Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Koprivnica

Indeks Koprivnica

Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) grad je u Hrvatskoj, sjedište Koprivničko-križevačke županije.

134 odnosi: Aluvij, Đurđevac, Štaglinec, Žitvanski mir, ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica, Bakar (grad), Bakovčice, Beč, Bilogora, Bilokalnik, Bitka za Koprivnicu 1944., Bjelovar, Brežanec, Budimpešta, Carina, Domenico dell'Allio, Draganovec, Drava, Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva, Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog u Koprivnici, Franjevci, Gjuro Carnelutti, Gradec (Zagreb), Gradište, Graz, Habsburg, Herešin, Hrvatska, Ivanka Reberski, Jagnjedovec, Kalnik, Kapela sv. Vida kraj Koprivnice, Karlovac, Koprivnički Bregi, Koprivničko-križevačka županija, Koprivnica, Kraljevina Ugarska, Križevci, Kunovec-Breg, Ludbreg, Ludovik I. Anžuvinac, Mađarski jezik, Maribor, Nadmorska visina, Nezavisna Država Hrvatska, Njemački jezik, NK Koprivnica, NK Slaven Belupo Koprivnica, NK Tehnika Koprivnica, NK Zagorec Koprivnica, ..., Operacija Bljesak, Operacija Oluja, Osijek, Osmansko Carstvo, Overflow (grupa), Požega, Podravina, Podravka, Povijesno društvo Koprivnica, Reka, Repaš, Rijeka, Salzburg, Sinagoga, Slaveni, Slavonska vojna krajina, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Starigrad (Koprivnica), Sveti Nikola, Tercijar, Varaždin, Varaždinski generalat, Virovitica, Vojna krajina, Zagreb, 1207., 1338., 1353., 1356., 1547., 1595., 1606., 1607., 1608., 1634., 1638., 1649., 1650., 1651., 1652., 1658., 1659., 1660., 1671., 1673., 1675., 1685., 1697., 1731., 1745., 1747., 1765., 1769., 1794., 1809., 1837., 1841., 1846., 1856., 1862., 1863., 1867., 1869., 1870., 1876., 1886., 1892., 1902., 1906., 1908., 1937., 1943., 1944., 1951., 1975., 1977., 1991., 1993., 1995., 2009., 2012., 4. studenog, 7. studenog, 9. veljače. Proširite indeks (84 više) »

Aluvij

Amazone u Brazilu Aluvij u JAR-u Aluvij (lat. alluvius) je rastresito i porozno tlo, akumulacijski oblik fluvijalnog procesa.

Novi!!: Koprivnica i Aluvij · Vidi više »

Đurđevac

Središte Đurđevca Središte Đurđevca Središte Đurđevca Đurđevac (kajk.: Đurđevec, mađ.: Szentgyörgyvár) je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Koprivnica i Đurđevac · Vidi više »

Štaglinec

Štaglinec je prigradsko naselje u sastavu grada Koprivnice.

Novi!!: Koprivnica i Štaglinec · Vidi više »

Žitvanski mir

Radvaňu nad Dunajom Žitvanski mir (Žitvatoročki mir) bio je mirovni ugovor između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva zaključen dana 11. studenoga 1606. godine.

Novi!!: Koprivnica i Žitvanski mir · Vidi više »

ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica

Ženski rukometni klub Podravka Vegeta hrvatski je klub iz Koprivnice.

Novi!!: Koprivnica i ŽRK Podravka Vegeta Koprivnica · Vidi više »

Bakar (grad)

Čamci u bakarskoj luci Bakar Bakarski prezidi Bakar je grad i luka u Hrvatskoj.

Novi!!: Koprivnica i Bakar (grad) · Vidi više »

Bakovčice

Prigradsko naselje Bakovčice je mjesto u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Novi!!: Koprivnica i Bakovčice · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Koprivnica i Beč · Vidi više »

Bilogora

Bilogora (Bilo-gora, Bilo-gorje), nisko prostrano gorje u sjevernoj Hrvatskoj.

Novi!!: Koprivnica i Bilogora · Vidi više »

Bilokalnik

Bilokalnik, poduzeće u gradu Koprivnici.

Novi!!: Koprivnica i Bilokalnik · Vidi više »

Bitka za Koprivnicu 1944.

Bitka za Koprivnicu 1944. godine je jedna od krvavijih i manje poznatih bitaka Drugog svjetskog rata na području bivše Jugoslavije, točnije, tadašnje NDH.

Novi!!: Koprivnica i Bitka za Koprivnicu 1944. · Vidi više »

Bjelovar

Bjelovar je grad u Hrvatskoj, središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.

Novi!!: Koprivnica i Bjelovar · Vidi više »

Brežanec

Brežanec je selo koje je u srednjem vijeku postojalo (blizina grada Koprivnica).

Novi!!: Koprivnica i Brežanec · Vidi više »

Budimpešta

Budimskog dvorca Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni politički, industrijski, trgovački i prometni centar zemlje.

Novi!!: Koprivnica i Budimpešta · Vidi više »

Carina

Carina je porez na uvoznu robu i važna je u vanjskotrgovinskoj razmjeni.

Novi!!: Koprivnica i Carina · Vidi više »

Domenico dell'Allio

Stari grad Varaždin Domenico dell'Allio (Allio, Aglio, Lalio, Delalio) (Lugano, 1515. – Graz, 1563.), graditelj talijanskog podrijetla koji je djelovao u Štajerskoj.

Novi!!: Koprivnica i Domenico dell'Allio · Vidi više »

Draganovec

Draganovec je prigradsko naselje grada Koprivnice.

Novi!!: Koprivnica i Draganovec · Vidi više »

Drava

Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.

Novi!!: Koprivnica i Drava · Vidi više »

Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva

Ferdinand I. (dvorac Alcalá de Henares kod Madrida, 10. ožujka 1503. - Beč, 25. srpnja 1564.), austrijski nadvojvoda (1521.- 1564.), češki kralj (1527.-1564.), ugarsko-hrvatski kralj (1526/1527.-1564.), rimsko-njemački car (1556.-1564) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Koprivnica i Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog u Koprivnici

Prvotni franjevački samostan s crkvom u Koprivnici je bio sagrađen prije 1290. godine.

Novi!!: Koprivnica i Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog u Koprivnici · Vidi više »

Franjevci

Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.

Novi!!: Koprivnica i Franjevci · Vidi više »

Gjuro Carnelutti

Gjuro Carnelutti (također: Đuro Carnelutti) (Gemona, Furlanija, 1. rujna 1854. - Zagreb, 7. siječnja 1928.), zagrebački arhitekt i graditelj.

Novi!!: Koprivnica i Gjuro Carnelutti · Vidi više »

Gradec (Zagreb)

Gornji grad. Pogled s Kule Lotrščak. Gradec ili Grič je naziv za stari dio grada Zagreba na obronku Medvednice iz kojeg je, zajedno s Kaptolom, nastao današnji Zagreb.

Novi!!: Koprivnica i Gradec (Zagreb) · Vidi više »

Gradište

Gradište je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Koprivnica i Gradište · Vidi više »

Graz

Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski GradacJoško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1 studeni 2014., str. 238., slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.

Novi!!: Koprivnica i Graz · Vidi više »

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: Habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac") bila je jedna od vladarskih kuća (dinastija) Europe: Habsburgovci su vladali Austrijom (kao vojvode 1282–1453., nadvojvode 1453–1804. i carevi 1804–1918.), bili su kraljevi Španjolske (1516–1700.) i carevi Svetog Rimskog Carstva više stoljeća do 1806.

Novi!!: Koprivnica i Habsburg · Vidi više »

Herešin

Jerešin ili Jerošin odgovara današnjem selu Herešin (najbliži je grad Koprivnica), premda je jedan Jerešin smješten južnije (najbliži grad Bjelovar).

Novi!!: Koprivnica i Herešin · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Koprivnica i Hrvatska · Vidi više »

Ivanka Reberski

Ivanka Reberski (1932.) je hrvatska povjesničarka umjetnosti.

Novi!!: Koprivnica i Ivanka Reberski · Vidi više »

Jagnjedovec

Jagnjedovec je selo smješteno južno od grada Koprivnice.

Novi!!: Koprivnica i Jagnjedovec · Vidi više »

Kalnik

Kalnik je gora smještena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, veći dio je u Varaždinskoj županiji, a manji u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Novi!!: Koprivnica i Kalnik · Vidi više »

Kapela sv. Vida kraj Koprivnice

Kapela sv.

Novi!!: Koprivnica i Kapela sv. Vida kraj Koprivnice · Vidi više »

Karlovac

Karlovac je grad u Hrvatskoj, administrativno središte Karlovačke županije.

Novi!!: Koprivnica i Karlovac · Vidi više »

Koprivnički Bregi

Koprivnički Bregi su općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Koprivnica i Koprivnički Bregi · Vidi više »

Koprivničko-križevačka županija

Ovo je članak o suvremenoj Koprivničko-križevačkoj županiji.

Novi!!: Koprivnica i Koprivničko-križevačka županija · Vidi više »

Koprivnica

Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) grad je u Hrvatskoj, sjedište Koprivničko-križevačke županije.

Novi!!: Koprivnica i Koprivnica · Vidi više »

Kraljevina Ugarska

Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za mnogonacionalnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.

Novi!!: Koprivnica i Kraljevina Ugarska · Vidi više »

Križevci

Križevci (mađ. Körös, nje. Kreuz, lat. Crisium) su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.

Novi!!: Koprivnica i Križevci · Vidi više »

Kunovec-Breg

Kunovec Breg ima 647 stanovnika koji žive u 213 domaćinstava.

Novi!!: Koprivnica i Kunovec-Breg · Vidi više »

Ludbreg

Ludbreg je grad u Hrvatskoj, u Varaždinskoj županiji.

Novi!!: Koprivnica i Ludbreg · Vidi više »

Ludovik I. Anžuvinac

Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. Ludovik I. Veliki (mađ. I. (Nagy) Lajos, polj. Ludwik Węgierski, hrv. Ludovik I., slovački Ľudovít I Veľký) (Višegrad, 5. ožujka 1326. - Nagyszombat, 10. rujna 1382.), hrvatsko-ugarski (1342. do 1382.) i poljski kralj (1370. - 1382.) iz dinastije Anžuvinaca.

Novi!!: Koprivnica i Ludovik I. Anžuvinac · Vidi više »

Mađarski jezik

Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Koprivnica i Mađarski jezik · Vidi više »

Maribor

Maribor (njem.: Marburg an der Drau) je grad u Republici Sloveniji, s otprilike 113.000 stanovnika, što ga čini drugim po veličini gradom u državi.

Novi!!: Koprivnica i Maribor · Vidi više »

Nadmorska visina

HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.

Novi!!: Koprivnica i Nadmorska visina · Vidi više »

Nezavisna Država Hrvatska

Nezavisna Država Hrvatska (NDH) je bila država za vrijeme Drugog svjetskog rata u okviru osovinskoga poretka.

Novi!!: Koprivnica i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik pripada grupi zapadnogermanskih jezika, spada među svjetske jezike.

Novi!!: Koprivnica i Njemački jezik · Vidi više »

NK Koprivnica

NK Koprivnica je hrvatski nogometni klub iz grada Koprivnice.

Novi!!: Koprivnica i NK Koprivnica · Vidi više »

NK Slaven Belupo Koprivnica

NK Slaven Belupo je hrvatski nogometni klub iz Koprivnice.

Novi!!: Koprivnica i NK Slaven Belupo Koprivnica · Vidi više »

NK Tehnika Koprivnica

NK Tehnika je nogometni klub iz Koprivnice.

Novi!!: Koprivnica i NK Tehnika Koprivnica · Vidi više »

NK Zagorec Koprivnica

NK Zagorec Koprivnica je nogometni klub iz Koprivnice.

Novi!!: Koprivnica i NK Zagorec Koprivnica · Vidi više »

Operacija Bljesak

Operacija Bljesak - vojno-redarstvena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije RH.

Novi!!: Koprivnica i Operacija Bljesak · Vidi više »

Operacija Oluja

Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) je velika vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba, na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina bez ikakvog međunarodnog priznanja.

Novi!!: Koprivnica i Operacija Oluja · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Koprivnica i Osijek · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (na osmanskom turskom: دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye, što znači "Osmanska Uzvišena Država"; na modernom turskom: Osmanlı Devleti, "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu, "Osmansko carstvo", drugi nazivi Otomansko i Tursko Carstvo) je bilo tursko carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. Na Bliskom Istoku, koje je na vrhuncu moći kontroliralo teritorije u današnjoj Turskoj, jugozapadnoj Aziji, sjevernoj Africi i jugoistočnoj Europi između 14. i 20. stoljeća.

Novi!!: Koprivnica i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Overflow (grupa)

Overflow je koprivničko-varaždinski pop punk rock sastav.

Novi!!: Koprivnica i Overflow (grupa) · Vidi više »

Požega

Požega je grad u Hrvatskoj, sjedište Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.

Novi!!: Koprivnica i Požega · Vidi više »

Podravina

KoprivnicaPodručje Podravine za razliku od istoimenog geografskog pojma obuhvaća uže područje, tj.

Novi!!: Koprivnica i Podravina · Vidi više »

Podravka

Podravka je hrvatska prehrambena tvrtka sa sjedištem u Koprivnici.

Novi!!: Koprivnica i Podravka · Vidi više »

Povijesno društvo Koprivnica

Povijesno društvo Koprivnica osnovano je 23. travnja 1984. godine.

Novi!!: Koprivnica i Povijesno društvo Koprivnica · Vidi više »

Reka

Reka je prigradsko naselje grada Koprivnice.

Novi!!: Koprivnica i Reka · Vidi više »

Repaš

Repaš je naseljeno mjesto u Općini Molve.

Novi!!: Koprivnica i Repaš · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski: Fiume, njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka, čakavski: Rika, Reka) najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Koprivnica i Rijeka · Vidi više »

Salzburg

Pročelje katedrale Salzburg (bavarski: je statutarni grad u Austriji i središte istoimene savezne države. Četvrti je po veličini grad u Austriji, a nalazi se na granici s Njemačkom. U okolici Salzburga nalaze se rudnici soli, koji su se eksploatirali do 1989., kada su zatvoreni. Oni su danas jedna od turističkih atrakcija. Hrvatski (i slovenski) naziv za taj grad je Solnograd jer njemačka riječ "salz" znači "sol". Ime grada u doslovnom prijevodu znači "dvorac ili tvrđava od soli" Stari grad Salzburg (Altstadt), u svijetu poznat po svojoj baroknoj arhitekturi, smatra se jednim od najbolje očuvanih gradova sjeverno od Alpa. Od 1996. stari dio Salzburga upisan je na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi. Salzburg su zbog arhitekture u prošlosti često nazivali i njemačkim Rimom. Današnji izgled grada datira iz 16., 17. i 18. stoljeća kad je započeta transformacija iz srednjovjekovnog u barokni grad. Salzburg je ujedno i rodni grad W. A. Mozarta i grad u kojemu je proveo svoje rano djetinjstvo.

Novi!!: Koprivnica i Salzburg · Vidi više »

Sinagoga

Maketa nekadašnje sinagoge u Praškoj ulici u Zagrebu. Riječka sinagoga Sinagoga (grčki: συναγωγή) je zgrada u kojoj se obavljaju vjerske aktivnosti u judaizmu (židovstvu).

Novi!!: Koprivnica i Sinagoga · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Novi!!: Koprivnica i Slaveni · Vidi više »

Slavonska vojna krajina

Slavonska vojna krajina 1751. godine Slavonska vojna krajina (njem. Slawonische Graenitz, Windische Graenitz) - naziv je dijela Vojne krajine koji je pripadao povijesnoj Slavoniji.

Novi!!: Koprivnica i Slavonska vojna krajina · Vidi više »

Socijaldemokratska partija Hrvatske

Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) politička je stranka lijevoga centra i jedna od dvije najjače stranke u Republici Hrvatskoj od njenoga osamostaljenja.

Novi!!: Koprivnica i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Starigrad (Koprivnica)

Starigrad je naselje u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Novi!!: Koprivnica i Starigrad (Koprivnica) · Vidi više »

Sveti Nikola

Sveti Nikola (Patara, 15. ožujka 270. - Mira, 6. prosinca 343.), biskup, svetac, zaštitnik djece i pomoraca.

Novi!!: Koprivnica i Sveti Nikola · Vidi više »

Tercijar

Tercijar je nekada bio jedan od glavnih dijelova geološke kronologije i pokrivao razdoblje od kraja krede prije 65 milijuna godina do početka kvartarskog perioda prije 1,6 milijuna godina.

Novi!!: Koprivnica i Tercijar · Vidi više »

Varaždin

Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave i središte Varaždinske županije.

Novi!!: Koprivnica i Varaždin · Vidi više »

Varaždinski generalat

Varaždinski generalat je obrambeni sustav utvrda koji se razvio iz starijeg sustava koji se naziva Vindiška ili Slavonska vojna krajina.

Novi!!: Koprivnica i Varaždinski generalat · Vidi više »

Virovitica

Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj te je administrativno središte Virovitičko-podravske županije.

Novi!!: Koprivnica i Virovitica · Vidi više »

Vojna krajina

Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija, da bi poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.

Novi!!: Koprivnica i Vojna krajina · Vidi više »

Zagreb

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i Zagreb · Vidi više »

1207.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1207. · Vidi više »

1338.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1338. · Vidi više »

1353.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1353. · Vidi više »

1356.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1356. · Vidi više »

1547.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1547. · Vidi više »

1595.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1595. · Vidi više »

1606.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1606. · Vidi više »

1607.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1607. · Vidi više »

1608.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1608. · Vidi više »

1634.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1634. · Vidi više »

1638.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1638. · Vidi više »

1649.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1649. · Vidi više »

1650.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1650. · Vidi više »

1651.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1651. · Vidi više »

1652.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1652. · Vidi više »

1658.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1658. · Vidi više »

1659.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1659. · Vidi više »

1660.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1660. · Vidi više »

1671.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1671. · Vidi više »

1673.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1673. · Vidi više »

1675.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1675. · Vidi više »

1685.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1685. · Vidi više »

1697.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1697. · Vidi više »

1731.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1731. · Vidi više »

1745.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1745. · Vidi više »

1747.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1747. · Vidi više »

1765.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1765. · Vidi više »

1769.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1769. · Vidi više »

1794.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1794. · Vidi više »

1809.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1809. · Vidi više »

1837.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1837. · Vidi više »

1841.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1841. · Vidi više »

1846.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1846. · Vidi više »

1856.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1856. · Vidi više »

1862.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1862. · Vidi više »

1863.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1863. · Vidi više »

1867.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1867. · Vidi više »

1869.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1869. · Vidi više »

1870.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1870. · Vidi više »

1876.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1876. · Vidi više »

1886.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1886. · Vidi više »

1892.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1892. · Vidi više »

1902.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1902. · Vidi više »

1906.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1906. · Vidi više »

1908.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1908. · Vidi više »

1937.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1937. · Vidi više »

1943.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1943. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1944. · Vidi više »

1951.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1951. · Vidi više »

1975.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1975. · Vidi više »

1977.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1977. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1991. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1993. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 1995. · Vidi više »

2009.

2009.

Novi!!: Koprivnica i 2009. · Vidi više »

2012.

Bez opisa.

Novi!!: Koprivnica i 2012. · Vidi više »

4. studenog

4.

Novi!!: Koprivnica i 4. studenog · Vidi više »

7. studenog

7.

Novi!!: Koprivnica i 7. studenog · Vidi više »

9. veljače

9.

Novi!!: Koprivnica i 9. veljače · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »