Brže od pregledniku!
77 odnosi: Alpe, Šašina, Štekavac, Ždralovi, Bara, Baranja, Beograd, Beskralježnjaci, Bijela vrba, Bronca, Crna roda, Crna topola, Divlja guska, Divlja mačka, Divlja svinja, Divljač, Domovinski rat, Drava, Dunav, Dvorac Tikveš, Europa, Flora, Galeb, Grab, Hektar, Hrast, Hrast lužnjak, Hrvatska, Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode, Jazavci, Jezero, Josip Broz Tito, Kopačevo, Krš, Krocanj, Lokvanj, Mađarski jezik, Mala bijela čaplja, Mina, Mriještenje, Mrijesnjak, Nacionalni park, Obični grab, Obični jelen, Osijek, Osječko-baranjska županija, Otok, Park prirode, Park prirode Lonjsko polje, Plavun, ..., Ptice, Ramsarska konvencija, Reljef, Rit, Sisavci, Smuđ, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Som, Sprud, Srna, Stepski sokol, Umjerena kontinentalna klima, Vegetacija, Veliki vranac, Viseći šaš, Viseći šaš (Scirpus), Vodena leća, 19. stoljeće, 1935., 1958., 1959., 1967., 1969., 1976., 1993., 1997., 1999.. Proširite indeks (27 više) »
Alpe
Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Alpe · Vidi više »
Šašina
Šašina (lat. Scirpus), biljni rod iz porodice šiljovki.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Šašina · Vidi više »
Štekavac
Štekavac, orao štekavac ili bjelorepan je jedina vrsta roda Haliaeetus koja živi u Europi.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Štekavac · Vidi više »
Ždralovi
Ždralovi (lat. Gruidae) su porodica ptica iz reda ždralovki (Gruiformes).
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Ždralovi · Vidi više »
Bara
Claude Monet, 1916. – 1919. Bare su prirodna ili umjetna udubljenja nepravilnog oblika, odnosno plitke vodene mase gdje žive razne životinje i biljke u zonama niskih i visokih biljaka, kao i u zonama plitke i duboke vode.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Bara · Vidi više »
Baranja
Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Baranja · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Beograd · Vidi više »
Beskralježnjaci
Morski krastavac (''Thelenota ananas'') Beskralježnjaci (Invertebrata ili Avertebrata) su sve životinje koje nemaju kralježnicu.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Beskralježnjaci · Vidi više »
Bijela vrba
Bijela vrba (lat. Salix alba) je bjelogorična vrsta drveća iz porodice vrba (lat. Salicaceae).
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Bijela vrba · Vidi više »
Bronca
Tekuća bronca se na 1200°C izlijeva u kalupe Odljevci iz brončanog doba Sofiji, Bugarska Bronce (tal. bronzo; brindizijski: brundium) su općenito sve bakrene slitine koje sadržavaju više od 60% bakra uz dodatak jednoga (najčešće kositar) ili više legiranih elemenata (fosfor, silicij, aluminij ili cink), među kojima cink nije glavni sastojak (glavni legirni dodatak).
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Bronca · Vidi više »
Crna roda
'' Ciconia nigra'' Crna roda (lat. Ciconia nigra) je pored bijele rode (Ciconia ciconia) jedina vrsta iz porodice roda (Ciconiidae) koja se gnijezdi u Europi.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Crna roda · Vidi više »
Crna topola
Crna topola (lat. Populus nigra) - listopadna vrsta drveća.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Crna topola · Vidi više »
Divlja guska
Divlja guska (lat. Anser anser) je ptica, koja je rasprostranjena na Starom kontinentu.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Divlja guska · Vidi više »
Divlja mačka
Divlja mačka (lat. Felis silvestris) je vrsta unutar porodice mačaka.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Divlja mačka · Vidi više »
Divlja svinja
Divlja svinja (lat. Sus scrofa), bliski je rođak domaće svinje, živi u čoporima uglavnom oko vlažnih šuma.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Divlja svinja · Vidi više »
Divljač
Divljač predstavlja populaciju životinja koja živi slobodno u prirodi, i na površinama namijenjenim za njihovo uzgajanje, a lovi se radi hrane ili športa.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Divljač · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Domovinski rat · Vidi više »
Drava
Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Drava · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Dunav · Vidi više »
Dvorac Tikveš
Glavni tikveški dvorac Dvorac Tikveš (Tikveški dvorac, Titov dvorac), kompleks građevina i uslužnih objekata s manjim, takozvanim lovačkim i glavnim dvorcem na području Parka prirode Kopački rit u Baranji, u općini Bilje, sjeveroistočno od naselja Bilje, na kraju županijske ceste Ž4055, blizu mjesta gdje se od te ceste odvaja nerazvrstana cesta prema Zlatnoj Gredi i lokalna cesta L44035 prema naselju Tikvešu.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Dvorac Tikveš · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Europa · Vidi više »
Flora
Flora (latinski flos cvijet), ponekad i cvjetana, ime je za biljni svijet uopće, za razliku od faune – životinjskog svijeta.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Flora · Vidi više »
Galeb
Galeb (lat. Larus) je veliki rod galebova sa svjetskom rasprostranjenošću (s daleko najvećom raznolikošću vrsta na sjevernoj polutci).
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Galeb · Vidi više »
Grab
Grab (lat. Carpinus), rod korisnog, uresnog drveća iz porodice Betulaceae.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Grab · Vidi više »
Hektar
Ilustacija 1 hektara Hektar (ha) je mjerna jedinica za površinu.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Hektar · Vidi više »
Hrast
Hrast ili dub je rod drveća iz porodice bukovki (Fagaceae) kojoj pripada preko 600 poznatih vrsta; sinonim su otpornosti i čvrstoće.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Hrast · Vidi više »
Hrast lužnjak
Žir Hrast lužnjak (Quercus robur) je bjelogorično drvo iz roda hrastova porodice Fagaceae.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Hrast lužnjak · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode
'''Nacionalni parkovi u Hrvatskoj''' Nacionalni park Krka.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode · Vidi više »
Jazavci
Jazavci (lat. melinae) skupno je ime pripadnika triju rodova koje pripadaju porodici Mustelidae: istoj sisavačkoj porodici u koju ubrajamo tvorove, lasice, vidre i nekoliko ostalih vrsta zvijeri.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Jazavci · Vidi više »
Jezero
Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Jezero · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Josip Broz Tito · Vidi više »
Kopačevo
Kopačevo (mađ. Kopács) je naselje u Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Kopačevo · Vidi više »
Krš
Nacionalnom parku Paklenica Suhozid u velebitskom kršu Krš ili kras (tal. carso, njem. karst) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)).
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Krš · Vidi više »
Krocanj
Krocanj (mirijofilum, lat. Myriophyllum), biljni rod iz porodice zrnuljačevki (Haloragaceae).
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Krocanj · Vidi više »
Lokvanj
Lokvanj (lat. Nuphar), biljni rod sličan lopoču s kojim pripada porodici lopočevki.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Lokvanj · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Mađarski jezik · Vidi više »
Mala bijela čaplja
Mala bijela čaplja je vrsta čaplje iz roda Egretta koja je jako slična snježnoj čaplji.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Mala bijela čaplja · Vidi više »
Mina
Hrvatskog centra za razminiranje na ploči uz javnu prometnicu o minsko-eksplozivnim ubojnim sredstvima te oznakama minske opasnosti Mina (fr. mine) je eksplozivno oružje sa sustavom za paljenje, namijenjeno za uništavanje, rušenje, onesposobljavanje ili potapanje ljudi ili vozila i plovila.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Mina · Vidi više »
Mriještenje
Mriještenjem se naziva proces odlaganja i oplodnje jaja životinja kod kojih se odvija vanjska oplodnja.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Mriještenje · Vidi više »
Mrijesnjak
Mrijesnjak (vodenjača, lat. Potamogeton), kozmopolitski rod od nekih devedesetak vrsta vodenih listopadnih trajnica koji je dao svoje ime porodici mrjesnjakovki.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Mrijesnjak · Vidi više »
Nacionalni park
Nacionalni park Kornati Nacionalni park Krka Nacionalni park je zaštićeni prostor posebne ljepote i dobre prirodne očuvanosti u kojima obitavaju biljke i životinje, gdje su ljudski utjecaji ograničeni.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Nacionalni park · Vidi više »
Obični grab
Obični grab, bjelogorično je drvo iz porodice Betulaceae.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Obični grab · Vidi više »
Obični jelen
Like Jelen obični (crveni jelen, lat. Cervus elaphus) je vrsta šumske živortinje iz porodice jelena (Cervidae).
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Obični jelen · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Osijek · Vidi više »
Osječko-baranjska županija
Osječko-baranjska županija je jedna od dvadeset hrvatskih županija, smještena je na istoku Hrvatske.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Osječko-baranjska županija · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Otok · Vidi više »
Park prirode
Park prirode Lastovsko otočje. Park prirode je prostor prirodne ljepote u kojemu su ljudske aktivnosti dozvoljene, ali bez narušavanja sklada prirode.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Park prirode · Vidi više »
Park prirode Lonjsko polje
Aluvijalna poplava, Lonjsko polje Park prirode Lonjsko polje, sa svojom površinom od 50.650 ha, najveće je zaštićeno močvarno područje ne samo u Republici Hrvatskoj, već i u cijelom dunavskom porječju.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Park prirode Lonjsko polje · Vidi više »
Plavun
Plavun (lat. Nymphoides), biljni rod iz porodice stremenovki ili trolističevki.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Plavun · Vidi više »
Ptice
Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Ptice · Vidi više »
Ramsarska konvencija
Logotip Ramsarske konvencije Ramsarska konvencija je konvencija o močvarama koja je nastala kao plod borbe za zaštitu močvara 2. veljače 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru, a dan usvajanja konvencije proglašen je Međunarodnim danom zaštite močvara.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Ramsarska konvencija · Vidi više »
Reljef
Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Reljef · Vidi više »
Rit
Rit je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Lukač, Virovitičko-podravska županija.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Rit · Vidi više »
Sisavci
Sisavci (lat. Mammalia) su jedan od razreda unutar velike skupine životinja s kralježnicom, a u tradicionalnoj sistematici su razvrstani u razred.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Sisavci · Vidi više »
Smuđ
Smuđ, Sander lucioperca. Smuđ (Sander lucioperca; sinonim: Stizostedion lucioperca) je riba iz porodice Percidae.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Smuđ · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Som
Som (Silurus glanis) je riba iz porodice Siluridae.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Som · Vidi više »
Sprud
Sprud ili lido je nakupina pijeska (i ostalog sedimenta) - manji izduženi otok po rijekama, jezerima i morima.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Sprud · Vidi više »
Srna
Srna (obična srna, lat. Capreolus capreolus) je šumska životinja iz porodice jelena koja je zemljopisno rasprostranjena na većini područja Europe.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Srna · Vidi više »
Stepski sokol
Stepski sokol ili Banatski sokol (lat. Falco cherrug) je ugrožena vrsta sokola koji naseljava samo jugoistočnu i dijelom srednju Europu, dok se glavnina svetskog areala nalazi u središnoj Aziji.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Stepski sokol · Vidi više »
Umjerena kontinentalna klima
Prostorna rasprostranjenost klime u svijetu. Umjerena kontinentalna klima vrsta je klime iz razreda snježno-šumskih klima Köppene podjele koju obilježavajuju oštre zime, kratko proljeće, a toplo i vlažno ljeto.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Umjerena kontinentalna klima · Vidi više »
Vegetacija
Vegetacija je pojam koji može značiti.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Vegetacija · Vidi više »
Veliki vranac
Veliki vranac (Veliki kormoran, kormoran) jedna je od najraširenijih vrsta u porodici kormorana (Phalacrocoracidae).
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Veliki vranac · Vidi više »
Viseći šaš
Viseći šaš može označavati.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Viseći šaš · Vidi više »
Viseći šaš (Scirpus)
Viseći šaš, ilustracija Viseći šaš (lat. Scirpus pendulus), američka višegodišnja Nodding Bulrush biljna vrsta iz razreda jednosupnica.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Viseći šaš (Scirpus) · Vidi više »
Vodena leća
Vodena leća (lat. Lemna), biljni rod iz porodice kozlačevki, nekada uključivana u porodicu lećevki (Lemnaceae).
Novi!!: Park prirode Kopački rit i Vodena leća · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i 19. stoljeće · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i 1935. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i 1958. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i 1959. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i 1967. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i 1969. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i 1976. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i 1993. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i 1997. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Park prirode Kopački rit i 1999. · Vidi više »
