Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Komunistička partija (boljševika) Litve i Bjelorusije

Indeks Komunistička partija (boljševika) Litve i Bjelorusije

Komunistička partija (boljševika) Litve i Bjelorusije (litavski: Lietuvos ir Baltarusijos komunistų partija (bolševikai); bjeloruski: Камуністычная партыя (бальшавікоў) Літвы і Беларусі) bila je službena komunistička partija Litavsko-bjeloruske Sovjetske Socijalističke Republike.

17 odnosi: Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika, Bjeloruski jezik, Kolovoz, Komunistička partija Litve, Komunistička partija Sovjetskog Saveza, Litavski jezik, Litavsko-bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika, Minsk, Poljska, Studeni, Travanj, Vilnius, 12. srpnja, 1919., 1920., 4. ožujka, 6. ožujka.

Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika

Беларуская Савецкая Сацыялістычная Рэспубліка 140px 125px (Zastava BSSR) (Grb BSSR) Geslo: Proleteri svih zemalja, ujedinite se! Пралетарыі ўсіхкраін, яднайцеся! Datoteka:Soviet Union - Byelorussian SSR.svg službeni jezik (Između 1920. – 1930. status službenog jezika imali su: bjeloruski, ruski, poljski і jidiš. Kasnije, prema ustavu, svi jezici SSSR-a imali su jednaki status. No, u stvarnosti gospodario je ruski jezik dok su ostali jezici bili diskriminirani.) Glavni gradMinsk površina - ukupno - % vode 6.

Novi!!: Komunistička partija (boljševika) Litve i Bjelorusije i Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »

Bjeloruski jezik

Bjeloruski jezik (ISO 639-3: bel), istočnoslavenski jezik koji je materinski jezik oko devet milijuna Bjelorusa.

Novi!!: Komunistička partija (boljševika) Litve i Bjelorusije i Bjeloruski jezik · Vidi više »

Kolovoz

Kolovoz Kolovoz (lat. augustus) osmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Komunistička partija (boljševika) Litve i Bjelorusije i Kolovoz · Vidi više »

Komunistička partija Litve

Komunistička partija Litve (litavski: Lietuvos komunistų partija, ruski: Коммунистическая партия Литвы) bila je prva komunistička partija i vladajuća partija Litve od 1940. do 1990. godine.

Novi!!: Komunistička partija (boljševika) Litve i Bjelorusije i Komunistička partija Litve · Vidi više »

Komunistička partija Sovjetskog Saveza

Značka stranke Komunistička partija Sovjetskog Saveza (ruski Коммунисти́ческая па́ртия Сове́тского Сою́за) - bila je vladajuća stranka u Sovjetskom Savezu.

Novi!!: Komunistička partija (boljševika) Litve i Bjelorusije i Komunistička partija Sovjetskog Saveza · Vidi više »

Litavski jezik

Litavski jezik (ISO 639-3: lit) zajedno s latvijskim i izumrlim staropruskim pripada u baltički ogranak indoeuropske jezične skupine.

Novi!!: Komunistička partija (boljševika) Litve i Bjelorusije i Litavski jezik · Vidi više »

Litavsko-bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika

Litavsko-bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika (LBSSR, LitBel, Litbel; litavski: Lietuvos-Baltarusijos Tarybinės Socialistinės Respublikos; bjeloruski: Літоўска-Беларуская Савецкая Сацыялістычная Рэспубліка; ruski: Литовско-Белорусская ССР) je bivša sovjetska republika.

Novi!!: Komunistička partija (boljševika) Litve i Bjelorusije i Litavsko-bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »

Minsk

Minsk (bjeloruski: Minsk/Мінск, bjeloruski-taraškevica: Менск, ruski: Minsk/Минск) je glavni i najveći grad Bjelorusije (2 milijuna stanovnika).

Novi!!: Komunistička partija (boljševika) Litve i Bjelorusije i Minsk · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Komunistička partija (boljševika) Litve i Bjelorusije i Poljska · Vidi više »

Studeni

Studeni Studeni (lat. November) jedanaesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Komunistička partija (boljševika) Litve i Bjelorusije i Studeni · Vidi više »

Travanj

Travanj Travanj (lat. aprilis) četvrti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Komunistička partija (boljševika) Litve i Bjelorusije i Travanj · Vidi više »

Vilnius

Vilnius (polj. Wilno, fin. Vilna, rus. Вильнюс; stariji hrvatski naziv je Vilna) glavni je i najveći grad Litve.

Novi!!: Komunistička partija (boljševika) Litve i Bjelorusije i Vilnius · Vidi više »

12. srpnja

12.

Novi!!: Komunistička partija (boljševika) Litve i Bjelorusije i 12. srpnja · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: Komunistička partija (boljševika) Litve i Bjelorusije i 1919. · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: Komunistička partija (boljševika) Litve i Bjelorusije i 1920. · Vidi više »

4. ožujka

4.

Novi!!: Komunistička partija (boljševika) Litve i Bjelorusije i 4. ožujka · Vidi više »

6. ožujka

6.

Novi!!: Komunistička partija (boljševika) Litve i Bjelorusije i 6. ožujka · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »