Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Kovalentna veza

Indeks Kovalentna veza

*Kovalentna veza je jedna vrsta kemijske veze pri kojoj svaki atom daje po jedan elektron koji čine zajednički elektronski par koji pripada objema jezgrama i time povezuje atome.

32 odnosi: Amonijak, Argon, Berilij, Bor (element), Dipol, Dušik, Elektron, Elektronegativnost, Elektronska konfiguracija, Elektronski afinitet, Elektronski omotač atoma, Elektrostatika, Energija, Energija ionizacije, Eten, Fosfor, Halkogeni elementi, Halogeni elementi, Hibridizacija orbitala, Ion, Kisik, Klorovodik, Metan, Molekula, Nemetali, Periodni sustav elemenata, Plemeniti plinovi, Polarnost, Sila, Sumpor, Tetraedar, Ugljik.

Amonijak

Amonijak je spoj dušika i vodika formule NH3.

Novi!!: Kovalentna veza i Amonijak · Vidi više »

Argon

Netoksičan je plemeniti plin bez boje, okusa i mirisa.

Novi!!: Kovalentna veza i Argon · Vidi više »

Berilij

Berilij je dvovalentan, u prirodi se može naći samo u spoju s drugim elementima, u mineralima.

Novi!!: Kovalentna veza i Berilij · Vidi više »

Bor (element)

Bor je ime dobio po arapskoj riječi buraq ili perzijskoj riječi burah, koje označavaju mineral boraks.

Novi!!: Kovalentna veza i Bor (element) · Vidi više »

Dipol

Zemljino magnetsko polje približno predstavlja magnetni dipol. Prikaz koji pokazuje električno polje koje stvara elemenarni električni dipol. vode je primjer polarne molekule, a veličina njihove polarnosti određena je električnim dipolnim momentom. Negativni naboj je predstavljen crvenom bojom, pozitivni naboj je prikazan plavom bojom, dok je bijelo neutralno. televizijski prijem. Pojam dipol ima više značenja.

Novi!!: Kovalentna veza i Dipol · Vidi više »

Dušik

Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.

Novi!!: Kovalentna veza i Dušik · Vidi više »

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.

Novi!!: Kovalentna veza i Elektron · Vidi više »

Elektronegativnost

Elektronegativnost je sposobnost nekog atoma da privuče elektronski par koji unutar molekule dijeli s drugim atomom u kovalentnoj vezi.

Novi!!: Kovalentna veza i Elektronegativnost · Vidi više »

Elektronska konfiguracija

Elektronske ljuske i stanja elektrona kod atoma i molekula. Bohrov model atoma litija. Orbitale se popunjavaju sljedećim redosljedom: 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 4s2 3d10 4p6 5s2 4d10 5p6 6s2 4f14 5d10 6p6 7s 2 5f14 7p6. Broj u potenciji označuje maksimalan broj elektrona (e-) koji određena podljuska može imati. Elektronska konfiguracija ugljika: 1s2 2s2 2p2 Elektronska konfiguracija je raspored elektrona u atomu, obilježen nizom energijskih stanja koja se predočavaju raspodjelom elektrona u koncentrične ljuske oko atomske jezgre, momentom veličine njihova gibanja i drugo.

Novi!!: Kovalentna veza i Elektronska konfiguracija · Vidi više »

Elektronski afinitet

*Elektronski afinitet je težnja atoma ili iona nekog elementa u plinovitom stanju da veže na sebe elektron, e−.

Novi!!: Kovalentna veza i Elektronski afinitet · Vidi više »

Elektronski omotač atoma

Elektronski omotač atoma je slojeviti omotač oko jezgre atoma u kojemu se nalaze elektroni.

Novi!!: Kovalentna veza i Elektronski omotač atoma · Vidi više »

Elektrostatika

Istoimeni električni naboji se djelovanjem elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. CD-om. Rumunjskoj. električnog naboja u prostoru. elekričnih naboja u vodljivim predmeta zbog elektrostatske indukcije. Negativni naboji (plavi) se privlače i pomiču na površinu predmeta koji je okrenut prema vanjskom naboju. Pozitivni naboji (crveni) odbijaju se i pomiču na površinu okrenutu prema van. Ovi inducirani površinski naboji su točno prave veličine i oblika tako da njihovo suprotno električno polje poništava električno polje vanjskog naboja u unutrašnjosti metala. Stoga je elektrostatsko polje svuda unutar vodljivog predmeta nula, a elektrostatski potencijal je konstantan. Prikaz električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. Način rada elektroskopa s kuglicom. Dielektrična polarizacija kod dielektrika. Elektrostatika je grana fizike koja se bavi istraživanjem električnih polja, sila i pojava nastalih među električnim nabojima koji miruju.

Novi!!: Kovalentna veza i Elektrostatika · Vidi više »

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.

Novi!!: Kovalentna veza i Energija · Vidi više »

Energija ionizacije

U fizici i kemiji, energija ionizacije je najmanja količina energije potrebna da se ukloni elektron iz izoliranog atoma, iona ili molekule.

Novi!!: Kovalentna veza i Energija ionizacije · Vidi više »

Eten

Molekula (Etilen (ili eten) Etilen (prema etil + en; eten, C2H4, H2C.

Novi!!: Kovalentna veza i Eten · Vidi više »

Fosfor

Fosfor je pri sobnoj temperaturi kruta tvar.

Novi!!: Kovalentna veza i Fosfor · Vidi više »

Halkogeni elementi

Halkogeni elementi su elementi šesnaeste skupine periodnog sustava: kisik, sumpor, selenij, telurij i polonij.

Novi!!: Kovalentna veza i Halkogeni elementi · Vidi više »

Halogeni elementi

Halogeni elementi (lat. hals - sol i genao - stvaram) su kemijska skupina elemenata.

Novi!!: Kovalentna veza i Halogeni elementi · Vidi više »

Hibridizacija orbitala

Četiri ''sp''3 orbitale. Tri ''sp''2 orbitale. Hibridizacija je koncept miješanja atomskih orbitala pri čemu se formiraju nove hibridne orbitale (koje imaju drugi oblik, energiju,...). Hibridnim orbitalama može se objasniti i opisati geometrijski oblik molekule.

Novi!!: Kovalentna veza i Hibridizacija orbitala · Vidi više »

Ion

Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.

Novi!!: Kovalentna veza i Ion · Vidi više »

Kisik

Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.

Novi!!: Kovalentna veza i Kisik · Vidi više »

Klorovodik

Klorovodik (HCl) je bezbojan plin, oštra mirisa i nadražujućeg djelovanja na sluznicu i kožu.

Novi!!: Kovalentna veza i Klorovodik · Vidi više »

Metan

Metanski klatrat ili “led koji gori” Metan je bezbojni plin, spoj ugljika i vodika s kemijskom formulom CH4.

Novi!!: Kovalentna veza i Metan · Vidi više »

Molekula

Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.

Novi!!: Kovalentna veza i Molekula · Vidi više »

Nemetali

Zajedno s metalima i polumetalima, nemetali su kemijska skupina elemenata obilježena po svojstvu ionizacije i spajajućih svojstava.

Novi!!: Kovalentna veza i Nemetali · Vidi više »

Periodni sustav elemenata

1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. Periodni sustav elemenata je sustavni tablični poredak kemijskih elemenata koji odražava njihovu atomsku građu i sličnost njihovih fizikalnih i kemijskih svojstava.

Novi!!: Kovalentna veza i Periodni sustav elemenata · Vidi više »

Plemeniti plinovi

Plemeniti plinovi je naziv za kemijske elemente osamnaeste skupine.

Novi!!: Kovalentna veza i Plemeniti plinovi · Vidi više »

Polarnost

Površinska napetost vode posljedica je polarnosti molekula vode i vodikove veze.

Novi!!: Kovalentna veza i Polarnost · Vidi više »

Sila

Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.

Novi!!: Kovalentna veza i Sila · Vidi više »

Sumpor

Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa svijetložute boje.

Novi!!: Kovalentna veza i Sumpor · Vidi više »

Tetraedar

right Tetraedar je geometrijsko tijelo omeđeno četirima trokutima.

Novi!!: Kovalentna veza i Tetraedar · Vidi više »

Ugljik

Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.

Novi!!: Kovalentna veza i Ugljik · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »