Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Korint

Indeks Korint

Korint (grčki: Κόρινθος) je grad u Grčkoj.

117 odnosi: Afrodita, Agamemnon, Ahajski savez, Akrokorint, Alarik I., Albanija, Antička Teba (Grčka), Antika, Apijan iz Aleksandrije, Argonauti, Atena, Atena (polis), Židovi, Četvrti križarski rat, Bitka kod Plateje, Bitka kod Salamine, Bizant, Carigrad, Cinička škola, Cipar, Diogen, Dorani, Drač, Egipat, Faraon, Fieri, Filip II. Makedonski, Francuzi, Gaj Julije Cezar, Galija (brod), Grčka, Grčki jezik, Grčki rat za neovisnost, Grčko-perzijski ratovi, Grci, Helije, Hoplit, Italija, Jagodina, Jazon, Justinijan I. Veliki, Kalamata, Keramika, Kopa, Korintski kanal, Korintski rat, Korintski red, Korintski zaljev, Kozmopolitizam, Krf, ..., Krf (grad), Križari, Lefkada, Levant, Magna Graecia, Medeja, Mikenska kultura, Mlađe kameno doba, Mletačka Republika, Morejska Despotovina, Morejski rat, Normani, Okean, Osmansko Carstvo, Pegaz, Peloponeski rat, Peloponez, Periferija Peloponez, Polis, Poslanica Rimljanima, Potres, Prefektura Korint, Prevlaka (zemljopis), Prva poslanica Korinćanima, Rimska Republika, Sandžak (teritorijalna jedinica), Saronski zaljev, Sedam mudraca stare Grčke, Seneka Mlađi, Sicilija, Sirakuza, Sizif, Sparta, Srbija, Sredozemno more, Sveti Pavao, Titani, Trojanski rat, Tukidid, Zapadni Goti, 1147., 1204., 1205., 1208., 1210., 1388., 1395., 1403., 1458., 146. pr. Kr., 1687., 1715., 1731., 1821., 1830., 1832., 1833., 1858., 1881., 1893., 2001., 375., 395., 396., 51., 6. stoljeće pr. Kr., 856.. Proširite indeks (67 više) »

Afrodita

Afrodita (Aphrodítê) u grčkoj mitologiji boginja je ljubavi, ljepote, požude i spolnosti.

Novi!!: Korint i Afrodita · Vidi više »

Agamemnon

Agamemnon, 5. stoljeće pr. Kr. Agamemnon (grč., Agamémnôn) bio je mikenski kralj i vrhovni zapovjednik ahejskih (grčkih) snaga pred Trojom; Atrejev i Eropin sin te Menelajev brat.

Novi!!: Korint i Agamemnon · Vidi više »

Ahajski savez

Ahajski savez (liga), konfederacija grčkih gradova u Ahaji, pokrajini uz sjevernu obalu Peloponeza, formiran je u 5. stoljeću pr. Kr.

Novi!!: Korint i Ahajski savez · Vidi više »

Akrokorint

Kapija Akrokorinta na zapadnoj strani, obnovljena od strane Mlečana. Akrokorint s pogledom na Korintski zaljev. Akrokorint (grčki: Ακροκόρινθος), "Gornji Korint", je bio akropola drevnog Korinta, odnosno stijena koja se nalazila iznad grada Korint u Grčkoj.

Novi!!: Korint i Akrokorint · Vidi više »

Alarik I.

Ludwiga Thierscha Alarik I. (got. Alareiks) je bio vizigotski kralj između 395. i 410. godine.

Novi!!: Korint i Alarik I. · Vidi više »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.

Novi!!: Korint i Albanija · Vidi više »

Antička Teba (Grčka)

Teba (Θῆβαι) je bila beotski grad-država (polis), smješten na južnom dijelu Beotske nizine, sjeverno od Kiteronskih planina, koje dijele Beotiju od Atike.

Novi!!: Korint i Antička Teba (Grčka) · Vidi više »

Antika

84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.

Novi!!: Korint i Antika · Vidi više »

Apijan iz Aleksandrije

Apijan iz Aleksandrije (grč. ’Aππιανός ’Aλεξανδρεΰς; lat. Appianus Alexandrinus) (rođen oko 95. godine, umro je oko 165. godine) je rimski povjesničar, koji je pisao za vrijeme careva Trajana, Hadrijana i Antonina Pia.

Novi!!: Korint i Apijan iz Aleksandrije · Vidi više »

Argonauti

atički crvenofiguralni krater, 460–450 pr. Kr., Louvre (G 341) Lorenza Coste Argonauti (starogrčki: Αργοναύται), družba heroja iz grčke mitologije koji su u godinama što su prethodile Trojanskom ratu pratili Jazona u Kolhidu (današnja Gruzija) u njegovoj potrazi za Zlatnim runom.

Novi!!: Korint i Argonauti · Vidi više »

Atena

* Atena (grad), glavni grad Grčke.

Novi!!: Korint i Atena · Vidi više »

Atena (polis)

Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.

Novi!!: Korint i Atena (polis) · Vidi više »

Židovi

Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.

Novi!!: Korint i Židovi · Vidi više »

Četvrti križarski rat

Četvrti križarski rat (1202. – 1204.), pohod križara na Carigrad.

Novi!!: Korint i Četvrti križarski rat · Vidi više »

Bitka kod Plateje

Bitka kod Plateje odigrala se 479. pr. Kr. između južnih grčkih polisa i Mardonijeve satrapske (pokrajinske) vojske Perzijskog Carstva.

Novi!!: Korint i Bitka kod Plateje · Vidi više »

Bitka kod Salamine

Bitka kod Salamine (480. pr. Kr.) je pomorska bitka između združene flote grčkih polisa i flote perzijskog vladara Kserksa I. koja se odvijala u tjesnacu između otoka Salamine i kopna.

Novi!!: Korint i Bitka kod Salamine · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Novi!!: Korint i Bizant · Vidi više »

Carigrad

Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.

Novi!!: Korint i Carigrad · Vidi više »

Cinička škola

Diogen Cinička škola skripte - Povijest filozofije; stari i srednji vijek, 2.

Novi!!: Korint i Cinička škola · Vidi više »

Cipar

Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.

Novi!!: Korint i Cipar · Vidi više »

Diogen

* Diogen iz Sinope (umro oko 324. pr. Kr.).

Novi!!: Korint i Diogen · Vidi više »

Dorani

Dorani - Jedna od glavnih staro-helenskih grupa naroda izvorno naseljeni blizu planine Olimp.

Novi!!: Korint i Dorani · Vidi više »

Drač

Drač (albanski Durrës) grad je i luka na obali Jadranskoga mora, glavni grad distrikta Durrës i Dračkog okruga te drugi po veličini grad u Albaniji.

Novi!!: Korint i Drač · Vidi više »

Egipat

Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.

Novi!!: Korint i Egipat · Vidi više »

Faraon

Dvostruka faraonska kruna, simbol vladanja ujedinjenim Gornjim i Donjim Egiptom Riječju faraon u Bibliji grčko-rimski autori misle na vladare Egipta.

Novi!!: Korint i Faraon · Vidi više »

Fieri

Fieri (Fier), grad na jugozapadu Albanije, glavni grad Fierskog distrikta i Fierskog okruga.

Novi!!: Korint i Fieri · Vidi više »

Filip II. Makedonski

Filip II. Makedonski Filip II. (grčki: Φίλιππος Β' ὁ Μακεδών) vladao je Kraljevinom Makedonijom u razdoblju 359. pr. Kr. - 336. pr. Kr. Bio je sin Aminte III. i Euridike I., brat Aleksandra II. i Perdike III. te otac Aleksandra III. Velikog i Filipa III.

Novi!!: Korint i Filip II. Makedonski · Vidi više »

Francuzi

Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.

Novi!!: Korint i Francuzi · Vidi više »

Gaj Julije Cezar

Gaj Julije Cezar, latinski Cāius Iulius Caesar (Rim, 13. srpnja 100. pr. Kr. – Rim, 15. ožujka 44. pr. Kr.), rimski vojskovođa, političar i pisac.

Novi!!: Korint i Gaj Julije Cezar · Vidi više »

Galija (brod)

17. stoljeću Galija (grčki γαλέα - galea) antički je brod kojeg su pokretali veslači, a koristio se za ratovanje i trgovinu.

Novi!!: Korint i Galija (brod) · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Korint i Grčka · Vidi više »

Grčki jezik

Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Novi!!: Korint i Grčki jezik · Vidi više »

Grčki rat za neovisnost

Grčki rat za neovisnost (znan i kao Grčka revolucija) (grčki: Ελληνική Επανάσταση Elliniki Epanastasi; turski: يونان عصياني Yunan İsyanı) bio je uspješan rat za neovisnost koji su vodili Grčki revolucionari od 1821. do 1829., uz pomoć velikih europskih sila, protiv Osmanskog Carstva, kojem su u pomoć pritekli njegovi vazali, Egipatski Kedivat.

Novi!!: Korint i Grčki rat za neovisnost · Vidi više »

Grčko-perzijski ratovi

Grčko-perzijski ratovi ili Perzijski ratovi su serija vojnih sukoba između grčkih polisa i Perzijskog Carstva koji počinju 499. pr. Kr. i traju punih 50 godina, sve do 449. pr. Kr. Termin Perzijski ratovi odnosi se na ekspedicije Darija Velikog (490. pr. Kr.) i njegova sina Kserksa I. (480. – 479. pr. Kr.) koje su unatoč pojedinim uspješnim grčkim otporima završile razaranjem grada Atene što je bila odmazda za atensko poticanje Jonskog ustanka u Maloj Aziji.

Novi!!: Korint i Grčko-perzijski ratovi · Vidi više »

Grci

Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.

Novi!!: Korint i Grci · Vidi više »

Helije

Helije, Rim, 3. stoljeće Helije (grč., Hếlios) u grčkoj mitologiji bio je izvorni bog Sunca; Tejin i Hiperionov sin, Selenin i Ejin brat te muž nimfe Rode.

Novi!!: Korint i Helije · Vidi više »

Hoplit

Hoplit Hoplit je bio pješak u staroj Grčkoj iz 7.

Novi!!: Korint i Hoplit · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Korint i Italija · Vidi više »

Jagodina

Jagodina (ćirilično Јагодина) je naselje i središte istoimene općina u Republici Srbiji.

Novi!!: Korint i Jagodina · Vidi više »

Jazon

Bertel Thorvaldsen: Jazon (sa zlatnim runom), 1802. Jazon (grč., Iáson) u grčkoj mitologiji junak je poznat po pronalasku zlatnog runa, Ezonov i Amfiminin sin.

Novi!!: Korint i Jazon · Vidi više »

Justinijan I. Veliki

Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11. svibnja 483. – Konstantinopol, 14. studenog 565.), car Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta) od 1. kolovoza 527. do svoje smrti 565.

Novi!!: Korint i Justinijan I. Veliki · Vidi više »

Kalamata

Kalamata (grčki: Καλαμάτα, bivši: Καλάμαι Kalámai na katarevusi) je drugi po veličini grad na Peloponezu u južnoj Grčkoj.

Novi!!: Korint i Kalamata · Vidi više »

Keramika

Crijepovi iz Dubrovnika Keramika u stilu fajanse Tehnička keramika: klizni ležaj Keramika dolazi od starogrčke riječi keramikos (grčki: κεραμικός), a ona je označavala glinu za lončarske predmete.

Novi!!: Korint i Keramika · Vidi više »

Kopa

Kopa (grčki srednji rod Κόππα, veliko slovo, malo) slovo je koje se nekada rabilo u grčkom alfabetu, za glas k ispred i. Kasnije je ispalo iz uporabe u riječima, ali je ostalo kao broj 90.

Novi!!: Korint i Kopa · Vidi više »

Korintski kanal

Korintski kanal je kanal u Grčkoj koji spaja Korintski zaljev sa Saronskim zaljevom u Egejskom moru.

Novi!!: Korint i Korintski kanal · Vidi više »

Korintski rat

Korintski rat (395. – 387. pr. Kr.) je bio oružani sukob između Sparte i četiri saveznika; Atena, Arga, Korinta, Tebe. Perzijsko Carstvo je u početku podržavalo saveznike. Neposredni uzrok rata je bio lokalni sukob na sjeverozapadu Grčke, u koji se uključuju i Teba i Sparta. Dublji uzrok je neprijateljstvo prema Sparti zbog njene hegemonije u Grčkoj devet godina nakon kraja Peloponeskog rata. Rat se vodio na dvije fronte; kopneni sukob u blizini Korinta i Tebe, te pomorski rat u Egejskom moru. U kopnenom ratu Sparta je postigla nekoliko pobjeda u prvim velikim bitkama, ali nije bila sposobna da iskoristi tu prednost, pa je rat gotovo dosegnuo pat poziciju. Na moru je perzijska mornarica odlučno pobijedila spartansku flotu, čime je spriječeno da Sparta postane pomorska sila. Ovaj potez koristi Ateni koja je pomorskim pohodima povratila brojne bivše kolonije. Kada je Atena počela pomagati pobune na perzijskom Cipru i u Egiptu, Perzijanci prestaju pomagati saveznice odnosno počinju pomagati Sparti. Zbog perzijske prevage saveznici su prisiljeni tražiti primirje. Godine 387. pr. Kr. sklopljen je Antalkidov ili Kraljevski mir, koji je nazvan prema perzijskom velikom kralju Artakserksu II. Prema tom mirovnom sporazumu Perzijsko Carstvo zadržalo je kontrolu nad Jonijom, dok ostali grčki polisi ostaju samostalni. Sparta uz perzijsku suglasnost postaje čuvar tog mira, čime je potvrđena njena hegemonija nad ostatkom Grčke. Sparta ostaje dominantna sila Grčke sljedećih 14 godina, odnosno sve do poraza u bici kod Leuktre.

Novi!!: Korint i Korintski rat · Vidi više »

Korintski red

'''Korintski red''' na Panteonu u Rimu. Korintski red (Korintski stil) je jedan od stilova u klasičnoj grčkoj arhitekturi karakteristična stupa s 24 kanelire i bazom poput jonske kojoj je dodatna kvadratna ploča plinta s kapitelom oblikovanim kao košara sa stiliziranim lišćem akanta.

Novi!!: Korint i Korintski red · Vidi više »

Korintski zaljev

Satelitski snimak poluotoka Peloponeza, s pozicijom Korintskog zaljeva (gornji desni ugao) Pogled na Korintski zaljev Korintski zaljev (grčki: Κορινθιακός Κόλπος) je dio istočnog Jonskog mora u Grčkoj.

Novi!!: Korint i Korintski zaljev · Vidi više »

Kozmopolitizam

Kozmopolitizam (od grčkog: kosmos.

Novi!!: Korint i Kozmopolitizam · Vidi više »

Krf

Krf (staro i novogrčki: Κέρκυρα, Kérkyra, latinski: Corcyra) je grčki otok u Jonskom moru.

Novi!!: Korint i Krf · Vidi više »

Krf (grad)

Krf (grčki: Κέρκυρα - Kérkyra) je najveći grad na istoimenom otoku, iz skupine Jonskih otoka, na sjeverozapadu Grčke.

Novi!!: Korint i Krf (grad) · Vidi više »

Križari

Gustave Doré'''''Križari''''' Križari je naziv prvenstveno srednjovjekovnih kršćanskih vojnika koji su sudjelovali u križarskim ratovima od 11. do 13. stoljeća.

Novi!!: Korint i Križari · Vidi više »

Lefkada

* Lefkada (grad).

Novi!!: Korint i Lefkada · Vidi više »

Levant

Levant Levant (Levanat; franc. levant, tal. levante istok), u općem značenju Istok, istočne zemlje.

Novi!!: Korint i Levant · Vidi više »

Magna Graecia

Magna Graecia, 280. pr. Kr. Magna Graecia (latinski „Velika Grčka“; grčki: Megalê Hellas / Μεγάλη ῾Ελλάς) je naziv za regije u antičkoj južnoj Italiji i Siciliji koje su od 8.

Novi!!: Korint i Magna Graecia · Vidi više »

Medeja

Fredericka Augustusa Sandysa iz 1866. – 68. Medeja ili Medija (grč., Mếdeia; lat. Medea) u grčkoj mitologiji moćna čarobnica; kći kolhidskog kralja Ejeta i njegove žene Ejdije, nećakinja čarobnice Kirke te kasnije žena grčkog junaka Jazona.

Novi!!: Korint i Medeja · Vidi više »

Mikenska kultura

Razmještaj najpoznatijih mikenskih arheoloških nalazišta u Grčkoj. Mikenska kultura je arheološka kultura brončanog doba u Grčkoj (oko 1600. pr. Kr. - 1100. pr. Kr.) koje pripada Heladskom razdoblju (3200. pr. Kr. - 1050. pr. Kr.) egejske kulture.

Novi!!: Korint i Mikenska kultura · Vidi više »

Mlađe kameno doba

Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.

Novi!!: Korint i Mlađe kameno doba · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Novi!!: Korint i Mletačka Republika · Vidi više »

Morejska Despotovina

Morejska Despotovina Morejska Despotovina, autonomna bizantska država smještena na Peloponezu (lat. Moreja), koju je osnovao sredinom 14. stoljeća bizantski car Ivan VI. Kantakuzen (1341. – 1354.) i darovao kao feud svome sinu Manuelu.

Novi!!: Korint i Morejska Despotovina · Vidi više »

Morejski rat

Morejski rat (tal. Guerra di Morea) – poznat kao i Šesti osmansko-mletački rat – vodio se između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva od 1684. do 1699. kao dio Velikog turskog rata.

Novi!!: Korint i Morejski rat · Vidi više »

Normani

Viktorijanski (1837. – 1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).

Novi!!: Korint i Normani · Vidi više »

Okean

Okean, Fontana di Trevi, Rim Okean ili Ocean (grč., Okeanós) u grčkoj mitologiji bog je mora i voda; Uranov i Gejin sin, Titan.

Novi!!: Korint i Okean · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Korint i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Pegaz

Pegaz, Poznań Pegaz (grč.:, Pégasos) u grčkoj mitologiji bio je krilati konj, Posejdonov (u njegovoj ulozi boga konjâ) i Meduzin sin.

Novi!!: Korint i Pegaz · Vidi više »

Peloponeski rat

Prema Tukididu, uzrok Peloponeskom ratu je taj što su Atenjani postali moćni i zadavali su strah Lakedemonjanima te ih natjerali u rat.

Novi!!: Korint i Peloponeski rat · Vidi više »

Peloponez

Automapa Paloponeza 2007. Reljefna mapa Peloponeza s pokrajinama. Peloponez (grčki: Pelopónnēsos.

Novi!!: Korint i Peloponez · Vidi više »

Periferija Peloponez

Periferija Peloponez (Grčki: Περιφέρεια Πελοποννήσου/ Peripheria Peloponnesou - "Peloponnesos") je jedna od 13 periferija u Grčkoj.

Novi!!: Korint i Periferija Peloponez · Vidi više »

Polis

Polis (grč. πολις) je središnji koncept klasične političke teorije, vitalan za razumijevanje politike starog vijeka, prije svega starogrčke antike.

Novi!!: Korint i Polis · Vidi više »

Poslanica Rimljanima

Poslanica Rimljanima jedna je od poslanica apostola Pavla; najveća je Pavlova poslanica i dio je Novoga zavjeta u Bibliji.

Novi!!: Korint i Poslanica Rimljanima · Vidi više »

Potres

epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora – 2. oceanska kora – 3. gornji plašt – 4. donji plašt – 5. vanjska jezgra – 6. unutarnja jezgra – A: granica između kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet) – B: granica između plašta i jezgre (Gutenbergov diskontinuitet) – C: granica između unutarnje i vanjske jezgre (Lehmannov diskontinuitet). Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.

Novi!!: Korint i Potres · Vidi više »

Prefektura Korint

Korint je jedna od grčkih prefektura, dio periferije Peloponez.

Novi!!: Korint i Prefektura Korint · Vidi više »

Prevlaka (zemljopis)

Sueski kanal je prokopan kroz Suesku prevlaku Prevlaka je u zemljopisu uzak kopneni pojas koji spaja veće kopnene površine.

Novi!!: Korint i Prevlaka (zemljopis) · Vidi više »

Prva poslanica Korinćanima

Prva poslanica Korinćanima knjiga je Novog zavjeta i pripada Pavlovim poslanicama.

Novi!!: Korint i Prva poslanica Korinćanima · Vidi više »

Rimska Republika

Rimska Republika označava razdoblje državnog uređenja rimske države u vremenu između rimskog kraljevstva (509. pr. Kr.) i uspostave rimskog carstva 16. siječnja 27. pr. Kr., dodjelom Oktavijanu titule augustus.

Novi!!: Korint i Rimska Republika · Vidi više »

Sandžak (teritorijalna jedinica)

Sandžak (tur.: sancak.

Novi!!: Korint i Sandžak (teritorijalna jedinica) · Vidi više »

Saronski zaljev

Karta Saronskog zaljeva Saronski zaljev (grčki: Σαρωνικός κόλπος) ili Eginski zaljev je dio Egeja uz istočnu stranu Korintske prevlake u Grčkoj.

Novi!!: Korint i Saronski zaljev · Vidi više »

Sedam mudraca stare Grčke

Apolonov hram u Delfima Pod nazivom Sedam mudraca stare Grčke razumijevamo niz osoba iz javnog života stare Grčke, čije su živote, djela i ideje njihovi suvremenici smatrali primjernima.

Novi!!: Korint i Sedam mudraca stare Grčke · Vidi više »

Seneka Mlađi

Lucije Anej Seneka (lat. Lucius Annaeus Seneca, Córdoba, oko 4. pr. Kr. – Rim, 65.), poznat i kao Seneka Mlađi ili Seneka Filozof, bio je rimski filozof i književnik, glavni predstavnik modernoga, "novog stila", koji se u rimskoj književnosti razvio u vrijeme Neronove vladavine.

Novi!!: Korint i Seneka Mlađi · Vidi više »

Sicilija

Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.

Novi!!: Korint i Sicilija · Vidi više »

Sirakuza

Sirakuza (talijanski Siracusa, sicilijanski Sarausa, grčki, latinski Syracusae) je antički grad na istočnoj obali talijanskog otoka Sicilija i glavni grad pokrajine Sirakuze.

Novi!!: Korint i Sirakuza · Vidi više »

Sizif

Franz von Stuck: Sizif, 1920. Sizif (grč., Sísuphos) u grčkoj mitologiji Eolov je i Enaretin sin.

Novi!!: Korint i Sizif · Vidi više »

Sparta

Teritorij Sparte Sparta (Σπάρτη) je grad na grčkom poluotoku Peloponezu.

Novi!!: Korint i Sparta · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Korint i Srbija · Vidi više »

Sredozemno more

Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).

Novi!!: Korint i Sredozemno more · Vidi više »

Sveti Pavao

Sveti Pavao (Tarz, Cilicija oko 5. – Rim, oko 67.), izvornoga imena Savao, poznat i kao Apostol naroda i Apostol pogana, kršćanski svetac štovan u svim kršćanski crkvama, apostol i misionar u Maloj Aziji, Grčkoj i Rimu, teolog, autor više poslanica Novoga zavjeta i mučenik.

Novi!!: Korint i Sveti Pavao · Vidi više »

Titani

Cornelis van Haarlem: Pad Titana, 1588. Titani (grč., mn.) u grčkoj mitologiji mitološka su bića koja su vladala tijekom legendarnog zlatnog doba, prema Heziodu; Uranovi i Gejini sinovi.

Novi!!: Korint i Titani · Vidi više »

Trojanski rat

Ahilej zavija ranjenog Patrokla, slika na grčkoj plitici, oko 500. pr. Kr. Staatliche Museen, Antikenabteilung, Berlin. Trojanski rat legendarni je desetogodišnji rat između udruženih Grka protiv stanovnika grada Troje.

Novi!!: Korint i Trojanski rat · Vidi više »

Tukidid

Tukidid Tukidid (grč.; oko 460. pr. Kr. – oko 395. pr. Kr.) bio je starogrčki povjesničar koji je opisao Peloponeski rat.

Novi!!: Korint i Tukidid · Vidi više »

Zapadni Goti

Seobe Zapadni Goti ili Vizigoti su bili nomadska plemena koja su se s istoka doselili na područje Zapadnog Rimskog Carstva u velikoj seobi naroda koncem 4. stoljeća, a djelomično su naseljavali i područje Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta).

Novi!!: Korint i Zapadni Goti · Vidi više »

1147.

Bez opisa.

Novi!!: Korint i 1147. · Vidi više »

1204.

Bez opisa.

Novi!!: Korint i 1204. · Vidi više »

1205.

Bez opisa.

Novi!!: Korint i 1205. · Vidi više »

1208.

Bez opisa.

Novi!!: Korint i 1208. · Vidi više »

1210.

Bez opisa.

Novi!!: Korint i 1210. · Vidi više »

1388.

Bez opisa.

Novi!!: Korint i 1388. · Vidi više »

1395.

Bez opisa.

Novi!!: Korint i 1395. · Vidi više »

1403.

Bez opisa.

Novi!!: Korint i 1403. · Vidi više »

1458.

Bez opisa.

Novi!!: Korint i 1458. · Vidi više »

146. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Korint i 146. pr. Kr. · Vidi više »

1687.

Bez opisa.

Novi!!: Korint i 1687. · Vidi više »

1715.

Bez opisa.

Novi!!: Korint i 1715. · Vidi više »

1731.

Bez opisa.

Novi!!: Korint i 1731. · Vidi više »

1821.

Bez opisa.

Novi!!: Korint i 1821. · Vidi više »

1830.

Bez opisa.

Novi!!: Korint i 1830. · Vidi više »

1832.

Bez opisa.

Novi!!: Korint i 1832. · Vidi više »

1833.

Bez opisa.

Novi!!: Korint i 1833. · Vidi više »

1858.

Bez opisa.

Novi!!: Korint i 1858. · Vidi više »

1881.

Bez opisa.

Novi!!: Korint i 1881. · Vidi više »

1893.

Bez opisa.

Novi!!: Korint i 1893. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Korint i 2001. · Vidi više »

375.

Bez opisa.

Novi!!: Korint i 375. · Vidi više »

395.

Bez opisa.

Novi!!: Korint i 395. · Vidi više »

396.

Bez opisa.

Novi!!: Korint i 396. · Vidi više »

51.

Bez opisa.

Novi!!: Korint i 51. · Vidi više »

6. stoljeće pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Korint i 6. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

856.

Bez opisa.

Novi!!: Korint i 856. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »