Brže od pregledniku!
33 odnosi: Atlantski ocean, Životinje, Čeljustouste, Boja, Carl Linné, Cenmar, Dužina, Dvospolnost, Glavonošci, Grgečke, Hrvatska, Jadransko more, Kilogram, Koštunjače, Kralježnjaci, Ljuskavke, Metar, Obala, Orada (otok), Otok, Prosinac, Puževi, Rakovi, Rovinj, Sardinija, Siječanj, Spol, Sredozemno more, Svitkovci, Težina, Voda, Zima, Zrakoperke.
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: Komarča i Atlantski ocean · Vidi više »
Životinje
Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Novi!!: Komarča i Životinje · Vidi više »
Čeljustouste
Čeljustouste (Gnathostomata) su infrakoljeno unutar potkoljena kralježnjaka (Vertebrata).
Novi!!: Komarča i Čeljustouste · Vidi više »
Boja
Slikarski krug boja. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz optičke prizme uzrokuje da se bijela svjetlost razloži na dugine boje. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. Boja (tur. boya) je vidni osjet ovisan o frekvenciji svjetlosnog zračenja.
Novi!!: Komarča i Boja · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Komarča i Carl Linné · Vidi više »
Cenmar
Cenmar d.d. je bivše hrvatsko poduzeće.
Novi!!: Komarča i Cenmar · Vidi više »
Dužina
Dužina definirana kao presjek dvaju polupravaca Dužina je dio pravca omeđen dvjema različitim točkama.
Novi!!: Komarča i Dužina · Vidi više »
Dvospolnost
Prašnici i tučak cvijeta tulipana Dvospolnost ili hermafroditizam pojava je da ista jedinka posjeduje i ženske i muške spolne organe.
Novi!!: Komarča i Dvospolnost · Vidi više »
Glavonošci
Glavonošci (Cephalopoda, od grč. plural Kεφαλόποδα (kephalópoda); "glava-stopalo") su razred mekušaca.
Novi!!: Komarča i Glavonošci · Vidi više »
Grgečke
''Siganus doliatus, Siganidae'' ''Macropodus opercularis, Belontiidae'' ''Meiacanthus atrodorsalis'' ''Synchiropus splendidus, Callionymidae'' ''Microgobius gulosus, Gobiidae'' ''Icosteus aenigamticus'' ''Cheilinus undulatus, Labridae'' ''Cirrhitops fasciatus, Cirrhitidae'' ''Chionodraco hamatus, Channichthyidae'' Grgečke su red riba iz razreda zrakoperki (lat. Actinopterygii).
Novi!!: Komarča i Grgečke · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Komarča i Hrvatska · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Komarča i Jadransko more · Vidi više »
Kilogram
pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: Komarča i Kilogram · Vidi više »
Koštunjače
Koštunjače (Osteichthyes) su skupina riba s najvećim brojem vrsta od svih kralježnjaka.
Novi!!: Komarča i Koštunjače · Vidi više »
Kralježnjaci
Kralježnjaci (lat. Vertebrata), često nazvani i lubanjci (Craniota ili Craniata) su poddivizija odnosno potkoljeno svitkovaca (Chordata) i obuhvaća razrede kružnoustih, riba hrskavičnjača i koštunjača, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca, ukupno oko 54.000 vrsta.
Novi!!: Komarča i Kralježnjaci · Vidi više »
Ljuskavke
''Acanthopagrus bifasciatus'' ''Acanthopagrus latus'' ''Archosargus probatocephalus'' ''Chrysophrys auratus'' Fratar (''Diplodus vulgaris'') Japanska orada (''Pagrus major'') Pagar (''Pagrus pagrus'') Sardinije, Italija. ''Stenotomus chrysops'' Ušata (''Oblada melanura'') Ovčica (''Lithognathus mormyrus'') Salpa (''Sarpa salpa'') Kantar (''Spondyliosoma cantharus'') Šarag (''Diplodus sargus sargus'') Viktoriji, Australija. Okan (''Pagellus bogaraveo'') ''Pterogymnus laniarius'' Portofina, Italija. Novom Južnom Walesu, Australija. Ljuskavke (Sparidi; latinski Sparidae) su porodica riba iz razreda zrakoperki.
Novi!!: Komarča i Ljuskavke · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Komarča i Metar · Vidi više »
Obala
Atlantika u Brazilu Save obrasle u riječno šipražje Ploča Obalom se nazivaju sva područja na kojima kopno dolazi u doticaj s vodenim površinama.
Novi!!: Komarča i Obala · Vidi više »
Orada (otok)
Orada je nenaseljeni otočić uz zapadnu obalu Istre, između Funtane i Poreča.
Novi!!: Komarča i Orada (otok) · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Komarča i Otok · Vidi više »
Prosinac
Prosinac Prosinac (lat. december) dvanaesti je i zadnji mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Komarča i Prosinac · Vidi više »
Puževi
Puževi (lat. Gastropoda) su jedan od osam razreda u koljenu mekušaca.
Novi!!: Komarča i Puževi · Vidi više »
Rakovi
Rakovi (lat. Crustacea) su razred člankonožaca, većinom morskih i slatkovodnih životinja, samo manji broj vrsta živi na kopnu.
Novi!!: Komarča i Rakovi · Vidi više »
Rovinj
Rovinj (tal. Rovigno, službeno Rovinj-Rovigno) je grad na zapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Komarča i Rovinj · Vidi više »
Sardinija
Satelitska snimka Sardinija (sardinski: Sardigna, talijanski: Sardegna), otok i regija u Italiji.
Novi!!: Komarča i Sardinija · Vidi više »
Siječanj
Siječanj Siječanj (lat. Ianuarius) prvi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Komarča i Siječanj · Vidi više »
Spol
Spol u biologiji predstavlja ukupnost fizioloških i psiholoških obilježja po kojima se razlikuju mužjak i ženka, odnosno kod ljudi dječak i muškarac od djevojčice i žene.
Novi!!: Komarča i Spol · Vidi više »
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Novi!!: Komarča i Sredozemno more · Vidi više »
Svitkovci
Svitkovci (Chordata) jesu koljeno višestaničnih životinja čija je glavna osobina unutrašnji osovinski kostur, horda ili svitak po čemu su dobili ime.
Novi!!: Komarča i Svitkovci · Vidi više »
Težina
Dinamometar je mjerni instrument za mjerenje težine. Sila teža je sila koja djeluje na tijelo u gravitacijskom polju, a težina je sila kojom tijelo pritišće podlogu ili ovjes na kojem visi.
Novi!!: Komarča i Težina · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Komarča i Voda · Vidi više »
Zima
Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.
Novi!!: Komarča i Zima · Vidi više »
Zrakoperke
Zrakoperke (Actinopterygii) gigarazred riba, donedanno smatran razredom koštunjača.
Novi!!: Komarča i Zrakoperke · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Orada, Sparus aurata, Sparus auratus.
