Brže od pregledniku!
21 odnosi: Andezit, Đakovo, Šuma, Dilj, Hrvatska, Kutjevo, Latit, Metamorfne stijene, Našice, Orahovica, Osječko-baranjska županija, Papuk, Planina, Planinski prijevoj, Požeško-slavonska županija, Požega, Psunj, Rasjed, Slavonija, Vinkovci, Virovitičko-podravska županija.
Andezit
Primjerak andezita Andezit je neutralna vulkanska eruptivna stijena.
Novi!!: Krndija i Andezit · Vidi više »
Đakovo
Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Krndija i Đakovo · Vidi više »
Šuma
Mješovita šuma u Samoboru. Šumska tabla s natpisom: "Šume i šumska zemljišta, dobra su od interesa za Republiku (Hrvatsku) i imaju njenu osobitu zaštitu." Šuma je životna zajednica drveća, grmlja i šumskih životinja.
Novi!!: Krndija i Šuma · Vidi više »
Dilj
Dilj je gora u središnjoj Slavoniji sjeverno od Slavonskog Broda, odnosno istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Krndija i Dilj · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Krndija i Hrvatska · Vidi više »
Kutjevo
Kutjevo je grad u Hrvatskoj, a nalazi se u Požeško-slavonskoj županiji.
Novi!!: Krndija i Kutjevo · Vidi više »
Latit
Latit iz Boxberga, Eifel, Njemačka Latit je vulkanska stijena od fenokristala olivina, augita i labradora koji se nalaze u staklastoj osnovnoj masi kalijskog karaktera.
Novi!!: Krndija i Latit · Vidi više »
Metamorfne stijene
Kvarcit, vrsta metamorfne stijene Metamorfna stijena onaj je stijena koja nastaje kao rezultat transformacije već postojećega tipa stijene, protolita ili edukta, ali u temperaturnim granicama do 180 °C (po nekima 200 °C), što predstavlja gornju granicu dijageneze, do početka anateksisa – parcijalnog taljenja sustava (a ta granica ovisi o sastavu protolita).
Novi!!: Krndija i Metamorfne stijene · Vidi više »
Našice
Našice su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Krndija i Našice · Vidi više »
Orahovica
Orahovica je grad u Hrvatskoj, u Virovitičko-podravskoj županiji.
Novi!!: Krndija i Orahovica · Vidi više »
Osječko-baranjska županija
Osječko-baranjska županija je jedna od dvadeset hrvatskih županija, smještena je na istoku Hrvatske.
Novi!!: Krndija i Osječko-baranjska županija · Vidi više »
Papuk
Papuk je planina u istočnoj Hrvatskoj, na sjevernoj i sjeverozapadnoj granici Požeške kotline.
Novi!!: Krndija i Papuk · Vidi više »
Planina
Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.
Novi!!: Krndija i Planina · Vidi više »
Planinski prijevoj
Prijevoj Planinski prijevoj je ulegnuti dio planine ili grebena, a obično kroz kojeg vodi put ili cesta od jedne strane planine do druge.
Novi!!: Krndija i Planinski prijevoj · Vidi više »
Požeško-slavonska županija
Požeško-slavonska županija je županija u Hrvatskoj.
Novi!!: Krndija i Požeško-slavonska županija · Vidi više »
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Novi!!: Krndija i Požega · Vidi više »
Psunj
Psunj je planina u jugozapadnom području Slavonije u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Krndija i Psunj · Vidi više »
Rasjed
Rasjed na Islandu. Tipovi rasjeda:A - s pomakom po pružanjuB - s pomakom okomito na pružanjeC - s pomakom dijagonalno na pružanje. Maroku. U odnosu na rasjednu plohu u sredini fotografije, lijevi slojevi stijena su lagano propali, u odnosu na desnu stranu stijena. Rasjed je strukturna jedinica litosfere nastala izdizanjem, spuštanjem ili uzdužnim pomicanjem njezinih susjednih dijelova (stijenskih blokova, krila) duž pukotina (paraklaza).
Novi!!: Krndija i Rasjed · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Krndija i Slavonija · Vidi više »
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Krndija i Vinkovci · Vidi više »
Virovitičko-podravska županija
Virovitičko-podravska županija je županija u Hrvatskoj.
Novi!!: Krndija i Virovitičko-podravska županija · Vidi više »
