Brže od pregledniku!
35 odnosi: Antun Padovanski, Bonaventura Duda, Bratovština, Crkva, Dobrinj, Franjevci, Glagoljica, Hrvatska, Iliri, Kras, Krštenje, Krk, Krk (grad), Malinska, More, Naselje, Općina, Otok, Petar Skok, Petar Strčić, Pisac, Poezija, Poljoprivreda, Povjesničar, Primorsko-goranska županija, Radio, Sveti Juraj, Toponim, 1230., 1669., 1780., 1898., 1935., 2001., 30. prosinca.
Antun Padovanski
Sv.
Novi!!: Kras (Dobrinj) i Antun Padovanski · Vidi više »
Bonaventura Duda
Fra Bonaventura Duda (Rijeka, 14. siječnja 1924. Varaždin, 3. kolovoza 2017.) bio je hrvatski teolog, bibličar, franjevac i dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Kras (Dobrinj) i Bonaventura Duda · Vidi više »
Bratovština
Bratovština ili bratstvo (latinski: confraternitates, fratiliae, scholae) stariji arhaični nazivi; brašćine skule, fratije su dobrovoljna katolička udruženja vjernika laika usko povezane uz lokalnu crkvu, koju bratovština pomaže u vjerskom i društveno korisnom radu.
Novi!!: Kras (Dobrinj) i Bratovština · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Kras (Dobrinj) i Crkva · Vidi više »
Dobrinj
Dobrinj je naselje i općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Kras (Dobrinj) i Dobrinj · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Kras (Dobrinj) i Franjevci · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Kras (Dobrinj) i Glagoljica · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Kras (Dobrinj) i Hrvatska · Vidi više »
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Novi!!: Kras (Dobrinj) i Iliri · Vidi više »
Kras
* Marko Licinije Kras (latinski Marcus Licinius Crassus), nadimak Dives (najbogatiji), (oko 115. pr. Kr. - Haran, 53. pr. Kr.), rimski vojskovođa i političar.
Novi!!: Kras (Dobrinj) i Kras · Vidi više »
Krštenje
Krštenje Krštenje je sakrament kojim se postaje član zajednice vjernika kod kršćana: katolika, pravoslavaca i protestanata, i ponekih nekršćanskih zajednica poput Sikha.
Novi!!: Kras (Dobrinj) i Krštenje · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Kras (Dobrinj) i Krk · Vidi više »
Krk (grad)
Krk je grad na zapadu Hrvatske, na otoku Krku.
Novi!!: Kras (Dobrinj) i Krk (grad) · Vidi više »
Malinska
Malinska je naselje na otoku Krku u Hrvatskoj, i sjedište općine Malinske – Dubašnice.
Novi!!: Kras (Dobrinj) i Malinska · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Kras (Dobrinj) i More · Vidi više »
Naselje
Novom Meksiku Naselje, ljudska naseobina, antropogeografska teritorijalna jedinica, čija je osnovna podjela na: Već prema drugim fenomenima, tip naselja može biti uvjetovan i nacionalnom posebnošću, stanjem privrednog razvoja kao i prirodnim bogatstvima.
Novi!!: Kras (Dobrinj) i Naselje · Vidi više »
Općina
Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.
Novi!!: Kras (Dobrinj) i Općina · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Kras (Dobrinj) i Otok · Vidi više »
Petar Skok
Petar Skok Petar Skok (Jurkovo Selo na Žumberku, 1. ožujka 1881. – Zagreb, 3. veljače 1956.), hrvatski jezikoslovac, jedan od najuglednijih svjetskih stručnjaka za onomastiku.
Novi!!: Kras (Dobrinj) i Petar Skok · Vidi više »
Petar Strčić
Petar Strčić (Kras na otoku Krku, 24. kolovoza 1936. Rijeka, 23. lipnja 2019.) bio je hrvatski povjesničar, arhivist, akademik, član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, upravitelj njezina Arhiva, znanstveni i arhivski savjetnik.
Novi!!: Kras (Dobrinj) i Petar Strčić · Vidi više »
Pisac
pisaćem stroju, 1939. godine Pisac je osoba koja se profesionalno ili amaterski bavi pisanjem.
Novi!!: Kras (Dobrinj) i Pisac · Vidi više »
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Novi!!: Kras (Dobrinj) i Poezija · Vidi više »
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Novi!!: Kras (Dobrinj) i Poljoprivreda · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Kras (Dobrinj) i Povjesničar · Vidi više »
Primorsko-goranska županija
Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine.
Novi!!: Kras (Dobrinj) i Primorsko-goranska županija · Vidi više »
Radio
Radio iz 1920. godine Radio, u starijoj literaturi krugoval, bežično je primanje i prijenos komunikacijskih signala elektromagnetskim valovima čije su frekvencije niže od frekvencije vidljive svjetlosti.
Novi!!: Kras (Dobrinj) i Radio · Vidi više »
Sveti Juraj
Sveti Juraj (od grč. Γεώργιος, Geó̱rgios; lat. Georgius; Kapadocija, 280. – Lydda (Lod), Palestina, ili Nikomedija, 23. travnja 303.), kršćanski svetac i jedan od najslavnijih kršćanskih mučenika Istočne i Zapadne Crkve.
Novi!!: Kras (Dobrinj) i Sveti Juraj · Vidi više »
Toponim
Toponimi (grč.
Novi!!: Kras (Dobrinj) i Toponim · Vidi više »
1230.
Bez opisa.
Novi!!: Kras (Dobrinj) i 1230. · Vidi više »
1669.
Bez opisa.
Novi!!: Kras (Dobrinj) i 1669. · Vidi više »
1780.
Bez opisa.
Novi!!: Kras (Dobrinj) i 1780. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Kras (Dobrinj) i 1898. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Kras (Dobrinj) i 1935. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Kras (Dobrinj) i 2001. · Vidi više »
30. prosinca
30.
Novi!!: Kras (Dobrinj) i 30. prosinca · Vidi više »
