Brže od pregledniku!
37 odnosi: Šibenik, Žitište, Bački Brestovac, Banat, Banovina, Beška (Inđija, Srbija), Bosna i Hercegovina, Dalmacija, Drniš, Drugi svjetski rat, Filipovo, Gorski kotar, Gudurica, Hrvati, Hrvati u Vojvodini, Hrvatska, Hrvatsko primorje, Kolonizacija, Kordun, Lemeš (Sombor, Srbija), Lika, Ljubuški, Maraton lađa, Metković, Muć, Partizanska spomenica 1941., Petrovaradin, Ravni Topolovac, Riđica, Sinj, Sivac, Split, Srijem, Stanišić, Trogir, Vojvodina, Zrenjanin.
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Šibenik · Vidi više »
Žitište
Žitište (ćirilično: Житиште, mađarski: Bégaszentgyörgy) je naselje u Banatu u Vojvodini u sastavu općine Žitište.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Žitište · Vidi više »
Bački Brestovac
Bački Brestovac (ćir.: Бачки Брестовац, njem.Ulmenau, mađ. Szilberek) je naselje u općini Odžaci u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Bački Brestovac · Vidi više »
Banat
Položaj Banata u Europi Karta Banata Banat (rumunjski: Banat, srpski: Банат ili Banat, mađarski: Bánát ili Bánság, njemački: Banat, slovački: Banát, banatskobugarski: Banát) je pokrajina u Rumunjskoj, Srbiji (Vojvodini) i Mađarskoj.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Banat · Vidi više »
Banovina
Banovina unutar Hrvatske prikazana crvenom bojom, (Grad Sisak i Općina Martinska Ves prikazane u isprekidanoj boji zato što se ponekad nazivaju dijelovima Banovine.) Banovina (također Banska krajina, Banska zemlja i Banija), kraj je u središnjoj Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, između Save, donjeg toka rijeke Kupe, Une i Gline, te takozvane „suhe međe“ prema Bosanskoj krajini.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Banovina · Vidi više »
Beška (Inđija, Srbija)
Beška (nje. Beschka) je selo u Srijemu.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Beška (Inđija, Srbija) · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Dalmacija · Vidi više »
Drniš
Drniš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Drniš · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Filipovo
Filipovo (srp.: Бачки Грачац/Bački Gračac, njem. Kindlingen, Sankt Philipp, mađ, Szentfülöp, Szent-Fülöp) je naselje u općini Odžaci u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Filipovo · Vidi više »
Gorski kotar
Gorski kotar na karti Hrvatske Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Gorski kotar · Vidi više »
Gudurica
Gudurica je je selo na jugu Banata u autonomnoj pokrajini Vojvodini, Srbija.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Gudurica · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Hrvati · Vidi više »
Hrvati u Vojvodini
Hrvati u Vojvodini su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Hrvati u Vojvodini · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko primorje
Senju Karlobag Hrvatsko primorje je naziv za povijesno područje od istočnih granica Corpusa Separatuma, odnosno od Rječine, do južno od Karlobaga, odnosno do naselja Tribanj-Krušćica (zaselak Mandalina) gdje počinje Dalmacija, za razliku od pojma hrvatsko primorje koji obuhvaća čitavo primorje Republike Hrvatske od Savudrije do rta Oštra.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Hrvatsko primorje · Vidi više »
Kolonizacija
Kolonizacija je izraz koji označava doseljavanje ili dolazak određenih organizama (biljnih i životinjskih vrsta) na područje na kome prethodno nisu trajno živjeli.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Kolonizacija · Vidi više »
Kordun
Kordun je mikroregija u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Kordun · Vidi više »
Lemeš (Sombor, Srbija)
Lemeš (srpski: Svetozar Miletić/Светозар Милетић, mađarski: Nemesmilitics, njemački: Berauersheim ili ponekad Milititsch) je selo na sjeveru Bačke u autonomnoj pokrajini Vojvodini, Srbija.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Lemeš (Sombor, Srbija) · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Lika · Vidi više »
Ljubuški
Ljubuški je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Ljubuški · Vidi više »
Maraton lađa
Nikole Vučkovićahttps://maraton-ladja.hr/o-nama/maraton-lada O Maratonu lađa maraton-ladja.hr (pristupljeno 30. srpnja 2022.) uoči starta Maratona 2015.: slijeva gradonačelnik Metkovića Božo Petrov, ''knez Domagoj'', predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović te dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić Maraton lađa amatersko je športsko natjecanje u utrci lađa, tradicijskih autohtonih plovila u dolini Neretve.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Maraton lađa · Vidi više »
Metković
Metković je grad u Dalmaciji, u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Metković · Vidi više »
Muć
Muć je mjesto u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Muć · Vidi više »
Partizanska spomenica 1941.
Partizanska spomenica 1941. Partizansku spomenicu 1941. ustanovilo je Predsjedništvo narodne obrane Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije 14. rujna 1944. godine.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Partizanska spomenica 1941. · Vidi više »
Petrovaradin
Petrovaradinska tvrđava Petrovaradin (srp. Петроварадин, mađ. Pétervárad, njem. Peterwardein), nekadašnji utvrđeni grad uz rijeku Dunav, danas dio užeg gradskog područja Novog Sada.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Petrovaradin · Vidi više »
Ravni Topolovac
Ravni Topolovac (ćirilično: Равни Тополовац, mađarski: Katalinfalva, njemački: Kathereinfeld) je naselje u Banatu u Vojvodini u sastavu općine Žitište.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Ravni Topolovac · Vidi više »
Riđica
Pravoslavna crkva u Riđici Riđica (srp. Риђица, mađ. Regőce, nje. Riedau, Legin i Rigitza) je naselje u Bačkoj u Vojvodini.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Riđica · Vidi više »
Sinj
Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Sinj · Vidi više »
Sivac
Sivac (ćir.: Сивац) je naselje u općini Kula u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Sivac · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Split · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Srijem · Vidi više »
Stanišić
Srpska pravoslavna crkva Stanišić (srp.: Станишић, nje.: Donauwachenheim, Stanischitsch, Stanischitz, Tannenschütz, Tannischitz, Tanaschitz, mađ. Őrszállás) je naselje u Bačkoj u Vojvodini.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Stanišić · Vidi više »
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Trogir · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Vojvodina · Vidi više »
Zrenjanin
Zrenjanin (srp. Зрењанин, mađ. Nagybecskerek, slk. Zreňanin, rum. Becicherecul Mare, njem. Großbetschkerek) treći je najveći grad Vojvodine po broju stanovnika, sjedište Srednjobanatskog upravnog okruga i značajan industrijski i kulturni centar Banata.
Novi!!: Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu i Zrenjanin · Vidi više »
