vidi više »
Dolomit
Kristali dolomita Dolomit je naziv i za mineral i za sedimentnu stijenu, a oboje su izgrađeni od kalcij-magnezijeva karbonata (CaCO3 x MgCO3) u kristalnome stanju.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Dolomit · Vidi više »
Drijen
Drijen (drin, dren, drienak, drinja, drenić, drenovina, drinina, drinika, drenjak, drenjina, drenić, drnak, drenina, bila svibovina, crveni drijenak, drenak, drenjula, drinovina, rumeni dren, šupaljkahttps://www.agroklub.com/hortikultura/stablo-drijena-zavaralo-je-i-samog-vraga/49212/ lat. Cornus), rod polugrmova i drveća iz porodice drjenovki.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Drijen · Vidi više »
Ekosustav
Alpama Ekosustav ili ekosistem je prostor (biotop) naseljen organizmima i njihovim zajednicama, u kojem se neprekidno stvara primarna biomasa, koju troše (i razgrađuju) heterotrofni potrošači.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Ekosustav · Vidi više »
Fitogeografija
Biljni zemljopis ili fitogeografija (grč. fito + geografija - biljni zemljopis;Vidi:• Hrvatski jezični portal: i • Opća i nacionalna enciklopedija: • Hrvatska enciklopedija (LZMK): • Bratoljub Klaić: Rječnik stranih riječi, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1990.,, str. 433. i 478. nelog. biljni zemljopisIvan Šugar:, Zelene stranice, II., 30. travnja 2010.), znanstvena disciplina biogeografije odnosno botanike koja se usmjerava na istraživanje i zakonitosti rasprostranjivanja odnosno razmještaja biljnih vrsta unutar tzv.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Fitogeografija · Vidi više »
Glog
Glog (lat. Crataegus), velik i brojni rod iz porodice ružovki koji obuhvaća 380 priznatih vrsta grmova i niskih stablašica, koji narastu najviše do 15 metara.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Glog · Vidi više »
Gorski kotar
Gorski kotar na karti Hrvatske Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Gorski kotar · Vidi više »
Hrast cer
Hrast cer (Quercus cerris) je bjelogorično drvo, iz roda hrastova porodice Fagaceae.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Hrast cer · Vidi više »
Hrast kitnjak
Hrast kitnjak (Quercus petraea) je bjelogorično drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Hrast kitnjak · Vidi više »
Hrast medunac
Hrast medunac (Quercus pubescens) je bjelogorično drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Hrast medunac · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska perunika
Iris × germanica Hrvatska perunika, albino Iris × germanica Hrvatska perunika (germanska perunika; bogiša, modra perunika, perunika pitoma, lat. Iris × germanica; sinonim Iris × croatica i preko 50 drugih) biljka iz porodice Iridaceae (perunikovke).
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Hrvatska perunika · Vidi više »
Ilirska vrsta
Ilirska vrsta su one vrste šuma kojima je središte rasprostranjenja područje Dinarida.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Ilirska vrsta · Vidi više »
Ilovača
Ilovača je vrsta tla koja se sastoji od pijeska, mulja i gline.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Ilovača · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Istra · Vidi više »
Ivanščica
Ivanščica (zvana i Ivančica) 1060 mnv., najviša planina sjeverozapadne Hrvatske, smještena u Hrvatskom zagorju.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Ivanščica · Vidi više »
Javor
Javor (lat. Acer) je rod do 35 metara visokog šumskog drveća srednje, zapadne i južne Europe, Kavkaza i sjevernog dijela Male Azije.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Javor · Vidi više »
Javor mliječ
Javor mliječ (mliječni javor, norveški javor, mlječak, mlječika, lat. Acer platanoides) je vrsta drveta iz roda javora.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Javor mliječ · Vidi više »
Josipdol
Josipdol (njem. Josephsthal) je općina u Hrvatskoj, na sjeveru Like, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Josipdol · Vidi više »
Kalina
Kalina (zimolezina, lat. lat. Ligustrum), rod listopadnih, poluzimzelenih grmova i drveća iz porodice maslinovki (Oleaceae).
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Kalina · Vidi više »
Kalnik
Kalnik je gora smještena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, veći dio je u Varaždinskoj županiji, a manji u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Kalnik · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Karlovac · Vidi više »
Klek
Klek Klek je poluotok koji zatvara Neumski zaljev.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Klek · Vidi više »
Klen
Klen (poljski javor, lat. Acer campestre) prirođeni je javor gotovo čitave Europe, sjevera južne Engleske (gdje je i jedini prirođeni javor), Danske, Poljske i Bjelorusije, kao i Jugozapadne Azije od Turske do Kavkaza, te Sjeverne Afrike u planinama Atlas.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Klen · Vidi više »
Kordun
Kordun je mikroregija u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Kordun · Vidi više »
Kukurijek
Helleborus niger; autor brewbooks Kukurijek (lat. Helleborus), rod otrovnih biljaka iz porodice žabnjakovki (Ranunculaceae).
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Kukurijek · Vidi više »
Lijeska
Lijeska (lat. Corylus), biljni rod korisnih grmova i drveća iz porodice brezovki.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Lijeska · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Lika · Vidi više »
Likovac
Likovac (lat. Daphne nom. cons.), rod listopadnog a najviše vazdazelenog grmlja iz porodice vrebinovki.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Likovac · Vidi više »
Mahovine
Mahovine (briofiti; lat. Bryophyta sensu stricto; sin. Musci), divizija biljaka koja zajedno s divizijama Jetrenjarke (Marchantiophyta) i Antocerote (Anthocerotophyta) pripada u tzv.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Mahovine · Vidi više »
Medvednica
Šuma Medvednice Biljni svijet Medvednice Medvednica ili Zagrebačka gora je planina sjeverno od Zagreba.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Medvednica · Vidi više »
Merala
Amelanchier alnifolia Merala (krušvica, kozja jabučica; lat. Amelanchier), ime je za biljni rod niskih listopadnih grmova iz porodice ružovki (Rosaceae).
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Merala · Vidi više »
Mišje uho
Mišje uho (pupanka, modrica, lat. Omphalodes), rod trajnica iz porodice boražinovki raširen u srednjoj i južnoj Europi, obično po šumama na vlažnim mjestima.Postoji 12 vrsta.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Mišje uho · Vidi više »
Mukinja
Mukinja (brašnava oskoruša, brašnava jarebika, lat., Aria edulis; sin. Sorbus aria) je bjelogorična vrsta drveća iz porodice Rosaceae.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Mukinja · Vidi više »
Obična borovica
Obična borovica (kleka, brinj, brinje, smrika, latinski: Juniperus communis) je razgranan grm visok 1 – 2 m ili stablo visoko i do 12 m. Listovi su igličasti, bodljikavi, vazdazeleni, 1 – 2 cm dugi, smješteni po 3 u pršljenu.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Obična borovica · Vidi više »
Obična breza
240px Obična breza (viseća breza), bjelogorično je drvo iz porodice Betulaceae.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Obična breza · Vidi više »
Obični grab
Obični grab, bjelogorično je drvo iz porodice Betulaceae.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Obični grab · Vidi više »
Obični vrijes
Obični vrijes (jesenski vrijes, latinski: Calluna vulgaris), u narodu poznat još i pod nazivima vrijesak, vries, vriesak, vriesac mali, vres, vristica, vriština, vrištika, vrišt, zimzeleni vrisak, zrnovac, crnošija, berešk, borovo cviće, crnjušina, dreska i bresina jedina je vrsta u rodu Calluna, iz porodice Ericaceae.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Obični vrijes · Vidi više »
Petrova gora
Petrova gora se nalazi u Karlovačkoj županiji, Republika Hrvatska.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Petrova gora · Vidi više »
Pitomi kesten
Pitomi kesten (šumski kesten, lat. Castanea sativa) jedna je od 9 vrsta u rodu Castanea koji je predstavnik porodice bukovki (Fagaceae).
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Pitomi kesten · Vidi više »
Režuha
Režuha (zubatka; lat. Cardamine), rod trajnica iz porodice krstašica, rasprostranjen sa oko 250 vrsta po čitavom svijet U Hrvatskoj postoji dvadesdetak vrsta.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Režuha · Vidi više »
Runjika
Runjika (runjevica, lat. Hieracium), veliki problematični biljni rod iz porodice glavočika raširen po gotovo cijeloj Euroaziji,Sjevernoj i Južnoj Americi i sjeverozapadu Afrike.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Runjika · Vidi više »
Samoborsko gorje
Samoborsko gorje je sjeverni masiv Žumberačkog gorja.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Samoborsko gorje · Vidi više »
Severin na Kupi
Severin na Kupi je naselje u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Severin na Kupi · Vidi više »
Silikati
Silikati su najveći razred minerala.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Silikati · Vidi više »
Skrad
Skrad je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Skrad · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Slavonija · Vidi više »
Trešnja
Trešnja, listopadna je vrsta drveća iz porodice Rosaceae.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Trešnja · Vidi više »
Urodica
Urodica (livadar, lat. Melampyrum), biljni rod iz porodice volovotkovki raširen po umjertenom području sjeverne polutke.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Urodica · Vidi više »
Vapnenac
Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Vapnenac · Vidi više »
Velecvjetni kukurijek
Velecvjetni kukurijek (kukurijek božićnjak, Helleborus niger L. ssp. macranthus), naziva se još i snježnica, jedna je od najljepših podvrsta crnog kukurijeka, rod kukurijeka (Helleborus).
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Velecvjetni kukurijek · Vidi više »
Zrinska gora
Zrinska Gora je gorsko područje u Republici Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, a prostire se na preko 30.000 hektara na teritoriju između gradova Gline, Petrinje i Hrvatske Kostajnice, te općina Dvor i Donji Kukuruzari.
Novi!!: Šume brežuljkastog pojasa Hrvatske i Zrinska gora · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Brežuljkasti pojas, Kolinski pojas.
