Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Komunikacijske znanosti

Indeks Komunikacijske znanosti

Komunikacijske znanosti ili komunikologija tvori zajedno s informacijskim znanostima zasebno znanstveno polje unutar društvenih znanosti.

46 odnosi: Biće, Civilno društvo, Državna uprava, Društvene znanosti, Ekonomija, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Europa, Fakultet hrvatskih studija, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska, Humanističke znanosti, Informacijske znanosti, Jezikoslovlje, Komunikacija, Komunikacijske znanosti, Masovni mediji, Mediji, Medijska pismenost, Mirko Mataušić, Moral, Njemački jezik, Novinar, Novinarstvo, Odnosi s javnošću, Političke znanosti, Poruka, Povjesničar, Pravo, Psihologija, Sinonim, Sjedinjene Američke Države, Sociologija, Sveučilište, Zagreb, Znanost, 16. siječnja, 17. stoljeće, 19. stoljeće, 1949., 1960-ih, 1970., 1975., 1981., 1986., 2006..

Biće

Biće predstavlja suštinu onoga što proučava ontologija, time je biće postavljeno kao životna činjenična stvarnost koja izražava subjektivnu realnost koju nije moguće u potpunosti objektivno predstaviti ili razložiti.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Biće · Vidi više »

Civilno društvo

Demokratska društva karakterizira supostojanje triju sektora: javnoga (država), privatnog (tržište) i građanskog (civilno društvo).

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Civilno društvo · Vidi više »

Državna uprava

Državna administracija ili državna uprava, ili, ponekad jednostavno, administracija ili uprava, je izraz pod kojim se podrazumijevaju sve ili redovne aktivnosti koje vrši neka država, odnosno pojedinci - državni službenici, funkcionari ili namještenici - i institucije (državni organi; državne agencije) koje ih obavljaju.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Državna uprava · Vidi više »

Društvene znanosti

Društvene znanosti čine znanstvene discipline koje se bave proučavanjem društvenog života grupa ljudi i pojedinaca.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Društvene znanosti · Vidi više »

Ekonomija

* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Ekonomija · Vidi više »

Ekonomski fakultet u Zagrebu

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ili Ekonomski fakultet - Zagreb (skr. EFZG), sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu i vodeća visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka institucija u području ekonomije i poslovne ekonomije u Hrvatskoj.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Ekonomski fakultet u Zagrebu · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Europa · Vidi više »

Fakultet hrvatskih studija

Fakultet hrvatskih studija sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicijskih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke, intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Fakultet hrvatskih studija · Vidi više »

Fakultet političkih znanosti u Zagrebu

Fakultet političkih znanosti u Zagrebu (FPZG), osnovan je 1962. godine kao visoko učilište u okviru Sveučilišta u Zagrebu.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Fakultet političkih znanosti u Zagrebu · Vidi više »

Filozofski fakultet u Zagrebu

Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Hrvatska · Vidi više »

Humanističke znanosti

Humanističke znanosti su znanstvene discipline koje proučavaju postojanost i bit čovjeka, tj.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Humanističke znanosti · Vidi više »

Informacijske znanosti

Informacijske znanosti je znanstveno polje unutar društvenih znanosti koja se bavi izučavanjem informacija ili znanja i obično a ne eksluzivno uči se kao grana računarstva i informacijske tehnologije.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Informacijske znanosti · Vidi više »

Jezikoslovlje

Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Jezikoslovlje · Vidi više »

Komunikacija

Komunikacija je proces razmjene informacija preko dogovorenog sistema znakova, odnosno proces slanja informacija sebi ili bilo kojem drugom entitetu, najčešće putem jezika.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Komunikacija · Vidi više »

Komunikacijske znanosti

Komunikacijske znanosti ili komunikologija tvori zajedno s informacijskim znanostima zasebno znanstveno polje unutar društvenih znanosti.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Komunikacijske znanosti · Vidi više »

Masovni mediji

Masovni mediji ili skraćeno masmediji (eng. massmedia), jesu mediji široke potrošnje i širokoga opsega, među njima i internet, dnevne novine, radio i televiziju.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Masovni mediji · Vidi više »

Mediji

Sredstva društvenog priopćavanja odnosno mediji, također i priopćajnice je složen pojam koji označava sustave javnog informiranja, koji služe za raspršivanje (diseminaciju) vijesti i audio-vizualnih sadržaja u svrhu informiranja, obrazovanja i zabave najširih slojeva stanovništva.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Mediji · Vidi više »

Medijska pismenost

Medijska pismenost može se definirati kao mogućnost pristupa, analize, kritičkog vrednovanja i stvaranja novog medijskog sadržaja.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Medijska pismenost · Vidi više »

Mirko Mataušić

Doc.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Mirko Mataušić · Vidi više »

Moral

Moral (ćudoređe, ćudorednost) u najširem je smislu oblik društvene svijesti, skup nepisanih pravila, narodnih običaja, navika i normi koji su prihvaćeni u životu neke zajednice.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Moral · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Njemački jezik · Vidi više »

Novinar

Ruski predsjednik Vladimir Putin s novinarima Novinar ili novinarka je naziv za osobu koja se bavi novinarstvom, prikupljanjem informacija o tekućim događajima, aktualnim temama, osobama i iste objavljuje u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektroničkim medijima.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Novinar · Vidi više »

Novinarstvo

Novinarstvo je struka kojom se bave novinari.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Novinarstvo · Vidi više »

Odnosi s javnošću

Odnosi s javnošću (eng. public relations, njem. Öffentlichkeitsarbeit) su dvosmjerna komunikacija između organizacije i njezine unutarnje i vanjske javnosti, u svrhu postizanja međusobnog razumijevanja, izgradnje društvene odgovornosti i ostvarivanja zajedničkih interesa.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Odnosi s javnošću · Vidi više »

Političke znanosti

Političke znanosti (često se spominju kao politologija ili politička znanost) su znanstveno polje društvenih znanosti, koje se bave sa znanstvenim studijem politike.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Političke znanosti · Vidi više »

Poruka

SMS poruka Poruka u najopćenitijem smislu je predmet komunikacije.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Poruka · Vidi više »

Povjesničar

Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Povjesničar · Vidi više »

Pravo

180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Pravo · Vidi više »

Psihologija

Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Psihologija · Vidi više »

Sinonim

Sinonimi (grč. synóymos) su leksemi koji pripadaju istoj vrsti riječi, imaju različite izraze, a sadržaj im se potpuno ili djelomično podudara.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Sinonim · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sociologija

Sociologija je znanost koja proučava društva i načine na koje ta društva oblikuju ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Sociologija · Vidi više »

Sveučilište

Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Sveučilište · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Zagreb · Vidi više »

Znanost

Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i Znanost · Vidi više »

16. siječnja

16.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i 16. siječnja · Vidi više »

17. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i 17. stoljeće · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i 19. stoljeće · Vidi više »

1949.

Bez opisa.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i 1949. · Vidi više »

1960-ih

Bez opisa.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i 1960-ih · Vidi više »

1970.

Bez opisa.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i 1970. · Vidi više »

1975.

Bez opisa.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i 1975. · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i 1981. · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i 1986. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Komunikacijske znanosti i 2006. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Komunikolog, Komunikologija.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »