Brže od pregledniku!
100 odnosi: Antički Rim, Arles, Aurelijan, Škotska, İzmit, Bitinija, Carigrad, Dalmacija, Dioklecijan, Dunav, Edirne, Egipat, Flavije Valerije Sever, Franci, Galerije, Galija, Germani, Goti, Helena, supruga Julijana Apostata, Helenopol, Hi-ro, Hispanija, Ilirik, Kampanija, Kapitolski muzeji, Karpi, Köln, Konstancije I. Klor, Konstancije II., Konstans I., Konstantin II., Konstantinov slavoluk, Konstantinova dinastija, Kršćanstvo, Krisp, Latinski jezik, Licinije, Lukanija, Maksencije, Maksimijan, Maksimin Daja, Mala Azija, Marseille, Mediolan, Mezija, Mezopotamija, Milano, Milanski edikt, Niš, Nikomedija, ..., Perzijanci, Pikti, Poganstvo, Pretorijanci, Prob, Prvi nicejski sabor, Pula, Rajna, Rim, Rimsko Carstvo, Salona, Sever, Sirija, Sirmij, Solun, Srijemska Mitrovica, Sveta Helena, Tribun, Trier, Vinkovci, York, 1. svibnja, 11. svibnja, 22. svibnja, 25. srpnja, 270., 273., 275., 28. listopada, 28. veljače, 285., 296., 298., 303., 304., 305., 306., 308., 310., 311., 312., 316., 324., 325., 328., 330., 333., 335., 337., 8. svibnja. Proširite indeks (50 više) »
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Antički Rim · Vidi više »
Arles
Arles (Arle na okcitanškom) je grad na jugu Francuske, u pokrajini Bouches-du-Rhône, u bivšoj provinciji Provansi.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Arles · Vidi više »
Aurelijan
antoninijan Aurelijana. Aurelijan (lat. Lucius Domitius Aurelianus), rimski car (Mezija, 9. IX. 214 – Cenofurij, Tracija, 275).
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Aurelijan · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Škotska · Vidi više »
İzmit
İzmit je grad u Turskoj (nekadašnja stara Nikomedija).
Novi!!: Konstantin I. Veliki i İzmit · Vidi više »
Bitinija
Rimskog Carstva 125. pr. Kr. Bitinija je povijesna regija, kraljevstvo i rimska provincija na sjeveroistoku Male Azije, omeđena Propontisom, tračkim Bosporom i Euksinom (današnje Crno more).
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Bitinija · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Carigrad · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Dalmacija · Vidi više »
Dioklecijan
Dioklecijan, (lat. Gaius Aurelius Valerius Diocletianus; Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan), (Salona, 22. prosinca 245. - palača kraj Salone, 3. prosinca 316.) bio je rimski car (284. – 305.).
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Dioklecijan · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Dunav · Vidi više »
Edirne
Edirne, u hrvatskom jeziku znan i kao Drinopolje, (grčki: Αδριανουπολις, bugarski: Одрин (Odrin), latinski: Hadrianopolis, srpski: Jedrene) je najzapadniji turski grad u turskoj Trakiji, blizu granice s Grčkom (7 km) i Bugarskom (20 km).
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Edirne · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Egipat · Vidi više »
Flavije Valerije Sever
Follis Sever Flavius Valerius Severus († 16. rujna 307. kod Tres Tabernae) vojnik u Ilirijskoj Provinciji, prije nego što ga je njegov prijatelj Galerije godine 305. proglasio cezarom.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Flavije Valerije Sever · Vidi više »
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Franci · Vidi više »
Galerije
Galerije (lat. Gaius Galerius Valerius Maximianus; Gaj Galerije Valerije Maksimijan), (kraj Serdike, o. 250. – Nikomedija, svibanj 311.), rimski car od 305. do svoje smrti 311. Za vrijeme rimske tetrarhije, bio je jedan od četvorice careva Rimskog Carstva.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Galerije · Vidi više »
Galija
* Galija (brod), (grčki γαλέα - galea), antički brod kojeg su u potpunosti pokretali veslači, a koristio se za ratovanje i trgovinu.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Galija · Vidi više »
Germani
Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Germani · Vidi više »
Goti
Wielbarkske kulture ranog 3. stoljeća, narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću. Ljubičasto područje je Rimsko Carstvo. Goti (gotski: gutans, latinično: Gutans) su germansko pleme, koje potiče iz Skandinavije, točnije iz Götalanda.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Goti · Vidi više »
Helena, supruga Julijana Apostata
Helena (? — 360.) bila je rimska carica kao supruga cara Julijana Apostata, koji je proglašen Augustusom 360.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Helena, supruga Julijana Apostata · Vidi više »
Helenopol
Helenopol ili Helenopolis je bio drevni rimski grad, u pokrajini Bitiniji u Maloj Aziji.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Helenopol · Vidi više »
Hi-ro
Hi-ro na rimskoj kovanici iz 350. – 353. Hi-ro je monogram načinjen od slova hi i ro (X i P), prvih dvaju grčkih slova Kristova imena (grč. Hristos).
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Hi-ro · Vidi više »
Hispanija
Rimsko kazalište Merida Hispanija je ime koje su Rimljani dali Iberskom poluotoku.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Hispanija · Vidi više »
Ilirik
Ilirik Ilirik (latinski Illyricum), antički je naziv za područja na Jugoistočne Europe nastanjena Ilirima.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Ilirik · Vidi više »
Kampanija
Kampanija (it.: Campania) je regija u Južnoj Italiji.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Kampanija · Vidi više »
Kapitolski muzeji
Kapitolski muzeji (tal. Musei Capitolini) je skupina umjetničkih galerija i arheoloških muzeja smještenih na Kapitolu u Rimu.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Kapitolski muzeji · Vidi više »
Karpi
Karpi (latinski: Carpi, grčki: Καρπιανοί, Καρποι) je naziv za narod koji je između 2.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Karpi · Vidi više »
Köln
Köln (ripuarski dijalekt: Kölle, francuski: Cologne) je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Köln · Vidi više »
Konstancije I. Klor
Konstancije I. Klor (lat. Marcus Flavius Valerius Constantius Herculius Augustus; Marko Flavije Valerije Konstancije Herkulije August, nadimak Chlorus, Zeleni, Blijedi), (?, oko. 250. – Eboracum, 25. srpnja 306.), rimski car od 305. do 306. Isprva je vladao kao suvladar (cezar) cara Maksimijana na Zapadu (293. – 305.), a zatim kao car (august).
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Konstancije I. Klor · Vidi više »
Konstancije II.
Konstancije II. (lat. Flavius Julius Constantius) (Sirmium, danas Srijemska Mitrovica, 7. kolovoza 317. – Mopsucrenae, Kilikija, 3. studenog 361.), rimski car na Istoku od 337. godine, a samovladar cijelog Rimskog Carstva od 353. godine do svoje smrti.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Konstancije II. · Vidi više »
Konstans I.
Sisciji Konstans I. (između 320. i 323. – veljača 350.), rimski car.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Konstans I. · Vidi više »
Konstantin II.
* Konstantin II. (rimski car).
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Konstantin II. · Vidi više »
Konstantinov slavoluk
'''Konstantinov slavoluk''' građen između 312. – 315. g. Konstantinov slavoluk je slavoluk s trojim vratima izgrađen za cara Konstantina I. (312. – 315.) nedaleko od Koloseja u Rimu.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Konstantinov slavoluk · Vidi više »
Konstantinova dinastija
Konstantinovu dinastiju je osnovao Konstancije I. Klor i njegov sin Konstantin I. Veliki.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Konstantinova dinastija · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Kršćanstvo · Vidi više »
Krisp
Konstantinove pobjede nad Gotima 323. godine. Flavije Julije Krisp, također poznat kao Flavije Klaudije Krisp i Flavije Valerije Krisp bio je car Rimskog Carstva.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Krisp · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Latinski jezik · Vidi više »
Licinije
Gaj Valerije Licinijan Licinije (latinski: Gaius Valerius Licinianus Licinius) (?, oko 265. – Solun, 325.) bio je rimski car od 308. do 324. godine.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Licinije · Vidi više »
Lukanija
Karta stare Lukanije. Lucania je naziv koji se je koristio od vremena Velikoj Grčkoj za područje koja se prostirala od Tirenskog mora do Tarantskog zaljeva.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Lukanija · Vidi više »
Maksencije
Follis Maksencije Marcus Aurelius Valerius Maxentius rimski car od 28. listopada 306. do 28. listopada 312., sin Dioklecijanovog suvladara Maksimijana.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Maksencije · Vidi više »
Maksimijan
Maksimijan (lat. Marcus Aurelius Valerius Maximianus, Marko Aurelije Valerije Maksimijan) (kod Sirmiuma, danas Srijemska Mitrovica, u Panoniji, oko 240. – Massalia u Galiji, 310.), zvan Herculius, rimski car od 1. ožujka 286. do 1. svibnja 305. Zajedno s Dioklecijanom bio suvladar Rimskog Carstva.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Maksimijan · Vidi više »
Maksimin Daja
Follis Maksimin Daja Gaius Galerius Valerius Maximinus (zvan Maksimin Daja, negdje i "Daza"; i Maksimin II.; 20. studenog 270. - † 313.) Rimski car od 308. do 313., nećak Dioklecijanovog cezara Galerija.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Maksimin Daja · Vidi više »
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Mala Azija · Vidi više »
Marseille
Marseille (oks. Marselha) je po veličini drugi grad u Francuskoj, a njegov je karakter određen povoljnim položajem luke u Lionskom zaljevu, na Sredozemlju.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Marseille · Vidi više »
Mediolan
Mediolan ili Mediolanum je drevni rimski grad na području današnjeg Milana.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Mediolan · Vidi više »
Mezija
Provincije Moesia Inferior (desno) i Moesia Superior (lijevo) (obojene crveno) Mezija (srpski: Мезија, grčki: Μοισία, bugarski: Мизия, rumunjski: Moesia, makedonski: Мезија) povijesna je pokrajina i rimska provincija koja se nalazila na teritoriju današnje Srbije, Bugarske i Rumunjske duž južne obale rijeke Dunava.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Mezija · Vidi više »
Mezopotamija
Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Mezopotamija · Vidi više »
Milano
Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Milano · Vidi više »
Milanski edikt
Milanski edikt je uredba koju su 313. u Milanu zajednički proglasili Konstantin I. Veliki, tada tetrarh Zapada i Licinije, tetrarh istoka, a njome je i službeno označen kraj vjerskih progona u Rimskom Carstvu, dok je samo Carstvo zauzelo neutralan položaj u odnosu na religije.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Milanski edikt · Vidi više »
Niš
Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Niš · Vidi više »
Nikomedija
Francuska ilustracija iz 1882. godine Nikomedija je bio drevni grad na području današnje Turske u blizini grada İzmita.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Nikomedija · Vidi više »
Perzijanci
Perzijanci su najmnogoljudniji iranski narod, kojeg karakterizira upotreba perzijskog jezika.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Perzijanci · Vidi više »
Pikti
Pikt Pikti (latinski: Picti) je naziv kojim se opisuju pripadnici plemenskog saveza, odnosno domoroci na krajnjem sjeveru Britanije u 1. tisućljeću pr. Kr. Živjeli su u istočnom i sjevernom dijelu današnje Škotske.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Pikti · Vidi više »
Poganstvo
Ruševine grčkog hrama na Siciliji Poganstvo (lat.: paganus pagano; i pagus, selo, mjesto), pojam kojim su kršćani i Židovi nazivali pripadnike politeističkih religija.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Poganstvo · Vidi više »
Pretorijanci
Pergamskom muzeju Pretorijanci ili pretorijanska garda (lat. praetoriani, cohors praetoria), naziv je za posebnu komponentu rimske vojske.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Pretorijanci · Vidi više »
Prob
Prob Marko Aurelije Prob (lat. Marcus Aurelius Probus)(* 19. kolovoza 232. u Sirmiumu, danas Srijemska Mitrovica, Srbija); † rujan ili listopad 282. u Sirmiumu), rimski car od 276. do 282. Pod carevima Valerijanom, Klaudijem II. i Aurelijanom, Prob se istaknuo kao vojskovođa, a za cara Tacita bio je imenovan propretorom Istoka. Njegove su ga legije proglasile carem nakon Tacitove smrti 276. Za njegove vladavine u rimsku vojsku ušli su brojni »barbari«; postrožio je disciplinu i koristio vojnike za izvođenje javnih radova (završetak Aurelijanovih zidina oko Rima, sadnja vinograda uz Rajnu i Dunav, isušivanje močvara u Srijemu), zbog čega je postao nepopularanim. Tijekom priprema za rat protiv Perzijanaca ubili su ga njegovi vojnici.Hrvatska enciklopedija (LZMK) -.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Prob · Vidi više »
Prvi nicejski sabor
Prvi nicejski sabor ujedno je i prvi ekumenski crkveni sabor, a održan je u Niceji u Bitiniji (današnja Turska).
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Prvi nicejski sabor · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Pula · Vidi više »
Rajna
Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Rajna · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Rim · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Salona
Predio Starine u Solinu Rimske iskopine u Solinu Salona (grč. Σάλωνα), antička metropola rimske provincije Dalmacije smještena na središnjem dijelu istočnojadranske obale.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Salona · Vidi više »
Sever
*Septimije Sever, rimski car.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Sever · Vidi više »
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Sirija · Vidi više »
Sirmij
Sirmij u provinciji Panonija Druga Sirmij (lat. Sirmium) je današnja Srijemska Mitrovica, a bila antički grad rimske provincije Panonije.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Sirmij · Vidi više »
Solun
Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Solun · Vidi više »
Srijemska Mitrovica
Grb Srijemske Mitrovice Srijemska Mitrovica (srp. Сремска Митровица/Sremska Mitrovica, mađ. Szávaszentdemeter, njem. Syrmisch-Mitrowitz), grad u Vojvodini, u Srbiji, te sjedište istoimene općine.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Srijemska Mitrovica · Vidi više »
Sveta Helena
Sveta Helena (Jelena Križarica, lat. Flavia Iulia Helena Augusta; oko 248. – Konstantinopol, 18. kolovoza, 329.), žena cara Konstancija Klora i majka cara Konstantina Velikog.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Sveta Helena · Vidi više »
Tribun
Tribun (lat. Tribunus) bio je naziv za nekoliko različitih magistrata te vojnih dužnosnika u Rimskoj Republici i Rimskom Carstvu.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Tribun · Vidi više »
Trier
Trier je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Porajnju i Falačkoj.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Trier · Vidi više »
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i Vinkovci · Vidi više »
York
The Shambles, jedna od ulica u Yorku York je grad u Engleskoj.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i York · Vidi više »
1. svibnja
1.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i 1. svibnja · Vidi više »
11. svibnja
11.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i 11. svibnja · Vidi više »
22. svibnja
22.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i 22. svibnja · Vidi više »
25. srpnja
25.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i 25. srpnja · Vidi više »
270.
Bez opisa.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i 270. · Vidi više »
273.
Bez opisa.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i 273. · Vidi više »
275.
Bez opisa.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i 275. · Vidi više »
28. listopada
28.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i 28. listopada · Vidi više »
28. veljače
28.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i 28. veljače · Vidi više »
285.
Bez opisa.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i 285. · Vidi više »
296.
Bez opisa.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i 296. · Vidi više »
298.
Bez opisa.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i 298. · Vidi više »
303.
Bez opisa.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i 303. · Vidi više »
304.
Bez opisa.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i 304. · Vidi više »
305.
Bez opisa.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i 305. · Vidi više »
306.
Tijekom druge polovice ove godine Rimsko Carstvo ima 6 samoproglašenih vladara.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i 306. · Vidi više »
308.
Bez opisa.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i 308. · Vidi više »
310.
Bez opisa.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i 310. · Vidi više »
311.
Bez opisa.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i 311. · Vidi više »
312.
Bez opisa.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i 312. · Vidi više »
316.
Bez opisa.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i 316. · Vidi više »
324.
Bez opisa.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i 324. · Vidi više »
325.
Bez opisa.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i 325. · Vidi više »
328.
Bez opisa.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i 328. · Vidi više »
330.
Bez opisa.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i 330. · Vidi više »
333.
Bez opisa.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i 333. · Vidi više »
335.
Bez opisa.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i 335. · Vidi više »
337.
Bez opisa.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i 337. · Vidi više »
8. svibnja
8.
Novi!!: Konstantin I. Veliki i 8. svibnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Konstanin Veliki, Konstantin I, Konstantin I Veliki, Konstantin Veliki.
