Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Korjenizacija

Indeks Korjenizacija

Korjenizacija je bila sovjetska nacionalna politika usmjerena prema neruskim autohtonim narodima Sovjetskog Saveza, odnosno četrnaest neruskih sovjetskih republika i titularnim narodima autonomnih sovjetskih socijalističkih republika Ruske SFSR.

34 odnosi: Armenci, Azeri, Židovi, Bjelorusi, Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika, Boljševizam, Demokracija, Estonci, Feudalizam, Franjo Tuđman, Glasnost, Gruzijci, Kazasi, Komunizam, Latvijci, Litavci, Moldavci, Nacionalizam, Perestrojka, Populizam, Rusi, Rusifikacija, Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika, Rusko Carstvo, Rusofobija, Sekularizam, Slaveni, Sovjetski Savez, Tadžici, Turkmeni, Ukrajinci, Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika, Urbanizacija, Uzbeci.

Armenci

Armenci (armenski: Հայեր, Hayer), narod koji živi većinom na području Armenije, više od tri milijuna pripadnika.

Novi!!: Korjenizacija i Armenci · Vidi više »

Azeri

Bez opisa.

Novi!!: Korjenizacija i Azeri · Vidi više »

Židovi

Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.

Novi!!: Korjenizacija i Židovi · Vidi više »

Bjelorusi

Povijesni prostor nastanjen Bjelorusima Bjelorusi (bjeloruski: беларусы / belarus'i) su indoeuropski narod iz grupe Istočnih Slavena naseljen uglavnom na teritoriju današnje Bjelorusije, nešto manje Ukrajine i Rusije.

Novi!!: Korjenizacija i Bjelorusi · Vidi više »

Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika

Беларуская Савецкая Сацыялістычная Рэспубліка 140px 125px (Zastava BSSR) (Grb BSSR) Geslo: Proleteri svih zemalja, ujedinite se! Пралетарыі ўсіхкраін, яднайцеся! Datoteka:Soviet Union - Byelorussian SSR.svg službeni jezik (Između 1920. – 1930. status službenog jezika imali su: bjeloruski, ruski, poljski і jidiš. Kasnije, prema ustavu, svi jezici SSSR-a imali su jednaki status. No, u stvarnosti gospodario je ruski jezik dok su ostali jezici bili diskriminirani.) Glavni gradMinsk površina - ukupno - % vode 6.

Novi!!: Korjenizacija i Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »

Boljševizam

Boljševizam je u izvornom značenju Lenjinovo učenje u pitanjima teorije, organizacije, strategije i taktike partije radničke klase.

Novi!!: Korjenizacija i Boljševizam · Vidi više »

Demokracija

Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.

Novi!!: Korjenizacija i Demokracija · Vidi više »

Estonci

Neke narodne nošnje iz Estonije Estonci (est. eestlased, prethodno maarahvas) ili Esti su ugrofinski narod, koji pretežno živi u Estoniji.

Novi!!: Korjenizacija i Estonci · Vidi više »

Feudalizam

Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.

Novi!!: Korjenizacija i Feudalizam · Vidi više »

Franjo Tuđman

Dr.

Novi!!: Korjenizacija i Franjo Tuđman · Vidi više »

Glasnost

'' Glasnost (rus. гласность −„otvorenost, transparentnost, sloboda medija“) označava proces političkih promjena nakon što je Mihail Gorbačov postao glavni tajnik Komunističke partije Sovjetskog Saveza i preuzeo vlast SSSR-a u ožujku 1985.

Novi!!: Korjenizacija i Glasnost · Vidi više »

Gruzijci

Gruzijci ili Gruzini, ili kako sebe nazivaju Kartveli (gruzijski: ქართველები, romanizirano: kartvelebi) etnička su skupina prisutna u Zakavkazju.

Novi!!: Korjenizacija i Gruzijci · Vidi više »

Kazasi

Kazahska obitelj u Xinjiangu, Kina Kazasi ili Kazahi su turkijski narod, koji pretežno živi u Kazahstanu, gdje čini između 60% i 70% stanovništva, a ostali žive u kineskoj provinciji Xinjiang, Rusiji i Afganistanu.

Novi!!: Korjenizacija i Kazasi · Vidi više »

Komunizam

Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.

Novi!!: Korjenizacija i Komunizam · Vidi više »

Latvijci

Zemljovid 1898. Latvijci, Letonci, Leti ili Lotiši, narod u sjeveroistočnoj Europi s oko 2,27 milijuna pripadnika (2007.), od čega 1,245 milijuna u Latviji, pripadnici baltičke skupine naroda, indoeuropske etnolingvističke porodice.

Novi!!: Korjenizacija i Latvijci · Vidi više »

Litavci

''Litavka'' (Litavski muzej umjetnosti, Vilnius) Litavac Antanas Vileišis Litavci (izvorno: lietuvis, lietuviai), jedan od baltičkih naroda indoeuropske porodice nastanjen u području uz Baltičko more, najviše u Litvi.

Novi!!: Korjenizacija i Litavci · Vidi više »

Moldavci

Moldavci (u vlastitom jeziku Moldoveni), romanski narod srodan Rumunjima, naseljen je u Republici Moldaviji (2 719 000) i drugim susjednm zemljama, u Ukrajini (294 000) i Rusiji (169 000).

Novi!!: Korjenizacija i Moldavci · Vidi više »

Nacionalizam

Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.

Novi!!: Korjenizacija i Nacionalizam · Vidi više »

Perestrojka

SSSR poštanska marka iz 1988. Perestrojka (ruski: перестройка, ponovna izgradnja) je program reforme sovjetskog gospodarstva i politike kojega je lansirao Mihail Gorbačov 1987. godine.

Novi!!: Korjenizacija i Perestrojka · Vidi više »

Populizam

Svojom retorikom "99%" (ljudi) protiv "1%" (elite), međunarodni pokret Okupiraj bio je primjer populističkog društvenog pokreta. Kao što je definirano Nolanskom kartom, populizam (i totalitarizam) nalazi se u donjem lijevom dijelu. Crtani film iz 1896. u kojem je William Jennings Bryan, odlučni pobornik populizma, progutao simbol Demokratske stranke Amerike. Populizam (iz latinskog: populus.

Novi!!: Korjenizacija i Populizam · Vidi više »

Rusi

Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.

Novi!!: Korjenizacija i Rusi · Vidi više »

Rusifikacija

Rusifikacija uglavnom označava prisilno usvajanje ruskog jezika i kulture, ili nekog drugog elementa vezanog za rusku kulturu, na prostorima gdje u većini ne žive etnički Rusi.

Novi!!: Korjenizacija i Rusifikacija · Vidi više »

Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika

Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika (rus. Росси́йская Сове́тская Федерати́вная Социалисти́ческая Респу́блика) je bila jedna od 15 republika koje su činile bivši Sovjetski Savez.

Novi!!: Korjenizacija i Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika · Vidi više »

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Novi!!: Korjenizacija i Rusko Carstvo · Vidi više »

Rusofobija

Rusofobija (rus. русофобия); antirusko raspoloženje; je društveno-politička pojava za koju je karakteristična netrpeljivost (nerijetko i mržnja) prema Rusima, ruskoj kulturi i običajima, ruskom jeziku i ruskoj globalnoj politici.

Novi!!: Korjenizacija i Rusofobija · Vidi više »

Sekularizam

George Jacob Holyoake, autor pojma sekularizam Sekularizam (od latinske riječi saeculum, koja ukazuje na sve ono što ne pripada religiji, a na hrv. ovosvjetnost) ideja je da vjera i država moraju biti odvojene jedna od druge i da vjera ne smije utjecati na politiku.

Novi!!: Korjenizacija i Sekularizam · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Novi!!: Korjenizacija i Slaveni · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Korjenizacija i Sovjetski Savez · Vidi više »

Tadžici

Tadžici su iranski narod, 18,000,000 pripadnika.

Novi!!: Korjenizacija i Tadžici · Vidi više »

Turkmeni

Turkmeni su turkijski narod, koji pretežno živi u Turkmenistanu, gdje čini oko 77% stanovništva.

Novi!!: Korjenizacija i Turkmeni · Vidi više »

Ukrajinci

Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.

Novi!!: Korjenizacija i Ukrajinci · Vidi više »

Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika

Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika; (ruski: Украинская Советская Социалистическая Республика, ukrajinski: Українська Радянська Соціалістична Республіка); bivša sovjetska komunistička republika službeno nastala 30.

Novi!!: Korjenizacija i Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »

Urbanizacija

Toronta Urbanizacija (lat. urbs: grad), proces porasta gradskog stanovništva i preobražaj seoskih naselja u gradska, odnosno širenje gradskog načina života na druga gradska ili seoska područja.

Novi!!: Korjenizacija i Urbanizacija · Vidi više »

Uzbeci

Uzbeci (uzbečki:O‘zbek, turski:Özbekler) su Turkijski narod koji većinom živi u središnjoj Aziji, u svojoj matičnoj državi Uzbekistanu i ostalim državama Središnje Azije.

Novi!!: Korjenizacija i Uzbeci · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »