Brže od pregledniku!
14 odnosi: Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu, Živi i mrtvi (2007.), Bojnik (dokumentarni film), Broj 55 (2014.), Hrvatska, John Carpenter, Larin izbor, Mrtve ribe (2017.), Ne daj se, Nina, Počivali u miru, Pulski filmski festival, Zagreb, 1969., 25. prosinca.
Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu
Akademija dramske umjetnosti Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu dio je Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Kristijan Milić i Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu · Vidi više »
Živi i mrtvi (2007.)
Živi i mrtvi je antiratni dugometražni igrani film rađen po romanu pisca Josipa Mlakića u koprodukciji Republike Hrvatske i BiH.
Novi!!: Kristijan Milić i Živi i mrtvi (2007.) · Vidi više »
Bojnik (dokumentarni film)
Bojnik je hrvatsko-austrijski kratki dokumentarni film.
Novi!!: Kristijan Milić i Bojnik (dokumentarni film) · Vidi više »
Broj 55 (2014.)
Spomenik braniteljima Bjelovara, među kojima su bili i poginuli u Kusonjama. Broj 55 (eng. Number 55) je hrvatski ratni akcijski film redatelja Kristijana Milića, snimljen prema istinitom događaju iz 1991., a u javnosti predstavljen i doživljen kao prvi pravi akcijski film o Domovinskom ratu.
Novi!!: Kristijan Milić i Broj 55 (2014.) · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Kristijan Milić i Hrvatska · Vidi više »
John Carpenter
John Howard Carpenter (Carthage, New York, 16. siječnja 1948.) američki filmski redatelj, scenarist, producent i skladatelj filmske glazbe.
Novi!!: Kristijan Milić i John Carpenter · Vidi više »
Larin izbor
Larin izbor jest hrvatska telenovela autorice i producentice Jelene Popović Volarić.
Novi!!: Kristijan Milić i Larin izbor · Vidi više »
Mrtve ribe (2017.)
Mrtve ribe je hrvatski-bosanskohercegovački film iz 2017.
Novi!!: Kristijan Milić i Mrtve ribe (2017.) · Vidi više »
Ne daj se, Nina
Ne daj se, Nina je hrvatska TV serija snimljena po licenci jedne od najuspješnijih kolumbijskih telenovela Yo soy Betty, la fea, autora Fernanda Gaitana.
Novi!!: Kristijan Milić i Ne daj se, Nina · Vidi više »
Počivali u miru
"Počivali u miru" hrvatska je dramska serija koja je s prikazivanjem krenula 4. siječnja 2013. godine.
Novi!!: Kristijan Milić i Počivali u miru · Vidi više »
Pulski filmski festival
Pulski filmski festival (engl. Pula Film Festival), najstariji hrvatski filmski festival koji se od 1954. jednom godišnje održava u pulskoj Areni.
Novi!!: Kristijan Milić i Pulski filmski festival · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Kristijan Milić i Zagreb · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Kristijan Milić i 1969. · Vidi više »
25. prosinca
25.
Novi!!: Kristijan Milić i 25. prosinca · Vidi više »
