Brže od pregledniku!
17 odnosi: Ženevske konvencije, Biološko oružje, Bomba, Granata, Kazetne bombe, Kemijsko oružje, Konvencija, Mina, Morske mine, Nuklearno oružje, Oružje, Oružje za masovno uništenje, Projektil, Raketa, Rat, Top, Ujedinjeni narodi.
Ženevske konvencije
Izvorni dokument Prve ženevske konvencije. Ženevske konvencije sastoje se od četiri sporazuma, koji su potpisani u Ženevi, (Švicarska), koji su postali osnova za međunarodni zakon za humanitarna pitanja.
Novi!!: Konvencionalno oružje i Ženevske konvencije · Vidi više »
Biološko oružje
Simbol za biološku opasnost Potpisnici konvencije o zabrani biološkog oružja (države koje je nisu potpisale označene su crvenom bojom) Biološko oružje je oružje za masovno uništenje koje se koristi u ratu i koje djeluje putem patogenih mikroorganizama (bakterija, virusa, toksina ili drugih organizama koji izazivaju bolesti).
Novi!!: Konvencionalno oružje i Biološko oružje · Vidi više »
Bomba
Bomba (lat. bombus, prasak) je razorna naprava, koja se sastoji od ovojnice (najčešće metalne), eksploziva i upaljača, a različitih je oblika i veličina (ručna, dubinska, atomska, hidrogenska, avionska i druge).
Novi!!: Konvencionalno oružje i Bomba · Vidi više »
Granata
Granata (iz talijanskog Granata.
Novi!!: Konvencionalno oružje i Granata · Vidi više »
Kazetne bombe
Marquardt CBU Mark 20 „Rockeye II”. Kazetne bombe u bojnoj glavi rakete tipa M190 "Honest John", 1959. Kazetne bombe (engl. cluster bomb ili cluster bomb unit) sastoje se od nosača (engl. dispenser), koji sadrže nekoliko manjih bomba koje se tijekom aktiviranja izbacuje iz kućišta.
Novi!!: Konvencionalno oružje i Kazetne bombe · Vidi više »
Kemijsko oružje
Oznaka za kemijsko oružje. Plikovi na koži uzrokovani iperitom. granata 155 mm koje sadrže "HD" (iperit) u skladištu kemijskog oružja ''Pueblo Depot Activity'' ili PUDA (SAD). albanskih zaliha. Kemijsko oružje su sve vrste bojnih otrova i sredstava kojima se oni dopremaju na cilj i aktiviraju.
Novi!!: Konvencionalno oružje i Kemijsko oružje · Vidi više »
Konvencija
* Konvencija (zasjedanje), veliko okupljanje ljudi koji imaju neki zajednički interes.
Novi!!: Konvencionalno oružje i Konvencija · Vidi više »
Mina
Hrvatskog centra za razminiranje na ploči uz javnu prometnicu o minsko-eksplozivnim ubojnim sredstvima te oznakama minske opasnosti Mina (fr. mine) je eksplozivno oružje sa sustavom za paljenje, namijenjeno za uništavanje, rušenje, onesposobljavanje ili potapanje ljudi ili vozila i plovila.
Novi!!: Konvencionalno oružje i Mina · Vidi više »
Morske mine
Izložbeni (školski) primjerak sidrene nekontaktne mine M-90 u naoružanju Hrvatske ratne mornarice Poljska kontaktna mina M 1908-39. Izbočine na vrhu mine (tzv. rogovi) su dio paljbenog mehanizma. Oštećeni trup američke raketne fregate FFG-58 ''Samuel B. Roberts''. Morska mina je samostalna eksplozivna naprava koja se polaže u more radi uništavanja brodova ili podmornica.
Novi!!: Konvencionalno oružje i Morske mine · Vidi više »
Nuklearno oružje
hipocentra. Nuklearno oružje je oružje čija razorna snaga potječe od nuklearnih reakcija, bilo od nuklearne fisije ili od mnogo jače fuzije.
Novi!!: Konvencionalno oružje i Nuklearno oružje · Vidi više »
Oružje
Pruski bajonet Oružje je alat namijenjen onesposobljavanju ili ubijanju živih bića, ili za uništavanje velikih razmjera.
Novi!!: Konvencionalno oružje i Oružje · Vidi više »
Oružje za masovno uništenje
Znak za opasnost od radioaktivnosti Oružje za masovno uništenje (engleski:Weapon of mass destruction) je oružje koje može ubiti veliki broj ljudi te prouzročiti veliku štetu ljudskim nastambama (npr. gradovima), prirodi ili biosferi.
Novi!!: Konvencionalno oružje i Oružje za masovno uništenje · Vidi više »
Projektil
XM982 Excalibur vođeni projektil Projektil je fizičko tijelo, naprava ili složeno sredstvo koje gađa neki cilj.
Novi!!: Konvencionalno oružje i Projektil · Vidi više »
Raketa
Raketa Redstone - okosnica projekta Mercury Nacrt višestupne rakete iz 17. stoljeća - poljskog izumitelja Kazimierz Siemienowicza Raketa (njem. Rakete, tal. rocchetto:vreteno) je naziv za letjelicu, zrno, projektil, svemirski brod koja se kreće s pomoću brzog izlaska plinova ili propelanta iz motora rakete.
Novi!!: Konvencionalno oružje i Raketa · Vidi više »
Rat
Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.
Novi!!: Konvencionalno oružje i Rat · Vidi više »
Top
250px Brodski topovi Mark 45 top Top je ime za bilo koje cijevno oružje koje je namijenjeno za bacanje teških projektila na veliku udaljenost.
Novi!!: Konvencionalno oružje i Top · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Konvencionalno oružje i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
