Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Veliki Horasan

Indeks Veliki Horasan

Transoksijane) Veliki Horasan (perz. خراسان بزرگ; Horāsān-e Bozorg) je naziv za povijesnu regiju odnosno važno kulturološko žarište koje se proteže preko sjeveroistočnog Irana, sjevernog Afganistana, zapadnog Tadžikistana, te južnih dijelova Turkmenistana i Uzbekistana.

123 odnosi: Abasidi, Abu Mansur Maturidi, Afšaridsko Carstvo, Afganistan, Ahemenidsko Carstvo, Al Farabi, Al-Hvarizmi, Arahozija, Arapi, Astronomija, Avesta, Avestički jezik, Avicena, Šahname, Baktrija, Baludži, Bogoslovlje, Britansko Carstvo, Buhara, Dašt-e Kavir, Dželaluddin Rumi, Džingis-kan, Drago kamenje, Ep, Etnička skupina, Filozofija, Firdusi, Fizika, Gaznavidsko Carstvo, Gazni, Geograf, Geografija, Geologija, Gorgan, Herat, Hindukuš, Horasan (pokrajina), Horezm, Horezmijsko Carstvo, Ind, Indija, Irak, Iran, Iranska mitologija, Iranske pokrajine, Iranski narodi, Islam, Japan, Jugozapadna Azija, Kabul, ..., Kalif, Kandahar, Kaspijsko jezero, Kurdi, Luri, Matematika, Medicina, Medijsko Carstvo, Merv, Mezopotamija, Mongoli, Mongolsko Carstvo, Nasirudin Tusi, Nišapur, Nomadi, Omejidi, Paštunci, Pakistan, Partija (pokrajina), Partski jezik, Partsko Carstvo, Perzijanci, Perzijska književnost, Perzijski jezik, Povijest, Povijest Irana, Pravo, Prevođenje, Pridjevi, Rusko Carstvo, Safaridsko Carstvo, Safavidi, Samanidsko Carstvo, Samarkand, Sarahs, Sasanidsko Perzijsko Carstvo, Satrap, Seldžuci, Sistan, Skiti, Sogdijana, Srednja Azija, Srednji vijek, Stari vijek, Sufizam, Sunce, Tadžici, Tadžikistan, Tahiridsko Carstvo, Timur, Timuridsko Carstvo, Transoksijana, Turkijski narodi, Turkmeni, Turkmenistan, Uzbeci, Uzbekistan, Veliki Iran, Zarathuštra, Zemljopisno područje, Znanost, Zoroastrizam, 10. stoljeće, 13. stoljeće, 14. stoljeće, 1500., 16. stoljeće, 1909., 2. tisućljeće, 2. tisućljeće pr. Kr., 2004., 3. stoljeće, 7. stoljeće. Proširite indeks (73 više) »

Abasidi

Abasidski kalifat 850. godine Abasidi (arapski: العبّاسيّون, fonetski: Abbāsīyūn) su vladari iz arapske dinastije koja je vladala u Bagdadu od 750. do 1258. i od 1261. do 1517. godine, dakle tijekom 764 godina s jednim kratkim prekidom.

Novi!!: Veliki Horasan i Abasidi · Vidi više »

Abu Mansur Maturidi

Muhammad Abu Mansur al-Maturidi (rođen 853. – umro 944.) (perzijski:محمد بن محمد بن محمود أبو منصور ماتریدی سمرقندی حنفی) bio je iranskiS.

Novi!!: Veliki Horasan i Abu Mansur Maturidi · Vidi više »

Afšaridsko Carstvo

Afšaridsko Carstvo (perz. سلسله افشار) je naziv za novovjekovnu iransku državu pod afšaridskom dinastijom.

Novi!!: Veliki Horasan i Afšaridsko Carstvo · Vidi više »

Afganistan

Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Veliki Horasan i Afganistan · Vidi više »

Ahemenidsko Carstvo

Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).

Novi!!: Veliki Horasan i Ahemenidsko Carstvo · Vidi više »

Al Farabi

Al Farabi Al Farabi (turski jezik Farabi, ara. ابو نصر محمد الفارابي‎, Abu Nasr Muhammad ibn Muhammad ibn Tarkhan ibn Uzalagh al-Farabioko) (870. – 950.) Iranac iz pokrajine Farab u Transoksaniji, osnivač je turski islamske skolastike.

Novi!!: Veliki Horasan i Al Farabi · Vidi više »

Al-Hvarizmi

Al-Hvarizmi Abu Džafar Muhamad ibn Musa-al-Hvarizmi (perz. محمد بن موسی خوارزمی), rođen oko 780. godine u Horezmu (današnjoj Hivi, Uzbekistan), umro 850. godine; iranski je matematičar, geograf i astronom kojem se pripisuje uvođenje arapskih brojeva u matematiku.

Novi!!: Veliki Horasan i Al-Hvarizmi · Vidi više »

Arahozija

satrapija (uključujući Arahoziju) Arahozija (starogrčki: Ἀραχωσία, trans. Arachōsíā), ili Harauvatiš (staroperzijski: 𐏃𐎼𐎢𐎺𐎫𐎡𐏁, Harauvatiš), bila je satrapija Ahemenidskog Carstva.

Novi!!: Veliki Horasan i Arahozija · Vidi više »

Arapi

Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.

Novi!!: Veliki Horasan i Arapi · Vidi više »

Astronomija

Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.

Novi!!: Veliki Horasan i Astronomija · Vidi više »

Avesta

Jasna 28.1. Avesta je zbirka zoroastrijskih svetih tekstova sastavljenih na avestičkom jeziku, a za zoroastrijance predstavlja jednaku važnost kao i Biblija za kršćane ili Kuran za muslimane.

Novi!!: Veliki Horasan i Avesta · Vidi više »

Avestički jezik

Yasna 28.1, Ahunavaiti Gatha (Bodleian MS J2). Avestički jezik (pazend; ISO 639-3: ave), izumrli drevni jezik iz Irana, jedan od 87 iranskih jezika, šire indoiranske skupine, unutar koje čini posebnu podskupinu.

Novi!!: Veliki Horasan i Avestički jezik · Vidi više »

Avicena

Avicena Avicena (perz. ابن سینا; Ibn Sīnā), punim imenom Abū ʿAlī al-Ḥusain ibn ʿAbd Allāh ibn Sīnā (Afšanah kraj Buhare, 980. – Hamadan, 1037.), Iranac, vodeći je filozof islamskog svijeta i neoplatonist.

Novi!!: Veliki Horasan i Avicena · Vidi više »

Šahname

Naslovnica Šahname Šahname ili Knjiga kraljeva (perz. شاهنامه) nacionalni je ep Irana čiji je autor Firdusi (940./941. – 1020.) Šahname se bavi poviješću i mitologijom drevne Perzije prije pojave i ekspanzije islama (7. stoljeće).

Novi!!: Veliki Horasan i Šahname · Vidi više »

Baktrija

Drevna '''Baktrija''' i njeni gradovi Baktrija (perz. بـلـخ: Bâkhtriš) ili Baktrijana, povijesna je regija koja se nalazila između planinskog planca Hindukuš i rijeke Amu-Darja u današnjem Afganistanu, Uzbekistanu i Tadžikistanu.

Novi!!: Veliki Horasan i Baktrija · Vidi više »

Baludži

Baludži Beludži (Baludži, Baluči) narod iranske jezične porodice, ali nejasnog porijekla, nastanjen na području Beludžistana koje se proteže u Iranu i Pakistanu, te susjednom Afganistanu.

Novi!!: Veliki Horasan i Baludži · Vidi više »

Bogoslovlje

Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.

Novi!!: Veliki Horasan i Bogoslovlje · Vidi više »

Britansko Carstvo

Kasnija zastava Britanskoga Carstva Britansko Carstvo 1921. godine Britansko Carstvo je naziv za zajednicu dominiona, kolonija, protektorata, mandata i drugih ovisnih područja kojima je upravljalo Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Novi!!: Veliki Horasan i Britansko Carstvo · Vidi više »

Buhara

Buhara (uzbečki: Buxoro, tadžički: Бухоро, perzijski: بُخارا, iz sogdijskog: βuxārak, što znači "sretna palača") je glavni grad istoimene provincije (vilajeta) u Uzbekistanu.

Novi!!: Veliki Horasan i Buhara · Vidi više »

Dašt-e Kavir

Zemljovid Irana s prikazanom pustinjom Dašt-e Kavir satelitska snimka) Naslage soli Dašt-e Kavir (perz. دشت كوير, poznata i kao Kavir-e Namak ili Velika slana pustinja) je velika pustinja smještena u središnjem dijelu Iranske visoravni.

Novi!!: Veliki Horasan i Dašt-e Kavir · Vidi više »

Dželaluddin Rumi

Mevlana Dželaludin Rumi (perz.: مولانا جلال الدین محمد رومی) (Belh, 30. rujna 1207. – Konya, 17. prosinca 1273.), perzijski islamski filozof, teolog, pravnik, pjesnik i derviš iz 13.

Novi!!: Veliki Horasan i Dželaluddin Rumi · Vidi više »

Džingis-kan

'''Džingis-kan'''; kineski portret na svili Džingis-kan (oko 1162.Rashid al-Din tvrdi da je Džingis-kan živio 72 godine, stavljajući za godinu mu smrti 1155. Yuanshi (元史, Povijest dinastije Yuan (dinastija), kojeg ne valja miješati s imenom doba dinastije Han, bilježi kao godinu njegove smrti 1162. Bilješke sljedničkih naraštaja Bude (Lidai Fozu Tongzai) bilježi da je Džingis-kan umro u dobi od 60 godina. – 9. listopada, 1227.) (međunarodna fonetska abeceda:, mongolski: Чингис Хаан, kineski: 成吉思汗, turski: Chengez Khan ili Chinggis Khan, Chingis Khan, Jenghis Khan, Chinggis Qan, itd.) (ime je katkad pisano Čingiz ili Čingis; pravim imenom Temudžin) mongolski je osvajač i utemeljitelj Mongolskog Carstva (najvećeg kopnenog carstva u povijesti), koje je trajalo od 1206. do 1368. godine.

Novi!!: Veliki Horasan i Džingis-kan · Vidi više »

Drago kamenje

Razne vrste dragog kamenja Dragulji ili drago kamenje su minerali prirodnog podrijetla koji su izuzetni po ljepoti i rijetkosti.

Novi!!: Veliki Horasan i Drago kamenje · Vidi više »

Ep

Ep je spjev, koji pripovijeda u kontinuiranom narativu život i djela herojske ili mitološke osobe ili grupe osoba, drugim riječima, ep je opširno pripovijedanje u stihu o značajnim događajima s mnogo pojedinosti.

Novi!!: Veliki Horasan i Ep · Vidi više »

Etnička skupina

Etnička skupina ili etnos (iz starogrčkog jezika ἔθνος – ethnos, „narod“) je pojam iz etnologije.

Novi!!: Veliki Horasan i Etnička skupina · Vidi više »

Filozofija

otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.

Novi!!: Veliki Horasan i Filozofija · Vidi više »

Firdusi

Ferdusijeva grobnica u Tusu. Firdusi, pravog imena Hakīm Abu'l-Qāsim Firdawsī Tūsī (na perzijskom:حکیمابوالقاسمفردوسی توسی) je poznati perzijski pjesnik, autor epa Šahnama (u prijevodu Knjiga kraljeva), koji je nacionalni ep Irana i mnogih drugih zajednica koje govore perzijskim jezikom.

Novi!!: Veliki Horasan i Firdusi · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Novi!!: Veliki Horasan i Fizika · Vidi više »

Gaznavidsko Carstvo

Gaznavidsko Carstvo (turk. Gazneli İmparatorluğu, perz. غزنویان) je naziv za turca državu koja se od 10. do 12. stoljeća prostirala na području Iranske visoravni, središnje Azije i Indijskog potkontinenta.

Novi!!: Veliki Horasan i Gaznavidsko Carstvo · Vidi više »

Gazni

Gazni (perz. i paš. غزنی - Ḡaznī; povijesni nazivi: غزنین - Ḡaznīn i غزنه - Ḡaznīn) je grad u središnjem Afganistanu.

Novi!!: Veliki Horasan i Gazni · Vidi više »

Geograf

Europi u vremenu njihova nastanka (1668. – 1669.) Geograf (ili zemljopisac; termin koji je u uporabi u hrvatskom jeziku skoro 130 godina) je znanstvenik čije je područje proučavanja geografija, znanost o Zemljinoj prirodnoj okolini i ljudskom staništu.

Novi!!: Veliki Horasan i Geograf · Vidi više »

Geografija

Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.

Novi!!: Veliki Horasan i Geografija · Vidi više »

Geologija

Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.

Novi!!: Veliki Horasan i Geologija · Vidi više »

Gorgan

Gorgan (perz. گرگان; /gorgān/, ranije poznat i kao perz. اَستِر آباد; Astarabad ili Asterābād) je grad u Iranu i sjedište pokrajine Golestan.

Novi!!: Veliki Horasan i Gorgan · Vidi više »

Herat

Herāt je grad oaza i treći po veličini grad u Afganistanu.

Novi!!: Veliki Horasan i Herat · Vidi više »

Hindukuš

Hindu Kush, Hindu Kush, Hindoo Koosh ili Hindukush (perzijski: هندوکش) planinski je lanac u Afganistanu, djelomično i u sjevernoj regiji u Pakistanu.

Novi!!: Veliki Horasan i Hindukuš · Vidi više »

Horasan (pokrajina)

pokrajina odnosno današnja iranska geografska regija '''Horasan''' Horasan (perz. خراسان; Khorāsān) je bila jedna od iranskih pokrajina koja je 2004. godine podijeljena na tri manje pokrajine: Sjeverni, Razavi i Južni Horasan.

Novi!!: Veliki Horasan i Horasan (pokrajina) · Vidi više »

Horezm

Satelitska snimka (2009.) Horezm (ili Horezem i Kvarizem) je antičko područje uz donji tok rijeke Amu-Darje južno od Aralskog jezera koje obuhvaća moderni Uzbekistan, Tadžikistan, Turkmenistan i sjeverni Iran.

Novi!!: Veliki Horasan i Horezm · Vidi više »

Horezmijsko Carstvo

Horezmijsko Carstvo (perz. خوارزمشاهیان; Khwārezmshāhīān) je naziv za iransku državu koja se od 11. do 13. stoljeća prostirala na području Iranske visoravni i središnje Azije, odnosno preko teritorija modernog Irana, Azerbajdžana, Afganistana, Pakistana, Turkmenistana, Uzbekistana, Tadžikistana i Kirgistana.

Novi!!: Veliki Horasan i Horezmijsko Carstvo · Vidi više »

Ind

Ind (Sanskrt: Sindhu) je najduža i najvažnija rijeka u Pakistanu.

Novi!!: Veliki Horasan i Ind · Vidi više »

Indija

Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.

Novi!!: Veliki Horasan i Indija · Vidi više »

Irak

Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Veliki Horasan i Irak · Vidi više »

Iran

Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Veliki Horasan i Iran · Vidi više »

Iranska mitologija

Rustam ubija zmaja (crtež Adela Adilija) Reljef u iranskom gradu Tusu koji prikazuje više mitoloških priča partskog razdoblja koji prikazuje pegaza Iranska mitologija podrazumijeva sve mitove i religijske priče iranskih naroda koji dijele zajedničku povijest i kulturu.

Novi!!: Veliki Horasan i Iranska mitologija · Vidi više »

Iranske pokrajine

Iranske pokrajine ili ostani (perz. استان; ostān, množ. استان‌ها; ostānhā) su prvi stupanj državnih administrativnih podjela u Iranu.

Novi!!: Veliki Horasan i Iranske pokrajine · Vidi više »

Iranski narodi

Iranski narodi, jedna od dviju glavnih grana indoiranskih naroda (druga je indoarijska ili indijska), od suvremenih jezikoslovaca podijeljenih na dvije jezične skupine, to su: a) zapadna sa sjeverozapadnom i jugozapadnom podskupinom, a govore ukupno 72 različita jezika i brojne dijalekte; b) istočna sa sjeveroistočnom i jugoistočnom podskupinom koji govore 13 različitih jezika a pripada joj i izumrli jezik avesta. Najbrojniji pripadnici iranskih naroda su Perzijanci. U Istočne Irance pripadaju različiti narodi naseljeni na području Pamira, jugoistočna podskupina: Yazgulami (među kojima su i Sarikoli iz Kine i Shugni iz Tadžikistana), Munji iz Afganistana, Eshkashimi i Sanglechi iz Afganistana, i Wakhi i Yidghal (govore yidgha) iz Pakistana; narodi Pašto ili Afganci iz Afganistana i Pakistana. U sjeveroistočne pripadaju pripadaju manje skupine u Tadžikistanu (Yagnobi) i Oseti u Gruziji. U zapadne Irance pripadaju brojni narodi rašireni po Pakistanu i Iranu, tu su Sjeverozapadni, viz.: Baludži, Gilaki, Mazanderani, Kurdi, Ormuri, Parachi, Tališi, Zaza, Lasgerdi, Dezfuli, Sangisari, Sorkhei, Karingani, Laki, Sivandi, Nayini, Shahmirzadi, Astiani, Khunsari, Vafsi, Soi, Gozarkhani, Razajerdi, Rudbari, Shahrudi, Takistani, Maraghei, Kajali, Kabatei, Gurani, Bajelani, Khalaj, etc. U Jugozapadne (Iran, Afganistan i drugdje) pripadaju: Bakhtiari, Luri, Tati, Tadžici, Pahlavani, Aimaq, etc. Kategorija:Indoiranski narodi.

Novi!!: Veliki Horasan i Iranski narodi · Vidi više »

Islam

Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.

Novi!!: Veliki Horasan i Islam · Vidi više »

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

Novi!!: Veliki Horasan i Japan · Vidi više »

Jugozapadna Azija

Jugozapadna Azija Jugozapadna Azija je subregija Azije koja obuhvaća njezin jugozapadni dio.

Novi!!: Veliki Horasan i Jugozapadna Azija · Vidi više »

Kabul

Kabul (paštunski: "کابل"), glavni i najveći grad Afganistana sa stanovništvom od oko tri milijuna ljudi.

Novi!!: Veliki Horasan i Kabul · Vidi više »

Kalif

Kalif (arapski: خليفة), naslov duhovnog poglavara muslimana koji se smatra nasljednikom Muhameda.

Novi!!: Veliki Horasan i Kalif · Vidi više »

Kandahar

Kandahar (Kandahār, paš. i perz.: کندهار ili قندهار) drugi je najveći grad Afganistana koji ima 491.500 stanovnika prema procjeni iz 2012. godine.

Novi!!: Veliki Horasan i Kandahar · Vidi više »

Kaspijsko jezero

Kaspijsko jezero je najprostranije jezero na Zemlji, između Europe i Azije, s površinom od 371 800 km2.

Novi!!: Veliki Horasan i Kaspijsko jezero · Vidi više »

Kurdi

Kurdi (kur.: کورد; Kurd) su iranski narod nastanjen u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Veliki Horasan i Kurdi · Vidi više »

Luri

Luri (ili Lurci) su iranski narod koji naseljava jugozapad Iranske visoravni, uglavnom Luristan, Huzestan i Ilamsku pokrajinu u Iranu.

Novi!!: Veliki Horasan i Luri · Vidi više »

Matematika

Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.

Novi!!: Veliki Horasan i Matematika · Vidi više »

Medicina

Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.

Novi!!: Veliki Horasan i Medicina · Vidi više »

Medijsko Carstvo

Medijsko Carstvo (perz. Māda, grč. Mēdía, akad. Mādāya) bilo je prvo iransko carstvo koje je od kraja 8. do sredine 6. stoljeća pr. Kr. obuhvaćalo prostore Velikog Irana, sjeverne Mezopotamije i istočne Male Azije.

Novi!!: Veliki Horasan i Medijsko Carstvo · Vidi više »

Merv

Merv (ruski: Мерв, iz perzijskog: مرو, Marv, ponekad navođen kao Marw ili Mari; kineski: 木鹿, Mulu), bivša ahemenidska satrapija Margijana, kasnije poznat kao grad Aleksandrija Margijana i Antiohija u Margijani (grčki: Αντιόχεια της Μαργιανήs), bio je važan oaza-grad u Srednjoj Aziji na povijesnom Putu svile u Turkmenistanu.

Novi!!: Veliki Horasan i Merv · Vidi više »

Mezopotamija

Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.

Novi!!: Veliki Horasan i Mezopotamija · Vidi više »

Mongoli

Pod pojmom Mongoli se, u užem smislu, podrazumijevaju pravi Mongoli, koji se jezično mogu grubo podijeliti na Istočne i Zapadne Mongole.

Novi!!: Veliki Horasan i Mongoli · Vidi više »

Mongolsko Carstvo

Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3.000.000 km² te pokrivalo je teritorij od preko 33.000.000 km² na vrhuncu svoje moći i imalo oko 100.000.000 stanovnika. Mongolsko Carstvo osnovao je Džingis-kan 1206. godine. Mongolska vojska je najvjerojatnije brojila preko 200.000 vojnika. Sklapali su saveze s nomadskim i drugim narodima u Aziji. Počela je kao mongolska nacija Mongola, Naimana, Ujgura i Merkita. Osvojili su Kinu, Bliski istok i neke europske regije. Mongolskim Carstvom vladao je veliki kan ili kagan. Poslije smrti Monga-kana, Mongolsko Carstvo se podijelilo na: Dinastiju Yuan, Ilhanidsko Carstvo, Čagatajski Kanat i Zlatnu Hordu. Stoljećima su Mongoli živjeli nomadskim životom na stepama ili travnjacima u Aziji. Iznenada su, tijekom 13. stoljeća, izbili na svjetsku scenu. Predvođeni Džingis-kanom, Mongoli su stvorili prostrano carstvo koje se protezalo Europom i Azijom. Bili su bezobzirni vojnici koji su svaki zaposjednuti grad pretvorili u prah i pepeo. Ipak je njihovo carstvo doživjelo cijelo stoljeće mira. Cvala je trgovina duž Puta svile između Kine i Europe, a Kina je ujedinjena nakon dugo godina razjedinjenosti. Njihovo carstvo je kratko trajalo i raspalo se smrću Kublaj-kana 1294. godine.

Novi!!: Veliki Horasan i Mongolsko Carstvo · Vidi više »

Nasirudin Tusi

Nasirudin Tusi (perzijski: محمد بن محمد بن حسن طوسی), punog imena Muhammad ibn Muhammad ibn al-Hasan al-Tūsī, bio je perzijski polihistor, arhitekt, filozof, liječnik, znanstvenik i teolog.

Novi!!: Veliki Horasan i Nasirudin Tusi · Vidi više »

Nišapur

Nišapur (perz. نیشابور) je grad na sjeveroistoku Irana, smješten na plodnoj ravnici u podnožju planine Binalud, u blizini regionalnog središta, grada Mašhad.

Novi!!: Veliki Horasan i Nišapur · Vidi više »

Nomadi

Tuarezi Nomadima (grčki nomás, mjesto ispaše) se nazivaju ljudi i društva koji zbog kulturoloških, gospodarskih ili svjetonazorskih razloga nisu prihvatili sjedilački način života.

Novi!!: Veliki Horasan i Nomadi · Vidi više »

Omejidi

Omejidi (Omejadi, Omajadi ili Umajadi) su vladari iz dinastije Omejida, prve dinastije nakon vladavine četvorice vladara Pravednih kalifa, koji su vladali nakon smrti Muhameda.

Novi!!: Veliki Horasan i Omejidi · Vidi više »

Paštunci

Djeca Paštunci Paštunci (Afganci, Patani; pus.: پښتون; Paṣ̌tun) su iranski narod nastanjen u južnoj i jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Veliki Horasan i Paštunci · Vidi više »

Pakistan

Pakistan (پاکستان); službeno: Islamska Republika Pakistan) je država u južnoj Aziji. Graniči s Indijom, Kinom, Afganistanom i Iranom. Na jugu izlazi na Arapsko more, koje je dio Indijskog oceana. Pakistan je stvoren 1947. godine, od većinski muslimanskog dijela Britanske Indije, dok je ostatak zemlje postao današnja država Indija. Godine 1956., Pakistan se proglasio prvom islamskom republikom na svijetu. Istočni dio Pakistana je od 1971. godine, postao nezavisna država Bangladeš.

Novi!!: Veliki Horasan i Pakistan · Vidi više »

Partija (pokrajina)

3. stoljeća, danas u Louvreu Partija je povijesna pokrajina u sjeveroistočnom Iranu, a najpoznatija je po tome što je bila političkim i kulturološkim žarištem za vrijeme dinastije Arsakida, vladara Partskog Carstva.

Novi!!: Veliki Horasan i Partija (pokrajina) · Vidi više »

Partski jezik

Partski jezik izumrli je zapadnoiranski jezik koji se upotrebljavao u Partskom Carstvu i drugim državama u kojem je vladala dinastija Arsakida (Armensko Kraljevsto, Kraljevstvo Iberija i Kavkaska Albanija).

Novi!!: Veliki Horasan i Partski jezik · Vidi više »

Partsko Carstvo

Zemljovid Partskog Carstva (1. g.) Partsko Carstvo je naziv za antičku iransku državu čiji su se vladari smatrali nasljednici drevnog Ahemenidskog Perzijskog Carstva.

Novi!!: Veliki Horasan i Partsko Carstvo · Vidi više »

Perzijanci

Perzijanci su najmnogoljudniji iranski narod, kojeg karakterizira upotreba perzijskog jezika.

Novi!!: Veliki Horasan i Perzijanci · Vidi više »

Perzijska književnost

Perzijska književnost postoji već 2500 godina, iako je dosta predislamskih djela izgubljeno.

Novi!!: Veliki Horasan i Perzijska književnost · Vidi više »

Perzijski jezik

right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.

Novi!!: Veliki Horasan i Perzijski jezik · Vidi više »

Povijest

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Veliki Horasan i Povijest · Vidi više »

Povijest Irana

Položaj Irana na Bliskom istoku Povijest Irana se općenito odnosi povijest Velikog Irana, odnosno teritorija na kojem su živjeli ili žive brojni iranski narodi.

Novi!!: Veliki Horasan i Povijest Irana · Vidi više »

Pravo

180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).

Novi!!: Veliki Horasan i Pravo · Vidi više »

Prevođenje

NP Plitvička jezera. Prevođenje je pismeno ili usmeno prenošenje književnih, znanstvenih, obavijesnih tekstova, govora i drugog iz jednoga jezika (jezik izvor) u drugi (ciljni jezik), preko prevoditelja, tumača, elektronskih strojeva.

Novi!!: Veliki Horasan i Prevođenje · Vidi više »

Pridjevi

Pridjevi su vrsta riječi koja se pridjeva imenicama, odnosno opisuje imenice.

Novi!!: Veliki Horasan i Pridjevi · Vidi više »

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Novi!!: Veliki Horasan i Rusko Carstvo · Vidi više »

Safaridsko Carstvo

Safaridsko Carstvo (perz. سلسله صفاریان) je naziv za iransku državu koja je od 9. do 11. stoljeća obuhvaćala jugoistok današnjeg Irana, jugozapadni Afganistan i sjeverozapadni Pakistan.

Novi!!: Veliki Horasan i Safaridsko Carstvo · Vidi više »

Safavidi

Zastava Safavida od 1576. to 1666. Safavidi ili Safavidska dinastija Perzije (perz. سلسلة صفويان) bila je perzijska dinastija, koja je vladala Perzijskim Carstvom, u islamskoj eri.

Novi!!: Veliki Horasan i Safavidi · Vidi više »

Samanidsko Carstvo

Samanidsko Carstvo (perz. سامانیان; Sāmāniyān) je naziv za iransku državu koja u 9. i 10. stoljeću prostirala na području Velikog Irana i središnje Azije.

Novi!!: Veliki Horasan i Samanidsko Carstvo · Vidi više »

Samarkand

Samarkand (uzbečki: Samarqand, tadžički: Самарқанд, perzijski: سمرقند, preko sogdijskog što znači "utvrđeni grad" ili "polje šećera") je grad u istoimenoj pokrajini (vilajetu) u središnjem Uzbekistanu s 362.000 stanovnika, što ga čini drugim po broju stanovnika u državi.

Novi!!: Veliki Horasan i Samarkand · Vidi više »

Sarahs

Sarahs (perz. سرخس) je grad u Iranu odnosno sjeveroistočnoj pokrajini Razavi Horasan.

Novi!!: Veliki Horasan i Sarahs · Vidi više »

Sasanidsko Perzijsko Carstvo

Sasanidsko Perzijsko Carstvo ili Novoperzijsko Carstvo (perz. 60px; Irānšaher - „Iransko Carstvo”), hrvatski naziv za četvrtu iransku imperijalnu državu u starom vijeku za vrijeme vladavine Sasanida (224. – 651.), dinastije perzijskog etničkog podrijetla.

Novi!!: Veliki Horasan i Sasanidsko Perzijsko Carstvo · Vidi više »

Satrap

Satrap (perz.: ساتراپ) je naziv za namjesnika određene provincije koji se koristio u doba antičke Medije, Perzijskih Carstava u doba Ahemenida i Sasanida, te helenističkih carstava.

Novi!!: Veliki Horasan i Satrap · Vidi više »

Seldžuci

Seldžučki sultanat na svom vrhuncu, 1092 Turci Seldžuci (na turskom, Selçuklu, mn. Selçuklular; na arapskom Saljūq, ili al-Salājiqa; perz., Saljūqiyān) bili su glavni ogranak Oguza i loza koja je vladala dijelovima Srednje Azije i Bliskog Istoka od 11. do 14. stoljeća, kao moćni Seldžučki sultanat.

Novi!!: Veliki Horasan i Seldžuci · Vidi više »

Sistan

Sistan (''Sigistan'') na isječku zemljovida „Perzija” (Rigobert Bonne, 1787.) Sistanski slijev Haozdarova vrata (Iran) Sistan (perz. سیستان‎; Sīstān), regija koja obuhvaća dijelove istočnog Irana odnosno jugozapadnog Afganistana i Pakistana.

Novi!!: Veliki Horasan i Sistan · Vidi više »

Skiti

Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.

Novi!!: Veliki Horasan i Skiti · Vidi više »

Sogdijana

'''Sogdijana''' (označena crvenom bojom) oko 300. pr. Kr. Sogdijana (staroperz. Suguda, perz. سغد - Sōġd, grč. Σογδιανή, kineski 粟特) naziv je za drevnu civilizaciju u Srednjoj Aziji sastavljenu od iranskih naroda, koja je kasnije u doba Ahemenida postala dijelom Perzijskog Carstva.

Novi!!: Veliki Horasan i Sogdijana · Vidi više »

Srednja Azija

Zemljovid '''Srednje Azije''' koja prikazuje tri skupa mogućih granica za regiju '''Srednja Azija''' u odnosu s ostatkom svijeta Srednja Azija (također i Središnja ili Centralna Azija; rus. Средняя Азия ili Центральная Азия, perz. آسياى مرکزی, mand. kin. 中亚/, pinyin: Zhōngyà, tur. Orta Asya, arap. الوسطى Asya al Wusta), prostrana regija Azije koja nema izlaz na more.

Novi!!: Veliki Horasan i Srednja Azija · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Veliki Horasan i Srednji vijek · Vidi više »

Stari vijek

Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).

Novi!!: Veliki Horasan i Stari vijek · Vidi više »

Sufizam

Sufizam (arapski تصوف, tasawwuf, perzijski عرفان, Erfan), ili dervišizam pripada mističkom učenju o islamu.

Novi!!: Veliki Horasan i Sufizam · Vidi više »

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Novi!!: Veliki Horasan i Sunce · Vidi više »

Tadžici

Tadžici su iranski narod, 18,000,000 pripadnika.

Novi!!: Veliki Horasan i Tadžici · Vidi više »

Tadžikistan

Tadžikistan, službeno Republika Tadžikistan, država u središnjoj Aziji, bez izlaza na more.

Novi!!: Veliki Horasan i Tadžikistan · Vidi više »

Tahiridsko Carstvo

Tahiridsko Carstvo (perz. طاهریان) je naziv za iransku državu koja je u 9. stoljeću obuhvaćala sjeveroistočna područja Velikog Irana: današnji Iran, Afganistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan.

Novi!!: Veliki Horasan i Tahiridsko Carstvo · Vidi više »

Timur

Timur Lenk Timur ili Timur Lenk, u zapadnoj literaturi poznatiji kao Tamerlan (1336. – 1405.) je mongolski vladar poznat kao osnivač Timuridskog Carstva.

Novi!!: Veliki Horasan i Timur · Vidi više »

Timuridsko Carstvo

Timuridsko Carstvo (perz. تیموریان, poznati i pod endonimom: گوركانى, Gurkānī) je naziv za srednjovjekovnu iransku državu pod vladavinom timuridske dinastije koju je osnovao ratoborni osvajač Timur.

Novi!!: Veliki Horasan i Timuridsko Carstvo · Vidi više »

Transoksijana

Horasanom na jugu Transoksijana ili Transoksanija (također poznata i pod nazivima perz. فرارود‎ - Farârud; arap. ما وراء النهر‎ - Mā Varā'un-Nāher; kin.: 河中 - Hé Zhōng), drevni naziv za regiju u Središnjoj Aziji čija područja otprilike odgovaraju današnjem Uzbekistanu, Tadžikistanu, južnom Kirgistanu i jugozapadnom Kazahstanu.

Novi!!: Veliki Horasan i Transoksijana · Vidi više »

Turkijski narodi

Države i pokrajine u kojima je jedan od turkijskih jezika služben Ujgurka Turkijski narodi su oni narodi koji govore jezicima turkijske grane.

Novi!!: Veliki Horasan i Turkijski narodi · Vidi više »

Turkmeni

Turkmeni su turkijski narod, koji pretežno živi u Turkmenistanu, gdje čini oko 77% stanovništva.

Novi!!: Veliki Horasan i Turkmeni · Vidi više »

Turkmenistan

Turkmenistan ili Turkmenija je država u središnjoj Aziji.

Novi!!: Veliki Horasan i Turkmenistan · Vidi više »

Uzbeci

Uzbeci (uzbečki:O‘zbek, turski:Özbekler) su Turkijski narod koji većinom živi u središnjoj Aziji, u svojoj matičnoj državi Uzbekistanu i ostalim državama Središnje Azije.

Novi!!: Veliki Horasan i Uzbeci · Vidi više »

Uzbekistan

Uzbekistan, službeno Republika Uzbekistan je država u središnjoj Aziji, bez izlaza na more.

Novi!!: Veliki Horasan i Uzbekistan · Vidi više »

Veliki Iran

Središnje Azije (Baktrija) i Hindukuša do rijeke Ind u Pakistanu na jugoistoku Veliki Iran (perz. ایران بزرگ: Irān-e Bozorg ili ایران‌زمین: Irān-zamīn) ili Iranski kulturološki kontinent je naziv za područje kojim prevladava iranska kultura.

Novi!!: Veliki Horasan i Veliki Iran · Vidi više »

Zarathuštra

Zaratustra (eng. Zoroaster, starogrčki Ζωροάστρης Zōroastrēs, perzijski: زرتشت‎‎ ; Zartosht) (oko 1500–650 pr. Kr. - oko 1000–500 pr. Kr.) je perzijski filozof i prorok, osnivač mazdaizma, kulta mudrosti, i središnja figura potonje religije, zoroastrizma.

Novi!!: Veliki Horasan i Zarathuštra · Vidi više »

Zemljopisno područje

Jedan od prikaza hrvatskih pokrajina (krajeva/makroregija):Središnja Hrvatska, Istočna Hrvatska, Planinska Hrvatska, Sjeverna hrvatska obala, Južna hrvatska obala. Zemljopisno područje ili zemljopisna regija (od engleskog izraza geographical region ili talijanskog Regione) je naziv koji može označavati prirodno-zemljopisno područje (s obzirom na tlo, klimu, vegetaciju, ekologiju i dr.) ili društveno-zemljopisno područje (s obzirom na gospodarstvo, naselja, stanovništvo...). Naziv se najčešće koristi za područje koje je manje-više jasno razgraničeno svojim prirodnim obilježjima (granice koje mogu biti rijeke, planine,...) i koje ima posebnosti vezane s kulturom ili poviješću određenog kraja.

Novi!!: Veliki Horasan i Zemljopisno područje · Vidi više »

Znanost

Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Novi!!: Veliki Horasan i Znanost · Vidi više »

Zoroastrizam

Zoroastrijska sveta vatra u urni Faravahar (ili Ferohar) je jedan od primarnih simbola zoroastrizma Zoroastrizam (perzijski آيين زرتشت, A'in-e Zærtosht) je nekoć bila "službena" monoteistička religija sasanidske Perzije.

Novi!!: Veliki Horasan i Zoroastrizam · Vidi više »

10. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Veliki Horasan i 10. stoljeće · Vidi više »

13. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Veliki Horasan i 13. stoljeće · Vidi više »

14. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Veliki Horasan i 14. stoljeće · Vidi više »

1500.

Bez opisa.

Novi!!: Veliki Horasan i 1500. · Vidi više »

16. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Veliki Horasan i 16. stoljeće · Vidi više »

1909.

Bez opisa.

Novi!!: Veliki Horasan i 1909. · Vidi više »

2. tisućljeće

Ovo je bilo tisućljeće je velikih zemljopisnih otkrića, vjerskih sukoba i revolucija.

Novi!!: Veliki Horasan i 2. tisućljeće · Vidi više »

2. tisućljeće pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Veliki Horasan i 2. tisućljeće pr. Kr. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Veliki Horasan i 2004. · Vidi više »

3. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Veliki Horasan i 3. stoljeće · Vidi više »

7. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Veliki Horasan i 7. stoljeće · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Korasan.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »