Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Paladijanizam

Indeks Paladijanizam

Rusiji u otvoreni muzej paladijanizma. Colen Campbell, ''Storhed House'', Wiltshire, Velika Britanija (1720. – 1724.) Lord Burlington, ''Chiswik House'', London (1726. – 1729.) Paladijanizam (Paladijanski preporod) je stil u arhitekturi 18. i 19. stoljeća koji je inspiriran djelima talijanskog renesansnog arhitekta Andree Palladija (1508. – 1580.), a usmjeren protiv razuzdanosti baroknog stila.

54 odnosi: Andrea Palladio, Antika, Arhitektura, Škotska, Barok, Bath (Somerset), Dublin, Engleska, Inigo Jones, Irska, Kent (grofovija), Klasicizam, Kolosej, Kupola, Leicester, London, Monticello, Neoklasicizam, Norfolk, Padova, Panteon (razdvojba), Renesansa, Robert Adam, Rusija, Sankt-Peterburg, Sjedinjene Američke Države, Stup, Sveučilište u Virginiji, Thomas Jefferson, Ujedinjeno Kraljevstvo, Vicenza, Vila Rotonda, Virginia, William Kent, 1508., 1551., 1553., 1580., 1715., 1720., 1721., 1722., 1724., 1725., 1726., 1728., 1729., 1734., 1767., 1772., ..., 18. stoljeće, 1823., 1826., 19. stoljeće. Proširite indeks (4 više) »

Andrea Palladio

Andrea Palladio, pravog imena Andrea di Pietro della Gondola (Padova, 30. studenog 1508. – Vicenza, 19. kolovoza 1580.), bio je talijanski arhitekt i teoretičar; obnovitelj antičkih tradicija u arhitekturi cinquecenta (visoke renesanse 16. stoljeća).

Novi!!: Paladijanizam i Andrea Palladio · Vidi više »

Antika

84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.

Novi!!: Paladijanizam i Antika · Vidi više »

Arhitektura

Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.

Novi!!: Paladijanizam i Arhitektura · Vidi više »

Škotska

Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.

Novi!!: Paladijanizam i Škotska · Vidi više »

Barok

Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.

Novi!!: Paladijanizam i Barok · Vidi više »

Bath (Somerset)

Bath je grad u grofoviji Somerset na jugozapadu Engleske.

Novi!!: Paladijanizam i Bath (Somerset) · Vidi više »

Dublin

Dublin (irski: Baile Átha Cliath) je glavni i najveći grad Irske.

Novi!!: Paladijanizam i Dublin · Vidi više »

Engleska

Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.

Novi!!: Paladijanizam i Engleska · Vidi više »

Inigo Jones

Inigo Jones (15. kolovoza 1573., London – 21. lipnja 1652., London) je najvažniji engleski arhitekt koji donosi elemente antičke, renesansne arhitekture i klasicističkog baroka u Englesku; glavni kraljevski arhitekt, dekorater dvorskih svečanosti i scenograf.

Novi!!: Paladijanizam i Inigo Jones · Vidi više »

Irska

Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.

Novi!!: Paladijanizam i Irska · Vidi više »

Kent (grofovija)

Kent je nemetropolitanska i ceremonijalna grofovija u engleskoj regiji Jugoistočnoj Engleskoj i jedna od matičnih grofovija.

Novi!!: Paladijanizam i Kent (grofovija) · Vidi više »

Klasicizam

Klasicizam je naziv za razdoblje, stil ili smjer u europskim umjetnostima.

Novi!!: Paladijanizam i Klasicizam · Vidi više »

Kolosej

Kolosej (tal. Colosseo, lat. Colosseum), eliptični je amfiteatar u središtu grada Rima, istočno od Rimskoga foruma.

Novi!!: Paladijanizam i Kolosej · Vidi više »

Kupola

Kupola na pandantivima (žuto) Presjek Panteona Zlatne kupole Atenska crkva sv. Nikodema) Milenijumska kupola Kyocera kupola Kupola (talijanski) je sferični oblik svoda iznad građevina koja ima tlocrt kružnice, kvadrata ili mnogokuta.

Novi!!: Paladijanizam i Kupola · Vidi više »

Leicester

Leicester (izgovor: lɛstər) grad je u Engleskoj, u grofoviji Leicestershire i regiji Istočnom Midlandsu.

Novi!!: Paladijanizam i Leicester · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Paladijanizam i London · Vidi više »

Monticello

Monticello (tal.: za „Mala planina”) je posjed Thomasa Jeffersona (1743. – 1826.), autora Američke deklaracije o neovisnosti i treći predsjednik SAD-a, koji je bio također i talentirani arhitekt.

Novi!!: Paladijanizam i Monticello · Vidi više »

Neoklasicizam

Neoklasicizam (o grčkog: νέος nèos-"novi" i κλασσικός klassikòs-"klasičan") je naziv za pokret u likovnoj umjetnosti, književnosti, kazalištu, glazbi i arhitekturi u Zapadnom svijetu, koji je crpio inspiraciju iz "klasične" umjetnosti Antičke Grčke i Starog Rima.

Novi!!: Paladijanizam i Neoklasicizam · Vidi više »

Norfolk

; UK.

Novi!!: Paladijanizam i Norfolk · Vidi više »

Padova

Padova (venecijanski Pàdoa, latinski: Patavium) je grad i istoimena općina u regiji Veneto, na sjeveru Italije.

Novi!!: Paladijanizam i Padova · Vidi više »

Panteon (razdvojba)

Bez opisa.

Novi!!: Paladijanizam i Panteon (razdvojba) · Vidi više »

Renesansa

Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.

Novi!!: Paladijanizam i Renesansa · Vidi više »

Robert Adam

'''Robert Adam''' Robert Adam (Kirkcaldy, 3. srpnja 1728. – London, 3. ožujka 1792.), škotski arhitekt.

Novi!!: Paladijanizam i Robert Adam · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Paladijanizam i Rusija · Vidi više »

Sankt-Peterburg

Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.

Novi!!: Paladijanizam i Sankt-Peterburg · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Paladijanizam i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Stup

Ateni Stup (grčki: stílos) je vertikalni konstruktivni element u arhitekturi, nosač kružnog presjeka koji slobodno stoji.

Novi!!: Paladijanizam i Stup · Vidi više »

Sveučilište u Virginiji

Sveučilište u Virginiji (engl. University of Virginia, kratica: UVA) je javno sveučilište u gradu Charlottesvilleu, u američkoj saveznoj državi Virginiji.

Novi!!: Paladijanizam i Sveučilište u Virginiji · Vidi više »

Thomas Jefferson

Thomas Jefferson (13. travnja 1743. – 4. srpnja 1826.) bio je jedan od osnivača Sjedinjenih Američkih Država, glavni autor Deklaracije o nezavisnosti (1776.) i treći Predsjednik SAD-a (1801. – 1809.). Na početku Američke revolucije, služio je u kontinentalnom kongresu predstavljajući državu Virginiju, a nakon toga služio je i kao ratni guverner Virginije (1779. – 1781.). Nakon što je rat okončan sredinom 1784. godine Jefferson je postao diplomat u Parizu.

Novi!!: Paladijanizam i Thomas Jefferson · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Paladijanizam i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Vicenza

Vicenza je glavni grad istoimene talijanske pokrajine u regiji Veneto, sjeverno od podnožja planine Monte Berico, oko 60 km zapadno od Venecije i 200 km istočno od Milana.

Novi!!: Paladijanizam i Vicenza · Vidi više »

Vila Rotonda

Pročelje '''Vile Rotonda''' '''La Rotonda''' Vila Rotonda (talijanski: La Rotonda) je renesansna ladanjska kuća arhitekta Andrea Palladia iz 1569. godine u okolici Vicenze.

Novi!!: Paladijanizam i Vila Rotonda · Vidi više »

Virginia

Virginia je država na atlantskoj obali SAD-a. Zauzima 110.785 km² i ima 7.712.091 stanovnika (2007.). Glavni grad je Richmond.

Novi!!: Paladijanizam i Virginia · Vidi više »

William Kent

William Kent (Bridlington, Yorkshire c. 1685. – 12. travnja 1748.), bio je istaknuti engleski arhitekt, krajobrazni arhitekt i dizajner namještaja u ranom 18.

Novi!!: Paladijanizam i William Kent · Vidi više »

1508.

1508. bila je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Paladijanizam i 1508. · Vidi više »

1551.

Bez opisa.

Novi!!: Paladijanizam i 1551. · Vidi više »

1553.

Bez opisa.

Novi!!: Paladijanizam i 1553. · Vidi više »

1580.

Bez opisa.

Novi!!: Paladijanizam i 1580. · Vidi više »

1715.

Bez opisa.

Novi!!: Paladijanizam i 1715. · Vidi više »

1720.

Bez opisa.

Novi!!: Paladijanizam i 1720. · Vidi više »

1721.

Bez opisa.

Novi!!: Paladijanizam i 1721. · Vidi više »

1722.

Bez opisa.

Novi!!: Paladijanizam i 1722. · Vidi više »

1724.

Bez opisa.

Novi!!: Paladijanizam i 1724. · Vidi više »

1725.

Bez opisa.

Novi!!: Paladijanizam i 1725. · Vidi više »

1726.

Bez opisa.

Novi!!: Paladijanizam i 1726. · Vidi više »

1728.

Bez opisa.

Novi!!: Paladijanizam i 1728. · Vidi više »

1729.

Bez opisa.

Novi!!: Paladijanizam i 1729. · Vidi više »

1734.

Bez opisa.

Novi!!: Paladijanizam i 1734. · Vidi više »

1767.

Bez opisa.

Novi!!: Paladijanizam i 1767. · Vidi više »

1772.

Bez opisa.

Novi!!: Paladijanizam i 1772. · Vidi više »

18. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Paladijanizam i 18. stoljeće · Vidi više »

1823.

Bez opisa.

Novi!!: Paladijanizam i 1823. · Vidi više »

1826.

Bez opisa.

Novi!!: Paladijanizam i 1826. · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Paladijanizam i 19. stoljeće · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Kolonijalni stil, Paladijski stil.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »