Brže od pregledniku!
103 odnosi: Ahajska Kneževina, Antalya, Atensko Vojvodstvo, İzmir, Četvrti križarski rat, Balkan, Baltik, Biskupija Ösel-Wiek, Bitka kod Manzikerta, Bizant, Carigrad, Celestin III., Cipar, Ciparsko Kraljevstvo, Danska, Dorpatska biskupija, Epirska Despotovina, Estonija, Grofovija Edesa, Grofovija Tripoli, Gvido Lizinjanski, Ikarija, Inocent III., Ivanovci, Jeruzalemsko Kraljevstvo, Katolička Crkva, Katolički kraljevi, Kneževina, Kneževina Antiohija, Korint, Kos (otok), Kraljevina Valencia, Kršćanstvo, Kreta, Križari, Križarski ratovi, Latinsko Carstvo, Latvija, Litavci, Livonska braća mača, Mala Azija, Mletačka Republika, Nicejsko Carstvo, Otok, Papa, Pirenejski poluotok, Pruska, Prvi križarski rat, Rekonkvista, Rikard I. Lavljeg Srca, ..., Rod (otok), Selim II., Sjeverna Afrika, Sjeverni križarski ratovi, Solunsko Kraljevstvo, Srednji vijek, Sveta Zemlja, Terra Mariana, Teutonski viteški red, Trapezuntsko Carstvo, Treći križarski rat, Vojvodstvo Estonija (1219. – 1346.), 1071., 1074., 1098., 1099., 1149., 1192., 1193., 1198., 1204., 1205., 1207., 1215., 1224., 1261., 1268., 1289., 1291., 1309., 1310., 1344., 1361., 1373., 1375., 1388., 1397., 1402., 1404., 1412., 1414., 1424., 1432., 1440., 1450., 1458., 1489., 1512., 1521., 1522., 1571., 1579., 7. stoljeće. Proširite indeks (53 više) »
Ahajska Kneževina
Ahajska Kneževina ili Kneževina Ahaja, poznata i kao Morejska kneževina (fr. Principauté d'Achaïe, grč. Πριγκιπάτο της Αχαΐας), križarska država osnovana na Peleponezu po završetku Četvrtog križarskog rata za vrijeme kojeg je 1204. godine osvojen Carigrad i srušeno Bizantsko Carstvo.
Novi!!: Križarske države i Ahajska Kneževina · Vidi više »
Antalya
Antalya je grad smješten na jugozapadnoj mediteranskoj obali Turske.
Novi!!: Križarske države i Antalya · Vidi više »
Atensko Vojvodstvo
Atensko Vojvodstvo ili Vojvodstvo Atena (grč. Δουκᾶτον Ἀθηνῶν; kat. Ducat d'Atenes), križarska država osnovana na području današnje Grčke nakon latinskog rušenja Bizantskog Carstva početkom 13. stoljeća sa sjedištem u gradu Ateni.
Novi!!: Križarske države i Atensko Vojvodstvo · Vidi više »
İzmir
İzmir (osmanski turski: إزمير İzmir, grčki: Σμύρνη, latinično: Smýrnē, armenski: Իզմիր, talijanski: Smirne, ladino: Izmir, bez turskog slova „İ”, hrvatski naziv za ovaj grad je Smirna), grad i luka na obali Egejskog mora, upravno središte istoimene pokrajine u zapadnoj Turskoj.
Novi!!: Križarske države i İzmir · Vidi više »
Četvrti križarski rat
Četvrti križarski rat (1202. – 1204.), pohod križara na Carigrad.
Novi!!: Križarske države i Četvrti križarski rat · Vidi više »
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Novi!!: Križarske države i Balkan · Vidi više »
Baltik
Baltik Baltik je višeznačni termin koji se koristi za označavanje arbitrarne regije povezane s Baltičkim morem.
Novi!!: Križarske države i Baltik · Vidi više »
Biskupija Ösel-Wiek
Biskupija Ösel–Wiek (estonski: Saare-Lääne piiskopkond; njemački: Bistum Ösel–Wiek) bila je biskupija Katoličke Crkve koja je postojala od 13.
Novi!!: Križarske države i Biskupija Ösel-Wiek · Vidi više »
Bitka kod Manzikerta
Bitka kod Manzikerta odigrala se 26. kolovoza 1071. godine između bizantske vojske, predvođene carem Romanom Diogenom (1068. – 1071.) i Seldžuka predvođenih sultanom Alp Arslanom.
Novi!!: Križarske države i Bitka kod Manzikerta · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Križarske države i Bizant · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Križarske države i Carigrad · Vidi više »
Celestin III.
Celestin III., rođen kao Giacinto Bobone, papa od 30. ožujka 1191. do 8. siječnja 1198. godine.
Novi!!: Križarske države i Celestin III. · Vidi više »
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.
Novi!!: Križarske države i Cipar · Vidi više »
Ciparsko Kraljevstvo
Ciparsko Kraljevstvo ili Kraljevina Cipar (lat. Royaume de Chypre; lat. Regnum Cypr), bila je križarska država koju je 1192. godine utemeljila francuska velikaška obitelj Lizinjan.
Novi!!: Križarske države i Ciparsko Kraljevstvo · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Križarske države i Danska · Vidi više »
Dorpatska biskupija
Dorpatska biskupija (latinski: Ecclesia Tarbatensis, donjonjemački: Bisdom Dorpat) bila je biskupija katoličke Crkve i teokratska kneževina na teritoriju Konfederacije Terre Mariane, koja je postojala od 1224. do 1558. Prostirala se na teritoriju današnjih estonskih okruga Tartu, Põlva, Võru i Jõgeva.
Novi!!: Križarske države i Dorpatska biskupija · Vidi više »
Epirska Despotovina
Epirska Despotovina ili Epirska Kneževina (grčki: Δεσποτάτο της Ηπείρου) bila je jedna od bizantskih grčkih država slijednica Bizantskog Carstva, koja je nastala nakon Četvrtog križarskog rata 1204. Epirska Despotovina tvrdila je da je legitimni slijednik Bizanta, kao i slične tvorevine Nicejsko Carstvo i Trapezuntsko Carstvo.
Novi!!: Križarske države i Epirska Despotovina · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Križarske države i Estonija · Vidi više »
Grofovija Edesa
Grofovija Edesa (lat. Comitatus Edessanus) bila je križarska država na području Gornje Mezopotamije, sa sjedištem u Edesi, današnjem gradu Şanlıurfa (do 1984. Urfa).
Novi!!: Križarske države i Grofovija Edesa · Vidi više »
Grofovija Tripoli
Grofovija Tripoli (lat. Comitatus Tripolitanus), bila je križarska država na Levantu, sa sjedištem u današnjem gradu Tripoli i teritorijom koja odgovara polovici današnjeg sjevernog Libanona i dijelovima zapadne Sirije.
Novi!!: Križarske države i Grofovija Tripoli · Vidi više »
Gvido Lizinjanski
Gvido Lizinjanski (fr. Gui de Lusignan) (?, Poitou, o. 1129. - Cipar, 1194.), francuski plemić i križarski vitez, jeruzalemski kralj (1186.-1192.) i gospodar Cipra (1192.-1194.) iz velikaške i vladarske dinastije Lizinjan (Lusignan).
Novi!!: Križarske države i Gvido Lizinjanski · Vidi više »
Ikarija
položaj ikarije u Grčkoj Ikarija je grčki otok u Egejskom moru, 19km JZ od Samosa.
Novi!!: Križarske države i Ikarija · Vidi više »
Inocent III.
Inocent III. (22. veljače 1161. – 16. srpnja 1216.), papa od 8. siječnja 1198. do smrti.
Novi!!: Križarske države i Inocent III. · Vidi više »
Ivanovci
Grb Suverenog vojničkog i bolničkog reda sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte Zastava Suverenog vojničkog i bolničkog red sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte Ivanovci ili Hospitalci (Lat. Iohannites, u Hrvatskoj još i Božjaci), danas Malteški Red, rimokatolički je viteški red nastao u Jeruzalemu potkraj 11.
Novi!!: Križarske države i Ivanovci · Vidi više »
Jeruzalemsko Kraljevstvo
Jeruzalemsko Kraljevstvo (lat. Regnum Hierosolimitanum, starofr. Roiaume de Jherusalem), bilo je kršćansko kraljevstvo uspostavljeno na području Levanta 1099. godine nakon Prvog križarskog rata.
Novi!!: Križarske države i Jeruzalemsko Kraljevstvo · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Križarske države i Katolička Crkva · Vidi više »
Katolički kraljevi
Grb Katoličkih kraljeva Katolički kraljevi (španjolski: Reyes Católicos) je zajednička titula koja se u povijesti koristi za kraljicu Izabelu I. Kastilijsku i Ferdinanda II. Aragonskog.
Novi!!: Križarske države i Katolički kraljevi · Vidi više »
Kneževina
Kneževina odnosi se na oblik vlasti države, na čelu s knezom.
Novi!!: Križarske države i Kneževina · Vidi više »
Kneževina Antiohija
Kneževina Antiohija bila je križarska država koja je postojala na području današnje sjeverne Sirije i južne Turske.
Novi!!: Križarske države i Kneževina Antiohija · Vidi više »
Korint
Korint (grčki: Κόρινθος) je grad u Grčkoj.
Novi!!: Križarske države i Korint · Vidi više »
Kos (otok)
Kos ili Cos (grčki: Κως, turski: İstanköy, talijanski: Coo, prije zvan Stanchio) je grčki otok iz skupine Dodekanez u južnom Egeju.
Novi!!: Križarske države i Kos (otok) · Vidi više »
Kraljevina Valencia
Etape osvajanja Valencije Kraljevina Valencia je nastala 1239. godine kada je kralj Aragona, Jakov Osvajač, osvojio staru taifu Balansiyu (Taifa de Balansiya).
Novi!!: Križarske države i Kraljevina Valencia · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Križarske države i Kršćanstvo · Vidi više »
Kreta
Položaj Krete Kreta (grčki: Κρήτη, moderno: Kríti, staro: Krḗtē), najveći i najnaseljeniji grčki otok, 88.
Novi!!: Križarske države i Kreta · Vidi više »
Križari
Gustave Doré'''''Križari''''' Križari je naziv prvenstveno srednjovjekovnih kršćanskih vojnika koji su sudjelovali u križarskim ratovima od 11. do 13. stoljeća.
Novi!!: Križarske države i Križari · Vidi više »
Križarski ratovi
Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.
Novi!!: Križarske države i Križarski ratovi · Vidi više »
Latinsko Carstvo
Latinsko Carstvo (lat. Imperium Romaniae) je kratkotrajna feudalna tvorevina koju su osnovali vođe Četvrtog križarskog rata na teritoriju osvojenom od Bizantskog Carstva.
Novi!!: Križarske države i Latinsko Carstvo · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: Križarske države i Latvija · Vidi više »
Litavci
''Litavka'' (Litavski muzej umjetnosti, Vilnius) Litavac Antanas Vileišis Litavci (izvorno: lietuvis, lietuviai), jedan od baltičkih naroda indoeuropske porodice nastanjen u području uz Baltičko more, najviše u Litvi.
Novi!!: Križarske države i Litavci · Vidi više »
Livonska braća mača
mini Livonska braća mača (lat.: Fratres militiæ Christi Livoniæ, njem.: Schwertbrüderorden) je bio viteški vojni red kojeg je uspostavio biskup Albert od Rige, 1202. godine.
Novi!!: Križarske države i Livonska braća mača · Vidi više »
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Novi!!: Križarske države i Mala Azija · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Križarske države i Mletačka Republika · Vidi više »
Nicejsko Carstvo
Nicejsko Carstvo je bila bizantska država u Maloj Aziji.
Novi!!: Križarske države i Nicejsko Carstvo · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Križarske države i Otok · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Križarske države i Papa · Vidi više »
Pirenejski poluotok
Satelitska snimka Pirenejskog poluotoka Pirenejski poluotok ili Iberijski poluotok (špa. i port. Península Ibérica) poluotok je na krajnjem jugozapadu Europe, odjeljen od Francuske planinskim lancem Pireneja po kojem je dobio ime.
Novi!!: Križarske države i Pirenejski poluotok · Vidi više »
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Novi!!: Križarske države i Pruska · Vidi više »
Prvi križarski rat
Prvi križarski rat (1096. – 1099.), prvi iz niza križaskih ratova koje je inicirala i podržavala Latinska Crkva tijekom srednjeg vijeka.
Novi!!: Križarske države i Prvi križarski rat · Vidi više »
Rekonkvista
Rekonkista ili Rekonkvista (španj. reconquista.
Novi!!: Križarske države i Rekonkvista · Vidi više »
Rikard I. Lavljeg Srca
Rikard I. Lavljeg Srca (Oxford, 8. rujna 1157. – Châlus kraj Limogesa, 6. travnja 1199.) engleski kralj od 6. srpnja 1189. do smrti. Također i vojvoda Normandije, Akvitanije, Gaskonje, gospodar Irske, gospodar Cipra, grof od Anjoua, Maine, Nantesa, nadgospodar (overlord) od Bretanje. Nadimak "Lavljeg Srca" je dobio prema svojem ratničkom umijeću. Izvorni naziv je Cœur de Lion na francuskom i Richard the Lionheart na engleskom. Muslimani su ga zvali Melek-Ric i Malek al-Inkitar (kralj Engleske). Godine 1189. naslijedio je kralja Henrika II. kao treći sin. Stekao je znatno vojno iskustvo suzbijajući pobunu u francuskoj pokrajini Akvitaniji koju je naslijedio. Bio je jedan od ključnih sudionika Trećeg križarskog rata, uz francuskog kralja Filipa II Augusta i njemačkog cara Fridrika Barbarossu. Zauzeo je Akru i porazio Saladina u bitci kod Arsufa 1191. godine. Na povratku iz Trećeg križarskog rata 1192. godine zarobio ga je austrijski vojvoda Leopold. Pustio ga je 1194. godine uz otkupninu od 150.000 maraka. Sama isplaćena svota govori o snazi, moći i bogatstvu Engleske u ono doba. Nakon kraćeg boravka u Engleskoj 1194. godine ponovno je ratovao na kontinentu i to u Francuskoj pokušavajući povratiti posjede koje je izgubio tijekom svoje odsutnosti. Njegova permanentna odsutnost iz Engleske ostavila je tragove na unutarnjem planu jer je gotovo stalno ratovanje u Trećem križarskom ratu i u Francuskoj iscrpilo gospodarstvo, stvorilo dugove i nezadovoljstvo visokog plemstva. Njegov brat i kasniji nasljednik Ivan mu je tijekom sudjelovanja u Trećem križarskom ratu pokušao preoteti krunu, ali mu se nakon povratka ipak poklonio i priznao ga svojim kraljem. Poginuo je godine 1199. u Francuskoj prilikom opsade dvorca Aimara grofa od Limogesa. Kako Rikard nije imao djece, nakon njegove smrti naslijedio ga je brat Ivan.
Novi!!: Križarske države i Rikard I. Lavljeg Srca · Vidi više »
Rod (otok)
Rod ili Rodos (grčki: Ρόδος, Ródos, talijanski: Rodi, turski: Rodos, Ladino: Rodi ili Rodes) je grčki otok udaljen svega 18 km od Turske u pravcu jugozapada.
Novi!!: Križarske države i Rod (otok) · Vidi više »
Selim II.
Selim II. (osmanski turski: سليمثانى, Selīm-i sānī; 28. svibnja 1524. – 12. prosinca 1574.), također poznat kao "Selim Pijanica" na Zapadu i "Plavokosi Selim" na Istoku, bio je sultan Osmanskog Carstva od 1566.
Novi!!: Križarske države i Selim II. · Vidi više »
Sjeverna Afrika
geografski, uključujući gore Sjeverna Afrika je najsjevernija regija afričkog kontinenta.
Novi!!: Križarske države i Sjeverna Afrika · Vidi više »
Sjeverni križarski ratovi
Sjeverni križarski ratoviChristiansen, Erik (1997).
Novi!!: Križarske države i Sjeverni križarski ratovi · Vidi više »
Solunsko Kraljevstvo
Solunsko Kraljevstvo (lat. Regnum Thessalonicae, grč. Βασίλειον τῆς Θεσσαλονίκης), kratkotrajna križarska državna tvorevina nastala 1204. godine na ruševina uništenog Bizantskog Carstva kojeg su uništili križari za vrijeme Četvrtog križarskog rata (1202.-1204.) nakon što su križari osvojili Carigrad.
Novi!!: Križarske države i Solunsko Kraljevstvo · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Križarske države i Srednji vijek · Vidi više »
Sveta Zemlja
lat. ''Hierosolyma'', ''Hierusalem'', ''Aelia Capitolina'') Sveta Zemlja naziv je za Palestinu u religioznim objavama judaizma, kršćanstva i islama.
Novi!!: Križarske države i Sveta Zemlja · Vidi više »
Terra Mariana
Terra Mariana (1260.) Terra Mariana (hrv. Zemlja Svete Marije) je službeni naziv za srednjovjekovnu Livoniju ili Staru Livoniju (njem. Alt-Livland, est. Vana-Liivimaa, lav. Livonija) koja je formirana nakon Livonskog križarskog rata na teritoriju koji obuhvaća današnje Estoniju i Latviju.
Novi!!: Križarske države i Terra Mariana · Vidi više »
Teutonski viteški red
Grb Teutonskih vitezova Teutonski vitezovi ili Teutonski viteški red (latinski: Ordo domus Sanctæ Mariæ Theutonicorum Ierosolimitanorum, "Red teutonskih vitezova doma svete Marije Jeruzalemske", njemački: Orden der Brüder vom Deutschen Haus St. Mariens in Jerusalem, odnosno češće Deutscher Orden ili Deutschritterorden) njemački je rimokatolički vjerski red osnovan krajem 12. stoljeća u Akri, Palestina.
Novi!!: Križarske države i Teutonski viteški red · Vidi više »
Trapezuntsko Carstvo
Trapezuntsko Carstvo je bilo posljednje legitimno carstvo koje je bilo izravni nasljednik Rimskog Carstva.
Novi!!: Križarske države i Trapezuntsko Carstvo · Vidi više »
Treći križarski rat
Treći križarski rat, poznat i kao Kraljevski križarski rat (1189. – 1192.), pokušaj vladara zapadne Europe pod vodstvom engleskog kralja Rikarda Lavljeg Srca, francuskog kralja Filipa II. Augusta i njemačkog cara Fridrika Barbarosse da oslobode Jeruzalem koji je pao pod Saladinovu vlast 1187. i povrate izgubljene kršćanske teritorije u Svetoj zemlji.
Novi!!: Križarske države i Treći križarski rat · Vidi više »
Vojvodstvo Estonija (1219. – 1346.)
Vojvodstvo Estonija (dan.: Hertugdømmet Estland, lat.: Ducatus Estoniae) ili Danska Estonija bio je je naziv za srednjovjekovno vojvodstvo, domenu danskog kralja, koja je postojala od 1219. do 1346.
Novi!!: Križarske države i Vojvodstvo Estonija (1219. – 1346.) · Vidi više »
1071.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1071. · Vidi više »
1074.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1074. · Vidi više »
1098.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1098. · Vidi više »
1099.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1099. · Vidi više »
1149.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1149. · Vidi više »
1192.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1192. · Vidi više »
1193.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1193. · Vidi više »
1198.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1198. · Vidi više »
1204.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1204. · Vidi više »
1205.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1205. · Vidi više »
1207.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1207. · Vidi više »
1215.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1215. · Vidi više »
1224.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1224. · Vidi više »
1261.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1261. · Vidi više »
1268.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1268. · Vidi više »
1289.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1289. · Vidi više »
1291.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1291. · Vidi više »
1309.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1309. · Vidi više »
1310.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1310. · Vidi više »
1344.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1344. · Vidi više »
1361.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1361. · Vidi više »
1373.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1373. · Vidi više »
1375.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1375. · Vidi više »
1388.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1388. · Vidi više »
1397.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1397. · Vidi više »
1402.
1402. (rim. MCDII), druga je godina XV. st.
Novi!!: Križarske države i 1402. · Vidi više »
1404.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1404. · Vidi više »
1412.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1412. · Vidi više »
1414.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1414. · Vidi više »
1424.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1424. · Vidi više »
1432.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1432. · Vidi više »
1440.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1440. · Vidi više »
1450.
Tempio Malatestiano.
Novi!!: Križarske države i 1450. · Vidi više »
1458.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1458. · Vidi više »
1489.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1489. · Vidi više »
1512.
1512. bila je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Križarske države i 1512. · Vidi više »
1521.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1521. · Vidi više »
1522.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1522. · Vidi više »
1571.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1571. · Vidi više »
1579.
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 1579. · Vidi više »
7. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Križarske države i 7. stoljeće · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Križarska država, Križarske Države.
