32 odnosi: Autocesta A1 (Bosna i Hercegovina), Autocesta A10, Autocesta A5, Autocesta M6 (Mađarska), Boja, Bosanski Šamac, Bosna i Hercegovina, Budimpešta, Državna cesta D2, Državna cesta D212, Državna cesta D425, Državna cesta D517, Državna cesta D62, Državna cesta D7, Državna cesta D8, Duboševica, Hrvatska, Kakanj, Mađarska, Mali Prolog, Međugorje, Mohač, Mostar, Nova Sela, Osijek, Paneuropski prometni koridor, Ploče, Sarajevo, Sredanci, Tarčin, Udvar, Zenica.
Autocesta A1 (Bosna i Hercegovina)
Autocesta A1 (ili Autoput A1) je autocesta u Bosni i Hercegovini, koji je dio paneuropskog koridora 5c.
Novi!!: Europski pravac E73 i Autocesta A1 (Bosna i Hercegovina) · Vidi više »
Autocesta A10
Autocesta A10 ili Neretvanska autocesta je najkraća autocesta u Hrvatskoj, dugačka 8,5 km. Povezuje autocestu A1 (Zagreb - Dubrovnik) s granicom Hrvatske i BiH u blizini Metkovića (granični prijelaz Nova Sela - Bijača) i dio je budućeg koridora 5c (Budimpešta - Ploče), najkraćeg spoja istočne Europe i Jadranskog mora. U promet je puštena 20. prosinca 2013., zajedno s dionicom Vrgorac - čvor Ploče - Karamatići autoceste A1.
Novi!!: Europski pravac E73 i Autocesta A10 · Vidi više »
Autocesta A5
Autocesta A5 ("Slavonska autocesta" ili "Slavonika"), autocesta je na istoku Hrvatske, u Slavoniji, te je dio europskog pravca E73.
Novi!!: Europski pravac E73 i Autocesta A5 · Vidi više »
Autocesta M6 (Mađarska)
Autocesta M6 (mađ. M6-os autópálya) je autocesta u Mađarskoj, koja cijelom svojom dužinom ide uz rijeku Dunav i povezuje Budimpeštu s Pečuhom, te ide dalje prema jugu, prema Hrvatskoj, gdje će biti spojena s hrvatskom autocestom A5.
Novi!!: Europski pravac E73 i Autocesta M6 (Mađarska) · Vidi više »
Boja
Slikarski krug boja. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz optičke prizme uzrokuje da se bijela svjetlost razloži na dugine boje. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. Boja (tur. boya) je vidni osjet ovisan o frekvenciji svjetlosnog zračenja.
Novi!!: Europski pravac E73 i Boja · Vidi više »
Bosanski Šamac
Bosanski Šamac (boš. / srp. Šamac, Шамац) grad je i općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Europski pravac E73 i Bosanski Šamac · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Europski pravac E73 i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Europski pravac E73 i Budimpešta · Vidi više »
Državna cesta D2
D2 je državna cesta u Hrvatskoj.
Novi!!: Europski pravac E73 i Državna cesta D2 · Vidi više »
Državna cesta D212
D212, državna cesta u Baranji smjerom jugozapad-sjeveroistok od državne ceste D7, preko Kneževih Vinograda do Batine, Dunava i graničnog prijelaza Batina (granica Republike Srbije), dugačka 22.1 km.
Novi!!: Europski pravac E73 i Državna cesta D212 · Vidi više »
Državna cesta D425
D425 je državna cesta u Hrvatskoj.
Novi!!: Europski pravac E73 i Državna cesta D425 · Vidi više »
Državna cesta D517
D517 je državna cesta u Baranji i Slavoniji u smjeru istok-zapad pa sjever-jug.
Novi!!: Europski pravac E73 i Državna cesta D517 · Vidi više »
Državna cesta D62
D62 je državna cesta u Hrvatskoj.
Novi!!: Europski pravac E73 i Državna cesta D62 · Vidi više »
Državna cesta D7
D7 je državna cesta u smjeru sjever-jug koja se prostire od graničnog prijelaza (GP) Duboševica (granica Republike Mađarske), preko Belog Manastira, Osijeka i Đakova do graničnog prijelaza Slavonski Šamac (granica Republike Bosne i Hercegovine).
Novi!!: Europski pravac E73 i Državna cesta D7 · Vidi više »
Državna cesta D8
D8 (Jadranska magistrala) je jedna od glavnih hrvatskih državnih cesta koja povezuje sjeverni i južni Jadran.
Novi!!: Europski pravac E73 i Državna cesta D8 · Vidi više »
Duboševica
Duboševica (mađarski: Dályok) je naselje u općini Draž u Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Europski pravac E73 i Duboševica · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Europski pravac E73 i Hrvatska · Vidi više »
Kakanj
Kakanj je općina u Bosni i Hercegovini, u srednjoj Bosni.
Novi!!: Europski pravac E73 i Kakanj · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Europski pravac E73 i Mađarska · Vidi više »
Mali Prolog
Mali Prolog je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Pojezerje, Dubrovačko-neretvanska županija.
Novi!!: Europski pravac E73 i Mali Prolog · Vidi više »
Međugorje
Međugorje je naseljeno mjesto u općini Čitluk, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Europski pravac E73 i Međugorje · Vidi više »
Mohač
Mohač (mađ. Mohács, njem. Mohatsch, srp. Мохач, tur. Mohaç), grad na desnoj obali Dunava u južnoj Mađarskoj (Baranja).
Novi!!: Europski pravac E73 i Mohač · Vidi više »
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Europski pravac E73 i Mostar · Vidi više »
Nova Sela
Hrvatska.
Novi!!: Europski pravac E73 i Nova Sela · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Europski pravac E73 i Osijek · Vidi više »
Paneuropski prometni koridor
Karta svih deset koridora Paneuropski prometni koridori predstavljaju mrežu cestovnih i željezničkih prometnih pravaca.
Novi!!: Europski pravac E73 i Paneuropski prometni koridor · Vidi više »
Ploče
Luka Ploče Ploče su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Novi!!: Europski pravac E73 i Ploče · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Europski pravac E73 i Sarajevo · Vidi više »
Sredanci
Sredanci je mjesto u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Europski pravac E73 i Sredanci · Vidi više »
Tarčin
Tarčin je naseljeno mjesto u sastavu općine Hadžići, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Europski pravac E73 i Tarčin · Vidi više »
Udvar
*Udvar (Mohačka mikroregija, Mađarska).
Novi!!: Europski pravac E73 i Udvar · Vidi više »
Zenica
Zenica je grad u Bosni i Hercegovini i središte jedne od dvanaest općina Zeničko-dobojske županije, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Europski pravac E73 i Zenica · Vidi više »