Brže od pregledniku!
92 odnosi: Šumeće, Žumberačka gora, Bazilije Božičković, Bazilije Veliki, Benedikt XVI., Berak, Biskupija, Bizant, Bosna i Hercegovina, Crkva Gospe od Dobrića, Crkva Pokrova Presvete Bogorodice u Kričkama, Dionizije Njaradi, Domovinski rat, Donji Andrijevci, Drniš, Franjo, Franjo Kuharić, Gabrijel Bukatko, Galicija (srednja Europa), Gornji Andrijevci, Gornji Tkalec, Grgur Nazijanski, Grkokatolička crkva u Hrvatskoj, Grkokatoličko sjemenište u Zagrebu, Hrvatska, Istočne katoličke Crkve, Ivan Zlatousti, Janko Šimrak, Jastrebarsko, Josip Bozanić, Julije Drohobeczky, Kaniža (Bebrina), Klement XIII., Kloštar Vojakovački, Kričke (Drniš), Križevačka grkokatolička katedrala, Križevci, Lavov, Lipovljani, Marčanska biskupija, Marija Terezija Austrijska, Mikluševci, Milan Stipić, Nikola Kekić, Osijek, Papa, Petrovci, Piškorevci, Pio VI., Pribić, ..., Radatovići, Rajevo Selo, Rim, Ruski Krstur, Samobor, Sibinj, Slavomir Miklovš, Slavonski Brod, Slovenija, Stara Marča, Stari Grad Žumberački, Sveta Stolica, Vinkovci, Vlasi, Vrlika, Vukovar, Zadar, Zagreb, Zagrebačka biskupija, Zagrebačka grkokatolička konkatedrala, Zagrebačka nadbiskupija, 13. srpnja, 15. lipnja, 17. lipnja, 1759., 1777., 1794., 1801., 1831., 1836., 1852., 1891., 1920., 1942., 1966., 1978., 1983., 2005., 2009., 2011., 2015., 30. siječnja. Proširite indeks (42 više) »
Šumeće
Šumeće (ukrajinski: Шумече) su posavsko selo smješteno 15 km jugozapadno od Slavonskoga Broda i dva kilometra od rijeke Save u posavskoj ravnici.
Novi!!: Križevačka eparhija i Šumeće · Vidi više »
Žumberačka gora
Sopotski slap. Žumberak ili Žumberačka gora (slov. Gorjanci) je gorje na sjeverozapadu Hrvatske, južno od Zagorja i zapadno od Zagreba te dijelom u Sloveniji.
Novi!!: Križevačka eparhija i Žumberačka gora · Vidi više »
Bazilije Božičković
Bazilije Božičković Bazilije Trifun Božičković (Kloštar Vojakovački, 11. veljače 1719. – Gornji Tkalec, 9. svibnja 1785.) posljednji je u nizu marčanskih biskupa i prvi križevački grkokatolički biskup.
Novi!!: Križevačka eparhija i Bazilije Božičković · Vidi više »
Bazilije Veliki
Bazilije Veliki (grč.: Μέγας Βασίλειος; Caesarea Mazaca, 329./30. - Caesarea Mazaca, 1. siječnja 379.), kršćanski svetac, crkveni otac, učitelj Crkve.
Novi!!: Križevačka eparhija i Bazilije Veliki · Vidi više »
Benedikt XVI.
Benedikt XVI. (lat. Benedictus PP. XVI.; Marktl, Bavarska, 16. travnja 1927. – Vatikan, 31. prosinca 2022.), rođen kao Joseph Alois Ratzinger, bio je 265.
Novi!!: Križevačka eparhija i Benedikt XVI. · Vidi više »
Berak
Berak je selo u općini Tompojevci, nedaleko od Vukovara (11 km).
Novi!!: Križevačka eparhija i Berak · Vidi više »
Biskupija
Rimskoga Carstva. Biskupija je u katoličkoj i nekim drugim kršćanskim crkvama upravna prostorna jedinica kojom upravlja biskup.
Novi!!: Križevačka eparhija i Biskupija · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Križevačka eparhija i Bizant · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Križevačka eparhija i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Crkva Gospe od Dobrića
Crkva Gospe od Dobrića u Splitu grkokatolička je sakralna građevina koja se nalazi nedaleko od Voćnog trga na adresi Dobrić 2.
Novi!!: Križevačka eparhija i Crkva Gospe od Dobrića · Vidi više »
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice u Kričkama
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice je grkokatolička crkva u Kričkama, u blizini Drniša.
Novi!!: Križevačka eparhija i Crkva Pokrova Presvete Bogorodice u Kričkama · Vidi više »
Dionizije Njaradi
Dionizije Njaradi (rusinski Дионизий Няради) (Ruski Krstur, 10. listopada 1874. – Mrzlo Polje, 14. travnja 1940.) bio je grkokatolički Križevački biskup i vodeći rusinski intelektualac svog vremena.
Novi!!: Križevačka eparhija i Dionizije Njaradi · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Križevačka eparhija i Domovinski rat · Vidi više »
Donji Andrijevci
Donji Andrijevci su općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Križevačka eparhija i Donji Andrijevci · Vidi više »
Drniš
Drniš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Križevačka eparhija i Drniš · Vidi više »
Franjo
Potpis Papa Franjo (lat. Franciscus, rođen kao Jorge Mario Bergoglio; Buenos Aires, 17. prosinca 1936.), poglavar Katoličke Crkve, papa od 2013.
Novi!!: Križevačka eparhija i Franjo · Vidi više »
Franjo Kuharić
Franjo Kuharić (Gornji Pribić, 15. travnja 1919. – Zagreb, 11. ožujka 2002.), hrvatski kardinal, počasni akademik HAZU.
Novi!!: Križevačka eparhija i Franjo Kuharić · Vidi više »
Gabrijel Bukatko
Gabrijel Bukatko (Donji Andrijevci, 27. siječnja 1913. – Vrbas, 19. listopada 1981.), beogradski nadbiskup i križevački vladika,, pristupljeno 5.
Novi!!: Križevačka eparhija i Gabrijel Bukatko · Vidi više »
Galicija (srednja Europa)
Karta Galicije 1836. godine Galicija, ili prema izvornom nazivu Galičina odnosno Haličina (ukr. Галичина (Halyčyna/Galičina), polj. Galicja, rus. Галиция (Galicija), njem. Galizien, mađ. Halics, češ. Halič), zemljopisna je regija u istočnom dijelu srednje Europe, smještena između zapadne Ukrajine i istočne Poljske.
Novi!!: Križevačka eparhija i Galicija (srednja Europa) · Vidi više »
Gornji Andrijevci
Gornji Andrijevci su naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u sastavu općine Sibinj u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Križevačka eparhija i Gornji Andrijevci · Vidi više »
Gornji Tkalec
Gornji Tkalec je selo sjeverozapadno od Vrbovca.
Novi!!: Križevačka eparhija i Gornji Tkalec · Vidi više »
Grgur Nazijanski
Grgur Nazijanski (Arianzus, Kapadocija, oko 329. – Nazijan, 25. siječnja 390.), kršćanski svetac i crkveni naučitelj.
Novi!!: Križevačka eparhija i Grgur Nazijanski · Vidi više »
Grkokatolička crkva u Hrvatskoj
Grkokatolička katedrala u Križevcima Slavonskog Broda Vrhovni nadbiskup Ukrajinske grkokatoličke crkve Svjatoslav Ševčuk (lijevo) i hrvatski grkokatolički biskup Nikola Kekić prigodom obilježavanja 400. obljetnice Marčanske unije u Križevcima 2012. godine. Grkokatolička crkva u Hrvatskoj je Katolička crkva koja koristi bizantski istočni obred.
Novi!!: Križevačka eparhija i Grkokatolička crkva u Hrvatskoj · Vidi više »
Grkokatoličko sjemenište u Zagrebu
Grkokatoličko sjemenište u Zagrebu je središnja odgojna ustanova Križevačke eparhije i najstarija ustanova grkokatoličke Crkve u Hrvatskoj koja potječe još iz Marčanske eparhije.
Novi!!: Križevačka eparhija i Grkokatoličko sjemenište u Zagrebu · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Križevačka eparhija i Hrvatska · Vidi više »
Istočne katoličke Crkve
Grkokatolička katedrala u Križevcima Katedrala sv. Jurja u Lavovu, Ukrajinska grkokatolička crkva. Istočne katoličke Crkve naziv je za Crkve koje pripadaju različitim istočnim obredima, a u punom su zajedništvu s rimskim biskupom ili papom.
Novi!!: Križevačka eparhija i Istočne katoličke Crkve · Vidi više »
Ivan Zlatousti
11. stoljeća, Louvre (Pariz) Muzeju grada Zagreba 18.stoljeća. Ivan Zlatousti (grčki Ἰωάννης ὁ Χρυσόστομος) ili Ivan Antiohijski (Antiohija, oko 349. – Komana, 14. rujna 407.), svetac Katoličke i Pravoslavne Crkve, te čašćen u Koptskoj Crkvi.
Novi!!: Križevačka eparhija i Ivan Zlatousti · Vidi više »
Janko Šimrak
Janko Šimrak (Šimraki u središnjem Žumberku, 1883. – Križevci, 9. kolovoza 1946.) bio je biskup grkokatoličke Križevačke biskupije, doktor teologije, novinski urednik i jedan od osnivača Hrvatske pučke stranke.
Novi!!: Križevačka eparhija i Janko Šimrak · Vidi više »
Jastrebarsko
Jastrebarsko je grad u središnjoj Hrvatskoj koji se nalazi na pola puta između Zagreba i Karlovca.
Novi!!: Križevačka eparhija i Jastrebarsko · Vidi više »
Josip Bozanić
Josip Bozanić (Rijeka, 20. ožujka 1949.), hrvatski kardinal i nadbiskup zagrebački u miru.
Novi!!: Križevačka eparhija i Josip Bozanić · Vidi više »
Julije Drohobeczky
Julije Drohobeczky (Gany, kod Užhoroda, Ukrajina, 5. listopada 1853. Strmac Pribićki kraj Krašića, 11. veljače 1934.), hrvatski grkokatolički biskup, politički i kulturni djelatnik, rusinske nacionalnosti, Hrvatski leksikon, A-K, Naklada Leksikon, Zagreb, 1996., 1.
Novi!!: Križevačka eparhija i Julije Drohobeczky · Vidi više »
Kaniža (Bebrina)
Kaniža (ukrajinski: Каніжа) je naselje u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Križevačka eparhija i Kaniža (Bebrina) · Vidi više »
Klement XIII.
Klement XIII., lat. Clemens PP.
Novi!!: Križevačka eparhija i Klement XIII. · Vidi više »
Kloštar Vojakovački
Kloštar Vojakovački je naselje u sastavu Grada Križevaca, u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Novi!!: Križevačka eparhija i Kloštar Vojakovački · Vidi više »
Kričke (Drniš)
Kričke su naselje u sastavu Grada Drniša, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Križevačka eparhija i Kričke (Drniš) · Vidi više »
Križevačka grkokatolička katedrala
Križevačka grkokatolička katedrala stolna je crkva Križevačke biskupije, koju čine vjernici istočnoga, bizantskoga obreda, među narodom poznatiji kao grkokatolici.
Novi!!: Križevačka eparhija i Križevačka grkokatolička katedrala · Vidi više »
Križevci
Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Križevačka eparhija i Križevci · Vidi više »
Lavov
LavovŠkolski atlas, Alpha, Zagreb, 2007.,, str.
Novi!!: Križevačka eparhija i Lavov · Vidi više »
Lipovljani
Lipovljani su općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Križevačka eparhija i Lipovljani · Vidi više »
Marčanska biskupija
Grkokatolička konkatedrala Sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu Crkveno sjedinjenje pravoslavnih vjernika s Katoličkom crkvom, u smislu stvaranja grkokatoličke crkvene zajednice u Hrvatskoj, 1611. godine, vezano je uza "sjedinjenog" biskupa Simeona Vratanju, koji je rezidirao u sjedinjenu samostanu Marča, danas napuštenu lokalitetu pokraj Čazme.
Novi!!: Križevačka eparhija i Marčanska biskupija · Vidi više »
Marija Terezija Austrijska
Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Novi!!: Križevačka eparhija i Marija Terezija Austrijska · Vidi više »
Mikluševci
Mikluševci (rusinski:Миклошевци, ukrajinski: Мiклушевці), je naselje u sastavu općine Tompojevci.
Novi!!: Križevačka eparhija i Mikluševci · Vidi više »
Milan Stipić
Milan Stipić (Bosanski Novi, 28. prosinca 1978.), prelat Katoličke Crkve i trenutačni križevački vladika.
Novi!!: Križevačka eparhija i Milan Stipić · Vidi više »
Nikola Kekić
Nikola Kekić (Stari Grad Žumberački, 18. siječnja 1943.) umirovljeni biskup Križevačke biskupije.
Novi!!: Križevačka eparhija i Nikola Kekić · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Križevačka eparhija i Osijek · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Križevačka eparhija i Papa · Vidi više »
Petrovci
Petrovci (ukrajinski: Петрівці, rusinski: Петровци) su naselje u Hrvatskoj, općini Bogdanovci, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Križevačka eparhija i Petrovci · Vidi više »
Piškorevci
Piškorevci su naselje u sastavu grada Đakova, Osječko-baranjska županija, Republika Hrvatska.
Novi!!: Križevačka eparhija i Piškorevci · Vidi više »
Pio VI.
Pio VI. lat.
Novi!!: Križevačka eparhija i Pio VI. · Vidi više »
Pribić
Pribić je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Križevačka eparhija i Pribić · Vidi više »
Radatovići
Radatovići su naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ozlja, Karlovačka županija.
Novi!!: Križevačka eparhija i Radatovići · Vidi više »
Rajevo Selo
Rajevo Selo je naselje na jugu Vukovarsko-srijemske županije i s okolnim selima spada u područje Cvelferije.
Novi!!: Križevačka eparhija i Rajevo Selo · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Križevačka eparhija i Rim · Vidi više »
Ruski Krstur
Ruski Krstur (ćir.: Руски Крстур, rusinski: Руски Керестур) je naselje u općini Kula u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini, većinom naseljeno Rusinima.
Novi!!: Križevačka eparhija i Ruski Krstur · Vidi više »
Samobor
Pogled na Trg Kralja Tomislava Trg Matice hrvatske Samobor je grad u Središnjoj Hrvatskoj i jedan od najvećih gradova Zagrebačke županije.
Novi!!: Križevačka eparhija i Samobor · Vidi više »
Sibinj
Sibinj je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Križevačka eparhija i Sibinj · Vidi više »
Slavomir Miklovš
Mons.
Novi!!: Križevačka eparhija i Slavomir Miklovš · Vidi više »
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Novi!!: Križevačka eparhija i Slavonski Brod · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Križevačka eparhija i Slovenija · Vidi više »
Stara Marča
Stara Marča je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Križevačka eparhija i Stara Marča · Vidi više »
Stari Grad Žumberački
Stari Grad Žumberački je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Križevačka eparhija i Stari Grad Žumberački · Vidi više »
Sveta Stolica
Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.
Novi!!: Križevačka eparhija i Sveta Stolica · Vidi više »
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Križevačka eparhija i Vinkovci · Vidi više »
Vlasi
Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.
Novi!!: Križevačka eparhija i Vlasi · Vidi više »
Vrlika
Vrlika je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Križevačka eparhija i Vrlika · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Križevačka eparhija i Vukovar · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Križevačka eparhija i Zadar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Križevačka eparhija i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka biskupija
Zagrebačka biskupija je bila uspostavljena oko 1094., točnije - po povijesnim vrelima - između druge polovice 1093. i prve polovice 1095. godine da bi bila glavni oslonac ugarske vlasti na području od Drave do Gvozda, a da bi tu zadaću mogla što bolje obavljati, potpala je pod ugarskog nadbiskupa, po svemu se čini kaločkoga.
Novi!!: Križevačka eparhija i Zagrebačka biskupija · Vidi više »
Zagrebačka grkokatolička konkatedrala
Konkatedrala Sv. Ćirila i Metoda na Gornjem Gradu u Zagrebu, je drugostolna crkva Križevačke biskupije i župna crkva grkokatoličke župe Sv.
Novi!!: Križevačka eparhija i Zagrebačka grkokatolička konkatedrala · Vidi više »
Zagrebačka nadbiskupija
Zagrebačka nadbiskupija (lat. Archidioecesis Zagrebiensis) je brojem vjernika najveća upravna jedinica Katoličke crkve u Hrvatskoj.
Novi!!: Križevačka eparhija i Zagrebačka nadbiskupija · Vidi više »
13. srpnja
13.
Novi!!: Križevačka eparhija i 13. srpnja · Vidi više »
15. lipnja
15.
Novi!!: Križevačka eparhija i 15. lipnja · Vidi više »
17. lipnja
17.
Novi!!: Križevačka eparhija i 17. lipnja · Vidi više »
1759.
Bez opisa.
Novi!!: Križevačka eparhija i 1759. · Vidi više »
1777.
Bez opisa.
Novi!!: Križevačka eparhija i 1777. · Vidi više »
1794.
Bez opisa.
Novi!!: Križevačka eparhija i 1794. · Vidi više »
1801.
Bez opisa.
Novi!!: Križevačka eparhija i 1801. · Vidi više »
1831.
Bez opisa.
Novi!!: Križevačka eparhija i 1831. · Vidi više »
1836.
Bez opisa.
Novi!!: Križevačka eparhija i 1836. · Vidi više »
1852.
Bez opisa.
Novi!!: Križevačka eparhija i 1852. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Križevačka eparhija i 1891. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Križevačka eparhija i 1920. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Križevačka eparhija i 1942. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Križevačka eparhija i 1966. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Križevačka eparhija i 1978. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Križevačka eparhija i 1983. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Križevačka eparhija i 2005. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Križevačka eparhija i 2009. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Križevačka eparhija i 2011. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Križevačka eparhija i 2015. · Vidi više »
30. siječnja
30.
Novi!!: Križevačka eparhija i 30. siječnja · Vidi više »
