Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Krešimir Blažević

Indeks Krešimir Blažević

Krešimir Blažević (Slavonski Brod, 27. siječnja 1958. - Zagreb, 19. ožujka 2007.), bio je hrvatski pjevač, osnivač Animatora.

27 odnosi: Anđeli nas zovu da im skinemo krila, Animatori, Croatia Records, Dok ležim cijeli dan u sjeni, Filozofski fakultet u Zagrebu, Gitara, Hrvatska, Jugoton, Kulušić, Pjevanje, Pop, Producent, Rock, Skladatelj, Slavonski Brod, Svi momci i djevojke, Tekstopisac, Violina, Zagreb, 19. ožujka, 1958., 1982., 1989., 1991., 2001., 2007., 27. siječnja.

Anđeli nas zovu da im skinemo krila

Anđeli nas zovu da im skinemo krila je prvi studijski album grupe The Animatori iz 1983. godine.

Novi!!: Krešimir Blažević i Anđeli nas zovu da im skinemo krila · Vidi više »

Animatori

The Animatori je zagrebački glazbeni sastav osnovan 1980. godine.

Novi!!: Krešimir Blažević i Animatori · Vidi više »

Croatia Records

Croatia Records najstarija je i vodeća diskografska kuća u Hrvatskoj.

Novi!!: Krešimir Blažević i Croatia Records · Vidi više »

Dok ležim cijeli dan u sjeni

Dok ležim cijeli dan u sjeni je treći studijski album The Animatora iz 1987. godine.

Novi!!: Krešimir Blažević i Dok ležim cijeli dan u sjeni · Vidi više »

Filozofski fakultet u Zagrebu

Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.

Novi!!: Krešimir Blažević i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »

Gitara

Gitara je glazbalo sa žicama kod kojega se zvuk proizvodi okidanjem žica desnom rukom, dok se pritiskanjem žica uz vrat gitare lijevom rukom mijenja visina tona.

Novi!!: Krešimir Blažević i Gitara · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Krešimir Blažević i Hrvatska · Vidi više »

Jugoton

Jugoton je bila prva i najveća diskografska kuća na prostorima bivše Jugoslavije, a bila je smještena u Zagrebu.

Novi!!: Krešimir Blažević i Jugoton · Vidi više »

Kulušić

Kulušić ili punim nazivom Glazbeno-scenski centar Kulušić (GSC Kulušić), je bio koncertni klub u Zagrebu u Hrvojevoj ulici br.

Novi!!: Krešimir Blažević i Kulušić · Vidi više »

Pjevanje

Harry Belafonte (1954.) Patti Smith ispred mikrofona (2007.) Pjevanje je naziv za poseban način uporabe ljudskoga glasa u glazbi: prilikom pjevanja, zvuk se proizvodi glasnicama.

Novi!!: Krešimir Blažević i Pjevanje · Vidi više »

Pop

Pop, popularna ili pop-glazba (od eng. popular, omiljen, iz lat. populus, narod), podvrsta je zabavne glazbe koja u pravilu sadrži jednostavne, pamtljive melodije i pripjeve.

Novi!!: Krešimir Blažević i Pop · Vidi više »

Producent

Producent može biti.

Novi!!: Krešimir Blažević i Producent · Vidi više »

Rock

Rock, skraćeno od rock and roll (često zapisano kao rock n' roll ili r'n'r), vrsta je popularne glazbe, najčešće s vokalima, električnim i bas-gitarama, te naglašenim, jakim ritmom; u nekim podžanrovima rocka pojavljuju se i drugi instrumenti, primjerice saksofon.

Novi!!: Krešimir Blažević i Rock · Vidi više »

Skladatelj

Skladatelj ili kompozitor, odnosno skladateljica ili kompozitorica (lat. compositor.

Novi!!: Krešimir Blažević i Skladatelj · Vidi više »

Slavonski Brod

Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.

Novi!!: Krešimir Blažević i Slavonski Brod · Vidi više »

Svi momci i djevojke

Svi momci i djevojke je drugi studijski album grupe The Animatori iz 1984. godine.

Novi!!: Krešimir Blažević i Svi momci i djevojke · Vidi više »

Tekstopisac

Tekstopisac je osoba, koja surađuje sa skladateljem i na osnovi harmonije napiše stihove, koji se uklapaju u glazbenu strukturu.

Novi!!: Krešimir Blažević i Tekstopisac · Vidi više »

Violina

Violina je gudački instrument s četiri žice, i od svih gudačkih instrumenata proizvodi najviše tonove i najmanjih je dimenzija.

Novi!!: Krešimir Blažević i Violina · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Krešimir Blažević i Zagreb · Vidi više »

19. ožujka

19.

Novi!!: Krešimir Blažević i 19. ožujka · Vidi više »

1958.

Bez opisa.

Novi!!: Krešimir Blažević i 1958. · Vidi više »

1982.

Bez opisa.

Novi!!: Krešimir Blažević i 1982. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: Krešimir Blažević i 1989. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Krešimir Blažević i 1991. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Krešimir Blažević i 2001. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Krešimir Blažević i 2007. · Vidi više »

27. siječnja

27.

Novi!!: Krešimir Blažević i 27. siječnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »