135 odnosi: Ajnštajnij, Aktinij, Aktinoidi, Alkalijski metali, Aluminij, Americij, Antimon, Argon, Aromatski spojevi, Arsen, Astat, Atom, Atomska jezgra, Željezo, Živa, Bakar, Barij, Benzen, Berilij, Berkelij, Bizmut, Bor, Borij, Brom, Cerij, Cezij, Cink, Cirkonij, Darmštatij, Disprozij, Dušik, Dušikova skupina, Dubnij, Elektron, Erbij, Europij, Fermij, Flerovij, Fluor, Fosfor, Francij, Gadolinij, Galij, Germanij, Hafnij, Halkogeni elementi, Halogeni elementi, Hasij, Helij, Holmij, ..., Indij, Iridij, Iterbij, Itrij, Jod, Kadmij, Kalcij, Kalifornij, Kalij, Kemijska veza, Kirij, Kisik, Klor, Kobalt, Kopernicij, Kositar, Kripton, Krom, Ksenon, Lantan, Lantanoidi, Litij, Livermorij, Lorensij, Lutecij, Magnezij, Majtnerij, Mangan, Mendelevij, Metar, Molibden, Moskovij, Natrij, Neodimij, Neon, Neptunij, Nihonij, Nikal, Niobij, Nobelij, Oganeson, Olovo, Osmij, Paladij, Perioda periodnog sustava, Platina, Plemeniti plinovi, Plutonij, Polonij, Praseodimij, Prometij, Protaktinij, Raderfordij, Radij, Radon, Renij, Rodij, Roentgenij, Rubidij, Rutenij, Samarij, Selenij, Siborgij, Silicij, Skandij, Srebro, Stroncij, Sumpor, Talij, Tantal, Tehnecij, Telurij, Tenesin, Terbij, Titanij, Torij, Tulij, Ugljik, Ugljikova skupina, Uranij, Vanadij, Vodik, Volfram, Zemnoalkalijski metali, Zlato. Proširite indeks (85 više) »
Ajnštajnij
Element je nazvan u čast Alberta Einsteina.
Novi!!: Kovalentni radijus i Ajnštajnij · Vidi više »
Aktinij
Francuski kemičar André-Louis Debierne najavio je otkriće novog elementa 1899.
Novi!!: Kovalentni radijus i Aktinij · Vidi više »
Aktinoidi
Aktinoidi (ili aktinidi) su skupina od 15 elemenata koji leže između aktinija i lorensija s atomskim brojevima od 89-103 u periodnom sustavu.
Novi!!: Kovalentni radijus i Aktinoidi · Vidi više »
Alkalijski metali
Alkalijski metali kemijski su elementi 1.
Novi!!: Kovalentni radijus i Alkalijski metali · Vidi više »
Aluminij
Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.
Novi!!: Kovalentni radijus i Aluminij · Vidi više »
Americij
Ime je dobio po dvjema Amerikama, Južnoj i Sjevernoj, u analogiji s europijem.
Novi!!: Kovalentni radijus i Americij · Vidi više »
Antimon
*Antimon su poznavali još stari Egipćani 2500.
Novi!!: Kovalentni radijus i Antimon · Vidi više »
Argon
Netoksičan je plemeniti plin bez boje, okusa i mirisa.
Novi!!: Kovalentni radijus i Argon · Vidi više »
Aromatski spojevi
Aromatski spojevi su velika skupina cikličkih organskih spojeva izrazite kemijske postojanosti (stabilnosti).
Novi!!: Kovalentni radijus i Aromatski spojevi · Vidi više »
Arsen
Arsen je polumetal, element 15.
Novi!!: Kovalentni radijus i Arsen · Vidi više »
Astat
Astat su 1940. godine otkrili Emilio Gino Segre, Dale R. Corson i K. R. MacKenzie (SAD).
Novi!!: Kovalentni radijus i Astat · Vidi više »
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Novi!!: Kovalentni radijus i Atom · Vidi više »
Atomska jezgra
Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1.) atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase. 3.) dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. vremena; vrijeme poluraspada ''T½.
Novi!!: Kovalentni radijus i Atomska jezgra · Vidi više »
Željezo
meteorskog podrijetla), izmjera: 49 x 29 x 15 milimetara. Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik (čelik) prikazuje razne alotropije željeza i čelika. zavarljivosti. Simbol Fe dolazi od ferrum, latinskog naziva za željezo.
Novi!!: Kovalentni radijus i Željezo · Vidi više »
Živa
Živa je poznata od davnih vremena (~ 1500. godine prije Krista).
Novi!!: Kovalentni radijus i Živa · Vidi više »
Bakar
Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.
Novi!!: Kovalentni radijus i Bakar · Vidi više »
Barij
Barij (od grčke riječi baris, što znači težak) je srebrnasti, mekani zemnoalkalijski metal kemijski sličan kalciju, ali od njega reaktivniji.
Novi!!: Kovalentni radijus i Barij · Vidi više »
Benzen
Benzen (prema njem. Benzoe: benzojeva smola 6H6. Strukturna formula benzena.
Novi!!: Kovalentni radijus i Benzen · Vidi više »
Berilij
Berilij je dvovalentan, u prirodi se može naći samo u spoju s drugim elementima, u mineralima.
Novi!!: Kovalentni radijus i Berilij · Vidi više »
Berkelij
Ime je dobio po gradu Berkeleyju u Kaliforniji, gdje se nalazi laboratorij za radijaciju Berkeleyjevskoga sveučilišta – Nacionalni laboratorij Lawrencea Berkeleyja, gdje je element otkriven u prosincu 1949.
Novi!!: Kovalentni radijus i Berkelij · Vidi više »
Bizmut
Bizmut (novol. bisemutum 2O3).
Novi!!: Kovalentni radijus i Bizmut · Vidi više »
Bor
* Bor (element), kemijski element.
Novi!!: Kovalentni radijus i Bor · Vidi više »
Borij
Nobelovac Niels Bohr dijeli ime s ovim elementom.
Novi!!: Kovalentni radijus i Borij · Vidi više »
Brom
Ime mu dolazi od grčke riječi "bromos" što znači smrad.
Novi!!: Kovalentni radijus i Brom · Vidi više »
Cerij
Cerij ili cerDraško Koričančić, ur., Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl.
Novi!!: Kovalentni radijus i Cerij · Vidi više »
Cezij
Cezij Raspadanje cezija-137 To je meki, srebrno zlatni alkalijski metal, s talištem na 28 °C, što ga čini jednim od pet metala elemenata koji su tekući na sobnim temperaturama.
Novi!!: Kovalentni radijus i Cezij · Vidi više »
Cink
Cink je kemijski element 12.
Novi!!: Kovalentni radijus i Cink · Vidi više »
Cirkonij
Cirkonij je čeličnosiv, mekan, rastezljiv i kovak metal visokog sjaja.
Novi!!: Kovalentni radijus i Cirkonij · Vidi više »
Darmštatij
Ime je dobio po gradu gdje je istraživan Darmstadtu.
Novi!!: Kovalentni radijus i Darmštatij · Vidi više »
Disprozij
Disprozij je 1886. godine otkrio Paul Emile Lecoq de Boisbaudran (Francuska).
Novi!!: Kovalentni radijus i Disprozij · Vidi više »
Dušik
Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.
Novi!!: Kovalentni radijus i Dušik · Vidi više »
Dušikova skupina
Dušikova skupina sadrži elemente 15.
Novi!!: Kovalentni radijus i Dušikova skupina · Vidi više »
Dubnij
Dubnij je dobio ime po mjestu Dubnoj, Rusija jer je tamo prvi put sintetiziran.
Novi!!: Kovalentni radijus i Dubnij · Vidi više »
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Novi!!: Kovalentni radijus i Elektron · Vidi više »
Erbij
Erbij je 1843. godine otkrio Carl Gustaf Mosander (Švedska).
Novi!!: Kovalentni radijus i Erbij · Vidi više »
Europij
Ime je dobio po kontinentu Europi, a simbol mu je isti kao kratica Europske unije.
Novi!!: Kovalentni radijus i Europij · Vidi više »
Fermij
Talijanski znanstvenik Enrico Fermi dijeli ime s ovim elementom.
Novi!!: Kovalentni radijus i Fermij · Vidi više »
Flerovij
Bez opisa.
Novi!!: Kovalentni radijus i Flerovij · Vidi više »
Fluor
Fluor je vrlo reaktivan - što je tipično za elemente njegove skupine, ali on je najžešći.
Novi!!: Kovalentni radijus i Fluor · Vidi više »
Fosfor
Fosfor je pri sobnoj temperaturi kruta tvar.
Novi!!: Kovalentni radijus i Fosfor · Vidi više »
Francij
Ima najnižu elektronegativnost od svih poznatih elemenata, a drugi je najrjeđi od prirodnih elemenata (nakon astata).
Novi!!: Kovalentni radijus i Francij · Vidi više »
Gadolinij
Gadolinij je 1880. godine otkrio Jean de Marignac (Francuska).
Novi!!: Kovalentni radijus i Gadolinij · Vidi više »
Galij
Galij je ime dobio po rimskoj provinciji Galiji, koja je zauzimala područja današnje Belgije i Luksemburga, kao i dijelove Francuske, Italije, Nizozemske, Švicarske i Njemačke.
Novi!!: Kovalentni radijus i Galij · Vidi više »
Germanij
Germanij je sivobijel, jako krhak polumetal.
Novi!!: Kovalentni radijus i Germanij · Vidi više »
Hafnij
To je metal visokog srebrnog sjaja otporan na koroziju.
Novi!!: Kovalentni radijus i Hafnij · Vidi više »
Halkogeni elementi
Halkogeni elementi su elementi šesnaeste skupine periodnog sustava: kisik, sumpor, selenij, telurij i polonij.
Novi!!: Kovalentni radijus i Halkogeni elementi · Vidi više »
Halogeni elementi
Halogeni elementi (lat. hals - sol i genao - stvaram) su kemijska skupina elemenata.
Novi!!: Kovalentni radijus i Halogeni elementi · Vidi više »
Hasij
Element je prvi put sinteziran u Darmstadtu 1984.
Novi!!: Kovalentni radijus i Hasij · Vidi više »
Helij
Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.
Novi!!: Kovalentni radijus i Helij · Vidi više »
Holmij
Holmij je 1879. godine otkrio Per Teodore Cleve (Švedska).
Novi!!: Kovalentni radijus i Holmij · Vidi više »
Indij
Ime je dobio po boji indigo.
Novi!!: Kovalentni radijus i Indij · Vidi više »
Iridij
Iridij je vrlo rijedak u Zemljinoj kori.
Novi!!: Kovalentni radijus i Iridij · Vidi više »
Iterbij
Iterbij je 1878. godine otkrio Jean de Marignac (Francuska).
Novi!!: Kovalentni radijus i Iterbij · Vidi više »
Itrij
Itrij (Y, latinski ytrium) je metal IIIB i atomskog broja 39.
Novi!!: Kovalentni radijus i Itrij · Vidi više »
Jod
Kristali joda Kao plin jod je ljubičaste boje Angiografski snimak Štitna žlijezda Računalna tomografija Jod je kemijski element koji se prvenstveno koristi u prehrani.
Novi!!: Kovalentni radijus i Jod · Vidi više »
Kadmij
Kadmij je srebrnobijel, mekan metal, može se rezati nožem, izvlačiti u žice i kovati u listiće.
Novi!!: Kovalentni radijus i Kadmij · Vidi više »
Kalcij
Vapnik stari hrvatski naziv za kalcij.
Novi!!: Kovalentni radijus i Kalcij · Vidi više »
Kalifornij
Ime je dobio po američkoj saveznoj državi Kaliforniji.
Novi!!: Kovalentni radijus i Kalifornij · Vidi više »
Kalij
Kalij (lužik je stari hrvatski naziv za kalij) je kemijski element iz skupine alkalijskih elemenata, sedmi po zastupljenosti u Zemljinoj kori.
Novi!!: Kovalentni radijus i Kalij · Vidi više »
Kemijska veza
Kemijska veza je privlačna sila kojom se atomi ili atomske skupine udružuju u energijski stabilnije molekule ili kristale.
Novi!!: Kovalentni radijus i Kemijska veza · Vidi više »
Kirij
Ovaj element dijeli ime s bračnim parom Curie, Marie i Pierreom.
Novi!!: Kovalentni radijus i Kirij · Vidi više »
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Novi!!: Kovalentni radijus i Kisik · Vidi više »
Klor
Hrvatski naziv za klor je solik, a skovao ga je Bogoslav Šulek.
Novi!!: Kovalentni radijus i Klor · Vidi više »
Kobalt
Kobalt je čeličnosive boje, vrlo tvrd, žilav, feromagnetičan i otrovan metal.
Novi!!: Kovalentni radijus i Kobalt · Vidi više »
Kopernicij
Kopernicij su u veljači 1996. godine otkrili S. Hofmann i suradnici iz GSI (Gesellschaft für Schwerionenforschung), Darmstadt (Njemačka).
Novi!!: Kovalentni radijus i Kopernicij · Vidi više »
Kositar
Kositar (od grč. naziva za mineral kasiterit; kassiteros) je srebrnobijela, veoma sjajna, elastična i mekana (tako reći plastična) kovina, niska tališta i visoka vrelišta.
Novi!!: Kovalentni radijus i Kositar · Vidi više »
Kripton
Kripton se, kao i ostali plemeniti plinovi (izuzevši radon), može dobiti ukapljivanjem i frakcijskom destilacijom zraka ili selektivnom adsorpcijom na aktivnom ugljenu.
Novi!!: Kovalentni radijus i Kripton · Vidi više »
Krom
Krom (Cr) je otkrio 1791.
Novi!!: Kovalentni radijus i Krom · Vidi više »
Ksenon
Ksenon su 1898.
Novi!!: Kovalentni radijus i Ksenon · Vidi više »
Lantan
Lantan je 1839. godine otkrio Šveđanin Carl Gustaf Mosander.
Novi!!: Kovalentni radijus i Lantan · Vidi više »
Lantanoidi
Lantanoidi (ili lantanidi) su skupina od 15 elemenata od lantana do lutecija s atomskim brojevima od 57 do 71 u periodnom sustavu.
Novi!!: Kovalentni radijus i Lantanoidi · Vidi više »
Litij
kamen) otkrio je Johan Arfwedson 1817. godine, a prvi ga je u elementarnom stanju izolirao William Thomas Brande, elektrolizirajući talinu litijevog oksida 1821. godine.
Novi!!: Kovalentni radijus i Litij · Vidi više »
Livermorij
Poznati izotopi livermorija zapravo nemaju dovoljno neutrona da budu stabilni.
Novi!!: Kovalentni radijus i Livermorij · Vidi više »
Lorensij
Ime je dobio po nobelovcu E. O. Lawrenceu, izumitelju ciklotrona.
Novi!!: Kovalentni radijus i Lorensij · Vidi više »
Lutecij
Srebrnosive je boje i na zraku je relativno stabilan.
Novi!!: Kovalentni radijus i Lutecij · Vidi više »
Magnezij
Hrvatski stari naziv za magnezij je gorčik.
Novi!!: Kovalentni radijus i Magnezij · Vidi više »
Majtnerij
Element je nazvan u čast austrijske fizičarke Lise Meitner.
Novi!!: Kovalentni radijus i Majtnerij · Vidi više »
Mangan
Mangan je kemijski element 7.
Novi!!: Kovalentni radijus i Mangan · Vidi više »
Mendelevij
Mendelevij je umjetno dobiven transuranijski element iz skupine aktinida (aktinoida).
Novi!!: Kovalentni radijus i Mendelevij · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Kovalentni radijus i Metar · Vidi više »
Molibden
Molibden je srebrnobijeli metal, visokoga tališta, velike čvrstoće, tvrd, dobro toplinske i električne vodljivosti.
Novi!!: Kovalentni radijus i Molibden · Vidi više »
Moskovij
Prije nego što je bio otkriven, privremeno ime bilo mu je ununpentij.
Novi!!: Kovalentni radijus i Moskovij · Vidi više »
Natrij
Sodik je stari hrvatski naziv za natrij.
Novi!!: Kovalentni radijus i Natrij · Vidi više »
Neodimij
Neodimij je 1885. godine otkrio Carl F. Auer von Welsbach (Austrija).
Novi!!: Kovalentni radijus i Neodimij · Vidi više »
Neon
Neon su 1898. godine otkrili britanski kemičari Sir William Ramsay i Morris Travers.
Novi!!: Kovalentni radijus i Neon · Vidi više »
Neptunij
Ime je dobio po planetu Neptunu.
Novi!!: Kovalentni radijus i Neptunij · Vidi više »
Nihonij
Ununtrij je bilo privremeno ime ovog elementa.
Novi!!: Kovalentni radijus i Nihonij · Vidi više »
Nikal
Nikal je kemijski element 10.
Novi!!: Kovalentni radijus i Nikal · Vidi više »
Niobij
Niobij je metal svijetlosive boje, mekan i kovak.
Novi!!: Kovalentni radijus i Niobij · Vidi više »
Nobelij
Ime je dobio po švedskom kemičaru, otkrivaču dinamita i osnivaču Nobelove nagrade Alfredu Nobelu.
Novi!!: Kovalentni radijus i Nobelij · Vidi više »
Oganeson
Dobiva se fuzijom: \mathrm+\mathrm\quad\rightarrow\quad\mathrm+ 3\,\mathrm.
Novi!!: Kovalentni radijus i Oganeson · Vidi više »
Olovo
Olovo može značiti.
Novi!!: Kovalentni radijus i Olovo · Vidi više »
Osmij
Osmij je sivomodar, tvrd metal, visokog tališta.
Novi!!: Kovalentni radijus i Osmij · Vidi više »
Paladij
Paladij je sjajni, sivobijeli kovki i žilavi metal.
Novi!!: Kovalentni radijus i Paladij · Vidi više »
Perioda periodnog sustava
U periodnom sustavu elemenata, elementi su raspoređeni u niz vodoravnih redova (perioda) tako da se istovremeno oni sa sličnim svojstvima nalaze u okomitim kolonama.
Novi!!: Kovalentni radijus i Perioda periodnog sustava · Vidi više »
Platina
Plemenita kovina.
Novi!!: Kovalentni radijus i Platina · Vidi više »
Plemeniti plinovi
Plemeniti plinovi je naziv za kemijske elemente osamnaeste skupine.
Novi!!: Kovalentni radijus i Plemeniti plinovi · Vidi više »
Plutonij
Plutonij je srebrno-bijeli metal, koji potamni u dodiru sa zrakom, stvarajući tanki sloj oksida.
Novi!!: Kovalentni radijus i Plutonij · Vidi više »
Polonij
Polonij je radioaktivni polumetal, kojeg su otkrili 1898. godine Marie i Pierre Curie kao sastojak uranijeve rude smolinca - (uraninita; pehblenda), gdje nastaje radioaktivnim raspadom uranija, iz Joahimova u Češkoj.
Novi!!: Kovalentni radijus i Polonij · Vidi više »
Praseodimij
Praseodimij je 1885. godine otkrio Carl F. Auer von Welsbach (Austrija).
Novi!!: Kovalentni radijus i Praseodimij · Vidi više »
Prometij
Ime Prometij izvedeno je iz imena Prometej (grčki heroj).
Novi!!: Kovalentni radijus i Prometij · Vidi više »
Protaktinij
Bez opisa.
Novi!!: Kovalentni radijus i Protaktinij · Vidi više »
Raderfordij
Raderfordij (u hrvatskoj literaturi također i pod rutherfordij, neslužbeno u hrvatskom jeziku nazivan kurčatovij, a korišteno je i generičko ime unnilkvadij) dobio je svoje ime po novozelandskom fizičaru Ernestu Rutherfordu.
Novi!!: Kovalentni radijus i Raderfordij · Vidi više »
Radij
Radioaktivni je alkalni metal, a nalazi se u sastavu ruda uranija u malim količinama.
Novi!!: Kovalentni radijus i Radij · Vidi više »
Radon
Radon je 1900. godine otkrio Friedrich Ernst Dorn (Njemačka).
Novi!!: Kovalentni radijus i Radon · Vidi više »
Renij
Renij je jedan od najrjeđih elemenata u prirodi.
Novi!!: Kovalentni radijus i Renij · Vidi više »
Rodij
Ime mu dolazi od grčke riječi rhodon što znači ruža.
Novi!!: Kovalentni radijus i Rodij · Vidi više »
Roentgenij
Wilhelm Conrad Röntgen je njemački fizičar po kojemu je ovaj element dobio ime.
Novi!!: Kovalentni radijus i Roentgenij · Vidi više »
Rubidij
Mekan je i srebrnobijel metalni element alkalijske skupine.
Novi!!: Kovalentni radijus i Rubidij · Vidi više »
Rutenij
Rutenij je tvrd, vatrostalni metal bijelosive boje.
Novi!!: Kovalentni radijus i Rutenij · Vidi više »
Samarij
Samarij je 1879. godine otkrio Paul Emile Lecoq de Boisbaudran (Francuska).
Novi!!: Kovalentni radijus i Samarij · Vidi više »
Selenij
---- Selenij (poznat i kao selen) je nemetal, srodan sumporu i teluriju.
Novi!!: Kovalentni radijus i Selenij · Vidi više »
Siborgij
Siborgij je prethodno nosio ime unnilheksij (Unh).
Novi!!: Kovalentni radijus i Siborgij · Vidi više »
Silicij
Silicij (lat. silex.
Novi!!: Kovalentni radijus i Silicij · Vidi više »
Skandij
Skandij je srebrnobijeli sjajan, mekan tranzicijski element.
Novi!!: Kovalentni radijus i Skandij · Vidi više »
Srebro
Srebro je bilo poznato još antičkim civilizacijama.
Novi!!: Kovalentni radijus i Srebro · Vidi više »
Stroncij
Stroncij je mekani, srebrnastobijeli metal, koji na zraku poprima žućkastu boju.
Novi!!: Kovalentni radijus i Stroncij · Vidi više »
Sumpor
Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa svijetložute boje.
Novi!!: Kovalentni radijus i Sumpor · Vidi više »
Talij
Talij je 1861. godine otkrio William Crookes (Engleska).
Novi!!: Kovalentni radijus i Talij · Vidi više »
Tantal
Tantal može značiti.
Novi!!: Kovalentni radijus i Tantal · Vidi više »
Tehnecij
Tehnecij je srebrnosiv, radioaktivan metal.
Novi!!: Kovalentni radijus i Tehnecij · Vidi više »
Telurij
Telurij je tvar srebrnastosive boje, metalnog sjaja.
Novi!!: Kovalentni radijus i Telurij · Vidi više »
Tenesin
Halogeni kemijski element otkriven u siječnju 2010.
Novi!!: Kovalentni radijus i Tenesin · Vidi više »
Terbij
Terbij je 1843. godine otkrio Carl Gustaf Mosander (Švedska).
Novi!!: Kovalentni radijus i Terbij · Vidi više »
Titanij
Jednakovrijedan je naziv titan.
Novi!!: Kovalentni radijus i Titanij · Vidi više »
Torij
Torij je radioaktivan kemijski element iz skupine aktinoida, a u prirodi se torij nalazi kao smjesa 12 radioaktivnih izotopa, od kojih je najstabilniji torij-232, s vremenom poluraspada od 1,4 x 1010 godina, dva su srednje dugog vremena poluraspada (torij-229 - 7900 godina i torij-230 - 75400 godina), a svi ostali su kratkoživući izotopi (uključujući i trinaest umjetno dobivenih izotopa).
Novi!!: Kovalentni radijus i Torij · Vidi više »
Tulij
Tulij je 1879. godine otkrio Per Teodore Cleve (Švedska).
Novi!!: Kovalentni radijus i Tulij · Vidi više »
Ugljik
Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.
Novi!!: Kovalentni radijus i Ugljik · Vidi više »
Ugljikova skupina
Ugljikova skupina sadrži elemente 14.
Novi!!: Kovalentni radijus i Ugljikova skupina · Vidi više »
Uranij
Uranij (jednakovrijedan naziv uranStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca siječnja 2012., CIP 790248,, str. 153. navodi: "uran i uranij (U)", te str. 152. navodi: "U (znak za uran)") jest srebrno-bijeli metalni kemijski element i pripada skupini aktinida u periodnome sustava elemenata.
Novi!!: Kovalentni radijus i Uranij · Vidi više »
Vanadij
Vanadij je čeličnosiv, vrlo tvrd metal otporan na koroziju.
Novi!!: Kovalentni radijus i Vanadij · Vidi više »
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Novi!!: Kovalentni radijus i Vodik · Vidi više »
Volfram
Dobiva se iz rude volframita (volframat željeza i mangana), u obliku sivog praha, koji se grijanjem pod tlakom na temperaturi ispod tališta može pretvoriti u kompaktni rastezljivi metal.
Novi!!: Kovalentni radijus i Volfram · Vidi više »
Zemnoalkalijski metali
Zemnoalkalijski metali su elementi 2.
Novi!!: Kovalentni radijus i Zemnoalkalijski metali · Vidi više »
Zlato
zlato.
Novi!!: Kovalentni radijus i Zlato · Vidi više »