Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Belgija

Indeks Belgija

Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

145 odnosi: Afrika, Albert II. od Belgije, Alexander De Croo, Antwerpen, Ardeni, Ateizam, Atlantski ocean, Belgi, Belgija, Belgijska Galija, Belgijska književnost, Belgijski franak, Belgijski Kongo, Benelux, Brabançonne, Brabant (pokrajina), Brugge, Bruto domaći proizvod, Bruxelles, Car, Carlo Heip, Charleroi, Condroz, Dioklecijan, Država, Drugi svjetski rat, Eden Hazard, Elio Di Rupo, Engleska, Euro, Europska unija, Eurozona, Filip od Belgije, Flamanci, Flamanski dijamant, Flamanski jezik, Flamansko slikarstvo, Flandrija, Franci, Francuska, Francuski jezik, Galija, Gent, Germani, Guy Verhofstadt, Habsburg, Inflacija, Istok, Italija, Izvoz, ..., Jugoistok, Jugozapad, Karlo II., zapadnofranački kralj, Katoličanstvo, Kelti, Kevin De Bruyne, Koordinirano svjetsko vrijeme, Kralj, Kraljevina Lotaringija, La Manche, Liège, Liège (pokrajina), London, Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva, Luksemburg, Meuse, Monarhija, Musliman, NATO, Nizozemska, Nizozemski jezik, Njemačka, Njemački jezik, Oceanska klima, Orange-Nassau, Parlament, Polder, Povijest, Protestantizam, Prva Francuska Republika, Prvi svjetski rat, Rajna, Rat za španjolsku baštinu, Rimska provincija, Romanski narodi, Romelu Lukaku, Sambre, Sjedinjene Američke Države, Sjever, Sjeverno more, Stogodišnji rat, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ustav, Valonci, Valonija, Verdunski ugovor, Ypres, Zapadna Europa, .be, 12. stoljeće, 13. stoljeće, 1337., 14. stoljeće, 1453., 1477., 1648., 1714., 1789., 1797., 1800., 1815., 1830., 1831., 1947., 1949., 1951., 1957., 1960-ih, 1960., 1962., 1963., 1970., 1971., 1974., 1977., 1980., 1990., 1992., 1993., 1999., 20. ožujka, 2000., 2001., 2003., 2004., 2007., 2008., 2013., 2021., 3. stoljeće, 4. listopada, 5. stoljeće, 6. stoljeće, 7. veljače, 843.. Proširite indeks (95 više) »

Afrika

Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.

Novi!!: Belgija i Afrika · Vidi više »

Albert II. od Belgije

Albert II. od Belgije Albert II., kralj Belgije (6. lipnja 1934.), kralj Belgije od 1993.

Novi!!: Belgija i Albert II. od Belgije · Vidi više »

Alexander De Croo

Alexander De Croo (Vilvoorde, Belgija 3. studenoga 1975.) belgijski je političar.

Novi!!: Belgija i Alexander De Croo · Vidi više »

Antwerpen

Antwerpen (fra. Anvers) grad je u Belgiji.

Novi!!: Belgija i Antwerpen · Vidi više »

Ardeni

Krajolik ardenskog sela Frahan u Belgiji Ardeni (fra. l’Ardenne, les Ardennes, od keltskog Arduenna - uzvišenje) su niskoplaninsko i brdovita područja u zapadnoj Europi.

Novi!!: Belgija i Ardeni · Vidi više »

Ateizam

Ateizam (hrv. bezboštvo ili bezvjerstvo) je, u širem smislu, odsutnost vjerovanja u postojanje božanstava, a u užem smislu je odbijanje vjerovanja u postojanje božanstava, odnosno specifično stajalište prema kojemu ona ne postoje.

Novi!!: Belgija i Ateizam · Vidi više »

Atlantski ocean

Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.

Novi!!: Belgija i Atlantski ocean · Vidi više »

Belgi

Zemljovid sjeveroistočne Galije oko godine 70. Belgi (lat. Belgae) je naziv za narod koji je potkraj Željeznog doba živio na sjeveru antičke Galije i dijelovima Britanije.

Novi!!: Belgija i Belgi · Vidi više »

Belgija

Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: Belgija i Belgija · Vidi više »

Belgijska Galija

Položaj Gallije Belgice Rimske provincije pod Trajanom Belgijska Galija (lat. Gallia Belgica ili Belgica Prima), starorimska provincija na području današnje Francuske i Belgije koja je nastala nakon Augustove podjele provincije Galije.

Novi!!: Belgija i Belgijska Galija · Vidi više »

Belgijska književnost

Belgijska književnost podijeljena je na dvije glavne jezične grane koje slijede dva najistaknutija jezika u Belgiji - nizozemski i francuski.

Novi!!: Belgija i Belgijska književnost · Vidi više »

Belgijski franak

Belgijski franak, ISO 4217: BEF je bio službeno sredstvo plaćanja u Belgiji.

Novi!!: Belgija i Belgijski franak · Vidi više »

Belgijski Kongo

Belgijski Kongo (fra. Congo belge; niz. Belgisch-Congo) bila je belgijska kolonija u Središnjoj Africi, koja je postojala od 1908. do svoje neovisnosti 1960. godine.

Novi!!: Belgija i Belgijski Kongo · Vidi više »

Benelux

Satelitska snimka zemalja Beneluxa Benelux Benelux Benelux je zajednica u Zapadnoj Europi koja je osnovana 5.

Novi!!: Belgija i Benelux · Vidi više »

Brabançonne

Brabançonne (hrv.: "Pjesma o Brabantu") je državna himna Kraljevine Belgije. Postoje tri verzije pjesme, na njemačkom, nizozemskom i francuskom, jer su to tri službena jezika u Belgiji.

Novi!!: Belgija i Brabançonne · Vidi više »

Brabant (pokrajina)

Bivša pokrajina Brabant unutar Belgije, danas podijeljena na Flamanski Brabant, Valonski Brabant i Briselsku regiju. Pokrajina Brabant bila je dio Ujedinjenog Kraljevstva Nizozemske od 1815.

Novi!!: Belgija i Brabant (pokrajina) · Vidi više »

Brugge

Bruges (francuski) ili Brugge (nizozemski) (ustaljen izgovor po francuskom Briž) je najveći grad i prijestolnica belgijske pokrajine Zapadna Flandrija, na sjeverozapadu flandrijskog dijela Belgije.

Novi!!: Belgija i Brugge · Vidi više »

Bruto domaći proizvod

BDP po paritetu kupovne moći. MMF-u. Bruto domaći proizvod (BDP, engleski gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.

Novi!!: Belgija i Bruto domaći proizvod · Vidi više »

Bruxelles

Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.

Novi!!: Belgija i Bruxelles · Vidi više »

Car

Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.

Novi!!: Belgija i Car · Vidi više »

Carlo Heip

Carlo Heip Carlo Heip (18. studenog 1945. – 15. veljače 2013.), belgijski morski biolog, bio je generalni direktor Kraljevskog nizozemskog Instituta za istraživanje mora.

Novi!!: Belgija i Carlo Heip · Vidi više »

Charleroi

Charleroi (valonski: Tchålerwè) je grad u belgijskoj regiji Valoniji, pokrajina Hainaut, čije je i administrativno središte.

Novi!!: Belgija i Charleroi · Vidi više »

Condroz

Condroz je regija koja se proteže kroz belgijske pokrajine Namur, Liège i Hainaut.

Novi!!: Belgija i Condroz · Vidi više »

Dioklecijan

Dioklecijan, (lat. Gaius Aurelius Valerius Diocletianus; Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan), (Salona, 22. prosinca 245. - palača kraj Salone, 3. prosinca 316.) bio je rimski car (284. – 305.).

Novi!!: Belgija i Dioklecijan · Vidi više »

Država

Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.

Novi!!: Belgija i Država · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Belgija i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Eden Hazard

Eden Michael Hazard (La Louvière, 7. siječnja 1991.) bivši je belgijski nogometaš koji je igrao na poziciji krila.

Novi!!: Belgija i Eden Hazard · Vidi više »

Elio Di Rupo

'''Elio Di Rupo''' Elio Di Rupo (Morlanwelz, 18. srpnja 1951.), belgijski političar.

Novi!!: Belgija i Elio Di Rupo · Vidi više »

Engleska

Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.

Novi!!: Belgija i Engleska · Vidi više »

Euro

Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.

Novi!!: Belgija i Euro · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Belgija i Europska unija · Vidi više »

Eurozona

#AAAAAA Članice Europske unije koje nisu članice europodručja(stanje 1. siječnja 2023.) Eurozona, službeno na hrvatskom jeziku nazvana europodručjem (ponekad u hrvatskom jeziku nazvana i kao područje eura, euro-područje, euro-zona, eursko područje te zona eura), monetarna je unija 20 država članica Europske unije (EU) koje su usvojile euro (€) kao svoju primarnu valutu i jedino zakonsko sredstvo plaćanja.

Novi!!: Belgija i Eurozona · Vidi više »

Filip od Belgije

Filip ili Philippe (nizozemski: Filip Leopold Lodewijk Maria; francuski: Philippe Léopold Louis Marie, Bruxelles, 15. travnja 1960.) je kralj Belgije.

Novi!!: Belgija i Filip od Belgije · Vidi više »

Flamanci

Flamanci (fla. Vlamingen) su zapadno-germanski narod podrijetlom od Salijskih Franaka, naseljen u Flandriji, jednoj od tri belgijske regije.

Novi!!: Belgija i Flamanci · Vidi više »

Flamanski dijamant

Položaj flamanskog dijamanta na zemljovidu Belgije. Flamanski ili Flandrijski dijamant (niz. Vlaamse Ruit) je naziv za područje u središnjem dijelu belgijske pokrajine Flandrije koje obuhvaća četiri aglomeracije u obliku zamišljena dijamanta: Bruxelles, Gent, Antwerpen i Leuven.

Novi!!: Belgija i Flamanski dijamant · Vidi više »

Flamanski jezik

Flamanski jezik (ISO 639-3: vls), jedan od četiri donjofranačka jezika kojim se služe Flamanci na području Belgije 1 070 000 (1998 U. of Ghent), 6 000 000 (2007 M. De Belder); Francuske 10 000 (1984. Menheere, 1993. Evenhuis, govori se u Westhoeku) i Nizozemske 122 000 (1998. U. of Ghent; na jugu provincije Zeeland).

Novi!!: Belgija i Flamanski jezik · Vidi više »

Flamansko slikarstvo

Hubert van Eyck, ''Gentski oltar'' detalj centralnog dijela iz 1390. – 1441. Flamansko slikarstvo je slikarska produkcija Flamanaca naseljenih u današnjoj Flandriji, tj.

Novi!!: Belgija i Flamansko slikarstvo · Vidi više »

Flandrija

Pokrajine u Flandriji (Flamanskoj) Flandrija ili Flamanska je jedna od triju regija u Belgiji.

Novi!!: Belgija i Flandrija · Vidi više »

Franci

Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Belgija i Franci · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Belgija i Francuska · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Belgija i Francuski jezik · Vidi više »

Galija

* Galija (brod), (grčki γαλέα - galea), antički brod kojeg su u potpunosti pokretali veslači, a koristio se za ratovanje i trgovinu.

Novi!!: Belgija i Galija · Vidi više »

Gent

Gent je treći grad po veličini u Belgiji.

Novi!!: Belgija i Gent · Vidi više »

Germani

Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).

Novi!!: Belgija i Germani · Vidi više »

Guy Verhofstadt

'''Guy Verhofstadt''' Guy Verhofstadt (Dendermonde, 11. travnja 1953.), belgijski političar.

Novi!!: Belgija i Guy Verhofstadt · Vidi više »

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.

Novi!!: Belgija i Habsburg · Vidi više »

Inflacija

Stope inflacije u svijetu 2019. Inflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vremenskom razdoblju koje obuhvaća cijelo gospodarstvo.

Novi!!: Belgija i Inflacija · Vidi više »

Istok

Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.

Novi!!: Belgija i Istok · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Belgija i Italija · Vidi više »

Izvoz

Izvoz (ili export) označava količinu robe, dobara, usluge, tehnologije, licenca i autorskih prava, koje je država u stanju proizvesti i izvoziti u inozemstvo.

Novi!!: Belgija i Izvoz · Vidi više »

Jugoistok

Jugoistok je jedna od sporednih strana svijeta.

Novi!!: Belgija i Jugoistok · Vidi više »

Jugozapad

Jugozapad je jedna od sporednih strana svijeta.

Novi!!: Belgija i Jugozapad · Vidi više »

Karlo II., zapadnofranački kralj

Karlo II.

Novi!!: Belgija i Karlo II., zapadnofranački kralj · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Belgija i Katoličanstvo · Vidi više »

Kelti

Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.

Novi!!: Belgija i Kelti · Vidi više »

Kevin De Bruyne

Kevin De Bruyne (Drongen, 28. lipnja 1991.) je belgijski nogometaš, koji trenutačno igra za engleski nogometni klub Manchester City i belgijsku nogometnu reprezentaciju kao navalni vezni igrač.

Novi!!: Belgija i Kevin De Bruyne · Vidi više »

Koordinirano svjetsko vrijeme

PretvaranjeKoordiniranog univerzalnog vremenau standardno (zimsko) lokalno vrijeme PST / Tihooceansko vrijemeUTC -8 Stjenjačko vrijemeUTC -7 Central Standard TimeUTC -6 EST / Eastern Standard TimeUTC -5 GMT / Greenwichko središnje vrijeme (Greenwich Mean Time)UTC CET / Srednjoeuropsko vrijemeUTC +1 Istočnoeuropsko vrijemeUTC +2 Moskovsko vrijemeUTC +3 Iransko standardno vrijemeUTC +3:30 Indijsko vrijemeUTC +5:30 Australsko zapadno vrijeme UTC +8 Japansko-korejsko vrijemeUTC +9 Australsko istočno vrijemeUTC +10 Svjetsko vrijeme, univerzalno vrijeme, (kratice UT ili GMT)Željko Andreić: Gimnazija Požega.

Novi!!: Belgija i Koordinirano svjetsko vrijeme · Vidi više »

Kralj

Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.

Novi!!: Belgija i Kralj · Vidi više »

Kraljevina Lotaringija

Podjela karolinškog carstva Verdunskim sporazumom 843. godine. Kraljevina Lotaringija je bila franačka kraljevina koja se prostirala ozemljem današnje Francuske, Italije, Njemačke, Nizozemske, Luksemburga, Švicarske i Belgije.

Novi!!: Belgija i Kraljevina Lotaringija · Vidi više »

La Manche

La Manche (bretonski: Mor Breizh, kornijski: Mor Brettanek) je dio Atlantskog oceana koji odvaja otok Veliku Britaniju od sjeverne Francuske te spaja Atlantski ocean i Sjeverno more.

Novi!!: Belgija i La Manche · Vidi više »

Liège

Liège (francuski izgovor:; nizozemski: Luik,; valonski: Lidje; njemački: Lüttich; latinski: Leodium, do 1949. ime grada se pisalo „Liége”) je grad u belgijskoj regiji Valoniji, pokrajina Liège, čije je i administrativno središte.

Novi!!: Belgija i Liège · Vidi više »

Liège (pokrajina)

Liège je najistočnija pokrajina u belgijskoj regiji Valonija.

Novi!!: Belgija i Liège (pokrajina) · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Belgija i London · Vidi više »

Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva

Lothar I. Lotar I. (?, 795. – Prüm, 2. ožujka 855.) bio je kralj Italije i car Svetog Rimskog Carstva od 840.

Novi!!: Belgija i Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Luksemburg

Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.

Novi!!: Belgija i Luksemburg · Vidi više »

Meuse

* Meuse (rijeka).

Novi!!: Belgija i Meuse · Vidi više »

Monarhija

Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia – isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.

Novi!!: Belgija i Monarhija · Vidi više »

Musliman

Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.

Novi!!: Belgija i Musliman · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.

Novi!!: Belgija i NATO · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Belgija i Nizozemska · Vidi više »

Nizozemski jezik

Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.

Novi!!: Belgija i Nizozemski jezik · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Belgija i Njemačka · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Belgija i Njemački jezik · Vidi više »

Oceanska klima

Karta svijeta s područjima oceanske klime Oceanska klima je vrsta klima, koju karakterizira povećana vlažnost zraka, svježa ljeta i blage zime s malim razlikama u temperaturi između godišnjih doba.

Novi!!: Belgija i Oceanska klima · Vidi više »

Orange-Nassau

Orange-Nassau, nizozemska vladarska dinastija koja je dobila ime po srednjovjekovnoj grofoviji Orange u jugoistočnoj Francuskoj.

Novi!!: Belgija i Orange-Nassau · Vidi više »

Parlament

Parlament je državno zakonodavno tijelo.

Novi!!: Belgija i Parlament · Vidi više »

Polder

Nizozemskoj (595.41 km²) Polder Polder je hidrološka umjetna depresija okružena branama koja je kanalima i vodenim ispustima povezana s vodom koja ga okružuje.

Novi!!: Belgija i Polder · Vidi više »

Povijest

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Belgija i Povijest · Vidi više »

Protestantizam

Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.

Novi!!: Belgija i Protestantizam · Vidi više »

Prva Francuska Republika

Prva Francuska Republika ili jednostavno Prva Republika nastala je u slijedu poslije Francuske revolucije a zatim nakon ukidanja monarhije.

Novi!!: Belgija i Prva Francuska Republika · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Belgija i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Rajna

Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.

Novi!!: Belgija i Rajna · Vidi više »

Rat za španjolsku baštinu

Rat za španjolsku baštinu ili Rat za španjolsko nasljeđe (1701. – 1714.) je bio sukob velikih razmjera koji je izbio u Europi nakon smrti posljednjeg španjolskog kralja iz dinastije Habsburg, Karla II. Karlo II.

Novi!!: Belgija i Rat za španjolsku baštinu · Vidi više »

Rimska provincija

Hadriana (117-38) s prikazom tadašnjih '''provincija''' Provincija (latinski: provincia), u vrijeme antičkog Rima, bila je osnovna i najveća upravna jedinica izvan Italije.

Novi!!: Belgija i Rimska provincija · Vidi više »

Romanski narodi

Romanski narodi- Skupni naziv narodima indoerupske etno-lingvističke obitelji nastanjenih (uz neke iznimke) u zapadnoj i jugozapadnoj Europi.

Novi!!: Belgija i Romanski narodi · Vidi više »

Romelu Lukaku

Romelu Menama Lukaku Bolingoli (Antwerpen, 13. svibnja 1993.) belgijski je nogometaš kongoanskog porijekla i najbolji strijelac belgijske nacionalne momčadi.

Novi!!: Belgija i Romelu Lukaku · Vidi više »

Sambre

Sambre je rijeka koja izvire u Francuskoj, teče kroz Belgiju gdje se u gradu Namuru ulijeva u rijeku Maas.

Novi!!: Belgija i Sambre · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Belgija i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjever

Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".

Novi!!: Belgija i Sjever · Vidi više »

Sjeverno more

Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.

Novi!!: Belgija i Sjeverno more · Vidi više »

Stogodišnji rat

Stogodišnji rat bio je isprekidan ratni sukob između Kraljevine Engleske i Kraljevine Francuske koji je trajao 116 godina i to od 1337. do 1453., a u tom su se vremenu izmjenjivala razdoblja intenzivnog ratovanja s razdobljima mira.

Novi!!: Belgija i Stogodišnji rat · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Belgija i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Ustav

Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.

Novi!!: Belgija i Ustav · Vidi više »

Valonci

Valonci su frankofonski narod u Belgiji, odnosno pokrajini Valoniji.

Novi!!: Belgija i Valonci · Vidi više »

Valonija

Valonija (franc. Wallonie, njem. Wallonien, valonski: Walonreye, nizozemski: Wallonië) ili Valonska regija je južna, frankofona regija Belgije i federalna jedinica čiji je glavni grad Namur.

Novi!!: Belgija i Valonija · Vidi više »

Verdunski ugovor

Zemljovid Verdunskog ugovora nakon 843. Verdunski ugovor sklopljen je 10.

Novi!!: Belgija i Verdunski ugovor · Vidi više »

Ypres

Ypres (francuski) ili Ieper (nizozemski), grad u flamanskoj pokrajini Zapadna Flandrija u jugozapadnoj Belgiji, nedaleko od francuske granice.

Novi!!: Belgija i Ypres · Vidi više »

Zapadna Europa

tko kaže? Zapadna Europa Srednja i istočna Europa Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe.

Novi!!: Belgija i Zapadna Europa · Vidi više »

.be

.be je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Belgiju.

Novi!!: Belgija i .be · Vidi više »

12. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Belgija i 12. stoljeće · Vidi više »

13. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Belgija i 13. stoljeće · Vidi više »

1337.

Bez opisa.

Novi!!: Belgija i 1337. · Vidi više »

14. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Belgija i 14. stoljeće · Vidi više »

1453.

Bez opisa.

Novi!!: Belgija i 1453. · Vidi više »

1477.

Bez opisa.

Novi!!: Belgija i 1477. · Vidi više »

1648.

Bez opisa.

Novi!!: Belgija i 1648. · Vidi više »

1714.

Bez opisa.

Novi!!: Belgija i 1714. · Vidi više »

1789.

Bez opisa.

Novi!!: Belgija i 1789. · Vidi više »

1797.

Bez opisa.

Novi!!: Belgija i 1797. · Vidi više »

1800.

Bez opisa.

Novi!!: Belgija i 1800. · Vidi više »

1815.

Bez opisa.

Novi!!: Belgija i 1815. · Vidi više »

1830.

Bez opisa.

Novi!!: Belgija i 1830. · Vidi više »

1831.

Bez opisa.

Novi!!: Belgija i 1831. · Vidi više »

1947.

Bez opisa.

Novi!!: Belgija i 1947. · Vidi više »

1949.

Bez opisa.

Novi!!: Belgija i 1949. · Vidi više »

1951.

Bez opisa.

Novi!!: Belgija i 1951. · Vidi više »

1957.

Bez opisa.

Novi!!: Belgija i 1957. · Vidi više »

1960-ih

Bez opisa.

Novi!!: Belgija i 1960-ih · Vidi više »

1960.

Bez opisa.

Novi!!: Belgija i 1960. · Vidi više »

1962.

1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.

Novi!!: Belgija i 1962. · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

Novi!!: Belgija i 1963. · Vidi više »

1970.

Bez opisa.

Novi!!: Belgija i 1970. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Belgija i 1971. · Vidi više »

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Novi!!: Belgija i 1974. · Vidi više »

1977.

Bez opisa.

Novi!!: Belgija i 1977. · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: Belgija i 1980. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Belgija i 1990. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Belgija i 1992. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Belgija i 1993. · Vidi više »

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Belgija i 1999. · Vidi više »

20. ožujka

20.

Novi!!: Belgija i 20. ožujka · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Belgija i 2000. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Belgija i 2001. · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Belgija i 2003. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Belgija i 2004. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Belgija i 2007. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Belgija i 2008. · Vidi više »

2013.

Bez opisa.

Novi!!: Belgija i 2013. · Vidi više »

2021.

2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.

Novi!!: Belgija i 2021. · Vidi više »

3. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Belgija i 3. stoljeće · Vidi više »

4. listopada

4.

Novi!!: Belgija i 4. listopada · Vidi više »

5. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Belgija i 5. stoljeće · Vidi više »

6. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Belgija i 6. stoljeće · Vidi više »

7. veljače

7.

Novi!!: Belgija i 7. veljače · Vidi više »

843.

Bez opisa.

Novi!!: Belgija i 843. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Kraljevina Belgija.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »