Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Ante Gotovina

Indeks Ante Gotovina

Ante Gotovina (Tkon na otoku Pašmanu, 12. listopada 1955.) umirovljeni je general Hrvatske vojske.

119 odnosi: Ante Roso, Argentina, Šator (planina), Španjolska, Čad, Činovi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, Banja Luka, Bogotá, Bosansko Grahovo, Brigadir, Carla Del Ponte, Detuđmanizacija, Dinara, Domovinski rat, Europska unija, Franjo Tuđman, General, General bojnik, General pukovnik, Glamoč, Gojko Šušak, Gvatemala, Hag, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska biskupska konferencija, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatsko slovo, Hrvatsko vijeće obrane, Ivan Čermak, Ivo Josipović, Janko Bobetko, Jutarnji list, Kanari, Katoličanstvo, Knin, Kninska tvrđava, Kolinda Grabar-Kitarović, Kolumbija, Legija stranaca, Livanjsko polje, Livno, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Mladen Markač, Narednik, Nenad Ivanković, Nenad Piskač, Nizozemska, Nova Gradiška, Novska, ..., Obrana Livna, Operacija Gusar, Operacija Ljeto '95., Operacija Maestral, Operacija Oluja, Oružane snage Republike Hrvatske, Pašman, Pakoštane, Poduzetnik, Predsjednik Republike Hrvatske, Pukovnik, Rahim Ademi, Ratko Mladić, Ratnik, Razvodnik, Red bana Jelačića, Red hrvatskog križa, Red hrvatskog trolista, Red kneza Domagoja s ogrlicom, Red Nikole Šubića Zrinskog, Republika Srpska Krajina, Skupnik, Slobodna Dalmacija, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Split, Stjepan Mesić, Tenerife, Tkon, Tomislav Nikolić, Tomislavgrad, Trg bana Jelačića (Zagreb), Ujedinjeni narodi, Velered kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, Vojska Republike Srpske, Zadar, Zbor narodne garde, 1. mehanizirana gardijska brigada "Tigrovi", 1. veljače, 11. ožujka, 12. listopada, 12. ožujka, 15. travnja, 16. studenoga, 1955., 1973., 1978., 1991., 1992., 1994., 1995., 1996., 1998., 20. svibnja, 2000., 2001., 2004., 2005., 2008., 2011., 2012., 2018., 26. svibnja, 29. rujna, 30. svibnja, 4. kolovoza, 7. prosinca, 9. listopada, 9. prosinca. Proširite indeks (69 više) »

Ante Roso

Ante Zorislav Roso (Osijek, 25. travnja 1952.) - umirovljeni hrvatski general zbora Rodio se u Osijeku 25.

Novi!!: Ante Gotovina i Ante Roso · Vidi više »

Argentina

Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.

Novi!!: Ante Gotovina i Argentina · Vidi više »

Šator (planina)

Šator Šator je planina na zapadu BiH koja razdvaja Livanjsko od Glamočkog polja.

Novi!!: Ante Gotovina i Šator (planina) · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Ante Gotovina i Španjolska · Vidi više »

Čad

Čad je država u središnjoj Africi bez izlaza na more.

Novi!!: Ante Gotovina i Čad · Vidi više »

Činovi u Oružanim snagama Republike Hrvatske

Oznaka čina kapetana bojnog broda na rukavu odore Oznaka čina nadnarednika na pustinjskoj maskirnoj odori Činovi u Oružanim snagama Republike Hrvatske propisani su Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske.

Novi!!: Ante Gotovina i Činovi u Oružanim snagama Republike Hrvatske · Vidi više »

Banja Luka

Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Ante Gotovina i Banja Luka · Vidi više »

Bogotá

Bogotá službenog imena Bogotá, D.C. (D.C. znači "Distrito Capital", u prijevodu "Distrikt prijestolnice"), također nazvan Santa Fe de Bogotá, glavni grad je Kolumbije.

Novi!!: Ante Gotovina i Bogotá · Vidi više »

Bosansko Grahovo

Bosansko Grahovo je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Ante Gotovina i Bosansko Grahovo · Vidi više »

Brigadir

Oznaka čina brigadira u OS RH Brigadir (brigadirka) je najviši časnički vojni čin u Hrvatskoj vojsci.

Novi!!: Ante Gotovina i Brigadir · Vidi više »

Carla Del Ponte

'''Carla Del Ponte''' Carla Del Ponte (Bignasco, 9. veljače 1947.), švicarska pravnica talijanskog jezika, bivša glavna tužiteljica pri Međunarodnom sudištu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (1999-2007), bivša veleposlanica Švicarske Konfederacije u Argentinskoj Republici (2008-2011), te bivša članica Neovisnoga međunarodnoga istražnog povjerenstva za Sirijsku Arapsku Republiku pod pokroviteljstvom Visokog povjerenika UN za izbjeglice (2012-2017).

Novi!!: Ante Gotovina i Carla Del Ponte · Vidi više »

Detuđmanizacija

Detuđmanizacija je pojam koji označava političke i društvene promjene poslije smrti predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana (1922. – 1999., predsjednik RH 1990. – 1999.), koje je obilježilo udaljavanje od njegove političke doktrine i načina upravljanja zemljom.

Novi!!: Ante Gotovina i Detuđmanizacija · Vidi više »

Dinara

Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Ante Gotovina i Dinara · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Ante Gotovina i Domovinski rat · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Ante Gotovina i Europska unija · Vidi više »

Franjo Tuđman

Dr.

Novi!!: Ante Gotovina i Franjo Tuđman · Vidi više »

General

General (od lat. generalis - opći) je osoba koja se nalazi u vrhu vojne ili, nešto rjeđe, policijske hijerarhije.

Novi!!: Ante Gotovina i General · Vidi više »

General bojnik

Oznaka čina u OSRH Oznaka čina u JNA.General bojnik (general bojnica) je generalski čin u mnogim vojskama.

Novi!!: Ante Gotovina i General bojnik · Vidi više »

General pukovnik

General pukovnik (general pukovnica) je generalski čin u mnogim vojskama.

Novi!!: Ante Gotovina i General pukovnik · Vidi više »

Glamoč

Glamoč je grad i središte istoimene općine u Hercegbosanskoj županiji u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Ante Gotovina i Glamoč · Vidi više »

Gojko Šušak

Gojko Šušak (Široki Brijeg, 16. ožujka 1945. – Zagreb, 3. svibnja 1998.), bio je hrvatski političar i ministar obrane Republike Hrvatske od 1991.

Novi!!: Ante Gotovina i Gojko Šušak · Vidi više »

Gvatemala

Republika Gvatemala država je u Srednjoj Americi, koja izlazi na Tihi ocean i Karipsko more.

Novi!!: Ante Gotovina i Gvatemala · Vidi više »

Hag

Hag (službeno: ’s-Gravenhage, niz. Den Haag, nje. Den Haag, eng. The Hague) je grad u Nizozemskoj.

Novi!!: Ante Gotovina i Hag · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Ante Gotovina i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Ante Gotovina i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska biskupska konferencija

Hrvatska biskupska konferencija (skr. HBK), trajna je ustanova Apostolske Stolice i biskupska konferencija Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Ante Gotovina i Hrvatska biskupska konferencija · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.

Novi!!: Ante Gotovina i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »

Hrvatsko slovo

Hrvatsko slovo bio je hrvatski tjednik za kulturu sa sjedištem u Zagrebu.

Novi!!: Ante Gotovina i Hrvatsko slovo · Vidi više »

Hrvatsko vijeće obrane

Hrvatsko vijeće obrane (skr. HVO), bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Ante Gotovina i Hrvatsko vijeće obrane · Vidi više »

Ivan Čermak

Ivan Čermak (Zagreb, 19. prosinca 1949.) umirovljeni je general Hrvatske vojske.

Novi!!: Ante Gotovina i Ivan Čermak · Vidi više »

Ivo Josipović

Ivo Josipović (Zagreb, 28. kolovoza 1957.), treći predsjednik Republike Hrvatske u mandatu od 19. veljače 2010. do 18. veljače 2015. godine.

Novi!!: Ante Gotovina i Ivo Josipović · Vidi više »

Janko Bobetko

Janko Bobetko (Crnac pokraj Siska, 10. siječnja 1919. – Zagreb, 29. travnja 2003.) bio je general Hrvatske vojske i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske od 1992. do 1995. godine.

Novi!!: Ante Gotovina i Janko Bobetko · Vidi više »

Jutarnji list

Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.

Novi!!: Ante Gotovina i Jutarnji list · Vidi više »

Kanari

Kanarski otoci ili Kanari (špa. Canarias ili Islas Canarias) su otočje od sedam otoka vulkanskog porijekla u Atlantskom oceanu, sjeverozapadno od obale Afrike.

Novi!!: Ante Gotovina i Kanari · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Ante Gotovina i Katoličanstvo · Vidi više »

Knin

Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Ante Gotovina i Knin · Vidi više »

Kninska tvrđava

300 px Kninska tvrđava jedna je od najvećih i najstarijih europskih tvrđava.

Novi!!: Ante Gotovina i Kninska tvrđava · Vidi više »

Kolinda Grabar-Kitarović

Kolinda Grabar-Kitarović (Rijeka, 29. travnja 1968.) hrvatska je političarka i diplomatkinja, predsjednica Republike Hrvatske od 2015.

Novi!!: Ante Gotovina i Kolinda Grabar-Kitarović · Vidi više »

Kolumbija

Kolumbija je država na sjeverozapadu Južne Amerike.

Novi!!: Ante Gotovina i Kolumbija · Vidi više »

Legija stranaca

Legionari Legija stranaca (fra. La Légion étrangère) dio je francuske vojske, razlika u odnosu na ostale redovne postrojbe je to što su njeni pripadnici stranci, dobrovoljci.

Novi!!: Ante Gotovina i Legija stranaca · Vidi više »

Livanjsko polje

Livanjsko polje Livanjsko polje je krška tektonska rasjedlina, okružena visokim, zimi vrlo surovim planinama, pruža se pravcem sjeverozapad-jugoistok s Buškim jezerom na jugoistoku i Ždralovcem na sjeverozapadu.

Novi!!: Ante Gotovina i Livanjsko polje · Vidi više »

Livno

Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Ante Gotovina i Livno · Vidi više »

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.

Novi!!: Ante Gotovina i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Vidi više »

Mladen Markač

Mladen Markač (Đurđevac, 8. svibnja 1955.) bivši je zapovjednik specijalnih redarstvenih jedinica MUP-a Republike Hrvatske u vrijeme Domovinskog rata.

Novi!!: Ante Gotovina i Mladen Markač · Vidi više »

Narednik

Oznaka čina narednika u OS RH Narednik (narednica) je (zadnji) niži dočasnički vojni čin u Hrvatskoj vojsci, šesti po dočasničkom redosljedu (čin kategorije-status / Rank-position) s NATO klasifikacijom: OR-6.

Novi!!: Ante Gotovina i Narednik · Vidi više »

Nenad Ivanković

Nenad Ivanković (Zagreb, 18. ožujka 1948.) hrvatski je novinar, političar i pisac.

Novi!!: Ante Gotovina i Nenad Ivanković · Vidi više »

Nenad Piskač

Nenad Piskač je hrvatski novinar, publicist, putopisac, esejist i pjesnik.

Novi!!: Ante Gotovina i Nenad Piskač · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Ante Gotovina i Nizozemska · Vidi više »

Nova Gradiška

Crkva Bezgriješnog začeća Blažene Djevice Marije Nova Gradiška je grad u Hrvatskoj u Brodsko-posavskoj županiji.

Novi!!: Ante Gotovina i Nova Gradiška · Vidi više »

Novska

Novska je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Ante Gotovina i Novska · Vidi više »

Obrana Livna

Obrana Livna je odlučna hrvatska pobjeda u ratu u Bosni i Hercegovini, kojom je obranjeno šire područje Livna i zaustavljen srpski prodor prema Dalmaciji.

Novi!!: Ante Gotovina i Obrana Livna · Vidi više »

Operacija Gusar

Operacija Gusar, popularno operacija Maslenica, oslobodilačka je operacija Oružanih Snaga Republike Hrvatske i pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova RH, protiv vojnih snaga Republike Srpske Krajine koje su u zaleđu Zadra do tada držale okupiranim područje koje je prekidalo kopnenu komunikaciju Dalmacije s ostalim područjem pod kontrolom legitimnih vlasti Republike Hrvatske.

Novi!!: Ante Gotovina i Operacija Gusar · Vidi više »

Operacija Ljeto '95.

Operacija "Ljeto '95." događala se od 25.

Novi!!: Ante Gotovina i Operacija Ljeto '95. · Vidi više »

Operacija Maestral

Operacija Maestral je bila prva značajnija operacija združenih snaga HV-a, HVO-a i Armije BiH u zapadnoj BiH, u kojoj su zauzeti veći prostori zapadne Bosne uključujući gradove Drvar, Šipovo, Jajce, Bosanski Petrovac, Bosanska Krupa i Ključ.

Novi!!: Ante Gotovina i Operacija Maestral · Vidi više »

Operacija Oluja

Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.

Novi!!: Ante Gotovina i Operacija Oluja · Vidi više »

Oružane snage Republike Hrvatske

Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.

Novi!!: Ante Gotovina i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »

Pašman

Pašman je otok na Hrvatskom jadranu, južno od Zadra.

Novi!!: Ante Gotovina i Pašman · Vidi više »

Pakoštane

Pakoštane su općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Ante Gotovina i Pakoštane · Vidi više »

Poduzetnik

Poduzetnik je vlasnik poduzeća i osoba koja upravlja resursima (ljudskim i materijalnim) i preuzima rizik da bi ostvario dobit.

Novi!!: Ante Gotovina i Poduzetnik · Vidi više »

Predsjednik Republike Hrvatske

Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske.

Novi!!: Ante Gotovina i Predsjednik Republike Hrvatske · Vidi više »

Pukovnik

Oznaka čina pukovnika u OS RHPukovnik je visoki časnički vojni čin u Hrvatskoj vojsci.

Novi!!: Ante Gotovina i Pukovnik · Vidi više »

Rahim Ademi

Franjom Tuđmanom na kninskoj tvrđavi nakon Operacije Oluje. Rahim Ademi (Karač, Vučitrn, 30. siječnja 1954.), general HV-a.

Novi!!: Ante Gotovina i Rahim Ademi · Vidi više »

Ratko Mladić

Ratko Mladić (srp.: Ратко Младић; Božanovići kod Kalinovika, 12. ožujka 1942. osuđeni je ratni zločinac, zapovjednik jugoslavenskih snaga u Hrvatskoj, a poslije srpskih snaga u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Županijski sud u Zadru zbog kaznenih djela ratnih zločina osudio je Ratka Mladića u odsutnosti na 20 godina zatvora. Dana 26. svibnja 2011. uhićen je u selu Lazarevu kod Zrenjanina. Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije prvostupanjskom je presudom 22. studenoga 2017. Ratka Mladića osudio na kaznu doživotnoga zatvora, za zločine genocida (po dvije točke), zločine protiv čovječnosti (po pet točaka) i za ratne zločin (po četiri točke) koje je počinio u svojstvu najviše rangiranog generala u Vojsci Republike Srpske i u svrhu stvaranja Republike Srpske. Konačnom presudom u Haagu 8. lipnja 2021. potvrđena mu je prvostupanjska presuda, tj. kazna doživotnog zatvora.

Novi!!: Ante Gotovina i Ratko Mladić · Vidi više »

Ratnik

953-98429-0-5 PDF Ratnik je naziv bestsellera Nenada Ivankovića iz 2001. godine.

Novi!!: Ante Gotovina i Ratnik · Vidi više »

Razvodnik

Oznaka čina razvodnika u OS RH Razvodnik je vojnički čin u Hrvatskoj vojsci, nadređen je ostalim vojničkim činovima (vojnik, pozornik).

Novi!!: Ante Gotovina i Razvodnik · Vidi više »

Red bana Jelačića

Red bana Jelačića je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima deseto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.

Novi!!: Ante Gotovina i Red bana Jelačića · Vidi više »

Red hrvatskog križa

Red hrvatskog križa je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima petnaesto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.

Novi!!: Ante Gotovina i Red hrvatskog križa · Vidi više »

Red hrvatskog trolista

Red hrvatskog trolista je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima šesnaesto mjesto u važnosnome slijedu odlikovanja Republike Hrvatske, iza Reda hrvatskog križa.

Novi!!: Ante Gotovina i Red hrvatskog trolista · Vidi više »

Red kneza Domagoja s ogrlicom

Red kneza Domagoja s ogrlicom je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima osmo mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.

Novi!!: Ante Gotovina i Red kneza Domagoja s ogrlicom · Vidi više »

Red Nikole Šubića Zrinskog

Red Nikole Šubića Zrinskoga je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima deveto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.

Novi!!: Ante Gotovina i Red Nikole Šubića Zrinskog · Vidi više »

Republika Srpska Krajina

Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.

Novi!!: Ante Gotovina i Republika Srpska Krajina · Vidi više »

Skupnik

Oznaka čina skupnika u OS RH Skupnik je najniži dočasnički vojni čin u Hrvatskoj vojsci, nadređen je svim vojničkim činovima (vojnik, pozornik, razvodnik).

Novi!!: Ante Gotovina i Skupnik · Vidi više »

Slobodna Dalmacija

Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.

Novi!!: Ante Gotovina i Slobodna Dalmacija · Vidi više »

Socijaldemokratska partija Hrvatske

|tijelo4 zastupljenost.

Novi!!: Ante Gotovina i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Novi!!: Ante Gotovina i Split · Vidi više »

Stjepan Mesić

Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).

Novi!!: Ante Gotovina i Stjepan Mesić · Vidi više »

Tenerife

Tenerife je španjolski otok i najveći je u skupini Kanarskog otočja.

Novi!!: Ante Gotovina i Tenerife · Vidi više »

Tkon

Tkon je općina i naselje u Zadarskoj županiji.

Novi!!: Ante Gotovina i Tkon · Vidi više »

Tomislav Nikolić

Tomislav Nikolić (Kragujevac, 15. veljače 1952.), srbijanski je političar, bivši predsjednik Republike Srbije i četnički vojvoda.

Novi!!: Ante Gotovina i Tomislav Nikolić · Vidi više »

Tomislavgrad

Tomislavgrad je općina u jugozapadnoj Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Ante Gotovina i Tomislavgrad · Vidi više »

Trg bana Jelačića (Zagreb)

Trg bana Josipa Jelačića Trg bana Josipa Jelačića iz 1866. godine Trg bana Josipa Jelačića glavni je zagrebački trg.

Novi!!: Ante Gotovina i Trg bana Jelačića (Zagreb) · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Novi!!: Ante Gotovina i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Velered kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom

Velered kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima treće mjesto po važnosnome slijedu u redoslijedu hrvatskih odlikovanja.

Novi!!: Ante Gotovina i Velered kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom · Vidi više »

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda

'''Dvorana Vijeća sigurnosti''' Vijeće sigurnosti jedno je od šest glavnih tijela Ujedinjenih naroda kojemu, prema članku 24.

Novi!!: Ante Gotovina i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda · Vidi više »

Vojska Republike Srpske

Oznaka pripadnosti VRS-u Vojska Republike Srpske (VRS) je jedna od vojski nastalih raspadom JNA i jedna od Oružanih snaga BiH.

Novi!!: Ante Gotovina i Vojska Republike Srpske · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Novi!!: Ante Gotovina i Zadar · Vidi više »

Zbor narodne garde

Zastava Zbora narodne garde Zbor narodne garde bila je hrvatska vojna formacija pod zapovjedništvom hrvatskog ministarstva obrane koja je djelovala između svibnja i listopada 1991.

Novi!!: Ante Gotovina i Zbor narodne garde · Vidi više »

1. mehanizirana gardijska brigada "Tigrovi"

1.

Novi!!: Ante Gotovina i 1. mehanizirana gardijska brigada "Tigrovi" · Vidi više »

1. veljače

1.

Novi!!: Ante Gotovina i 1. veljače · Vidi više »

11. ožujka

11.

Novi!!: Ante Gotovina i 11. ožujka · Vidi više »

12. listopada

12.

Novi!!: Ante Gotovina i 12. listopada · Vidi više »

12. ožujka

12.

Novi!!: Ante Gotovina i 12. ožujka · Vidi više »

15. travnja

15.

Novi!!: Ante Gotovina i 15. travnja · Vidi više »

16. studenoga

16.

Novi!!: Ante Gotovina i 16. studenoga · Vidi više »

1955.

Bez opisa.

Novi!!: Ante Gotovina i 1955. · Vidi više »

1973.

Bez opisa.

Novi!!: Ante Gotovina i 1973. · Vidi više »

1978.

Bez opisa.

Novi!!: Ante Gotovina i 1978. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Ante Gotovina i 1991. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Ante Gotovina i 1992. · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

Novi!!: Ante Gotovina i 1994. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Ante Gotovina i 1995. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: Ante Gotovina i 1996. · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Ante Gotovina i 1998. · Vidi više »

20. svibnja

20.

Novi!!: Ante Gotovina i 20. svibnja · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Ante Gotovina i 2000. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Ante Gotovina i 2001. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Ante Gotovina i 2004. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Ante Gotovina i 2005. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Ante Gotovina i 2008. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Ante Gotovina i 2011. · Vidi više »

2012.

2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Ante Gotovina i 2012. · Vidi više »

2018.

Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.

Novi!!: Ante Gotovina i 2018. · Vidi više »

26. svibnja

26.

Novi!!: Ante Gotovina i 26. svibnja · Vidi više »

29. rujna

29.

Novi!!: Ante Gotovina i 29. rujna · Vidi više »

30. svibnja

30.

Novi!!: Ante Gotovina i 30. svibnja · Vidi više »

4. kolovoza

4.

Novi!!: Ante Gotovina i 4. kolovoza · Vidi više »

7. prosinca

7.

Novi!!: Ante Gotovina i 7. prosinca · Vidi više »

9. listopada

9.

Novi!!: Ante Gotovina i 9. listopada · Vidi više »

9. prosinca

9.

Novi!!: Ante Gotovina i 9. prosinca · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Kristijan Horvat.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »