Brže od pregledniku!
111 odnosi: Ante Pavelić, Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, Austrija, Četnici, Banovina Hrvatska, Beograd, Bihać, Bitka na Neretvi, Bitka na Sutjesci, Bitka za Koprivnicu 1944., Bjelovarski ustanak, Bleiburška tragedija, Bleiburg (grad), Crna Gora, Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom, Desant na Drvar, Dragiša Cvetković, Drugi svjetski rat, Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini, Dušan Simović, Europa, Grčka, Hrvatska, Italija, Jugoslavija (razdvojba), Kapitulacija Italije, Makarska, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, Nezavisna Država Hrvatska, Njemačka, Odžak, Operacija Jugoistočna Hrvatska, Operacija Trio, Podgora, Poljska, Prvi sisački partizanski odred, Rijeka, Rimski ugovori (1941.), Rudo, Sarajevo, Savez komunista Jugoslavije, Sisak, Sjeverna Makedonija, Slavko Kvaternik, Slovenija, Sporazum Cvetković–Maček, Sporazumi Tito-Šubašić, Srbija, Topusko, Travanjski rat, ..., Trojni pakt, Trst, Zagreb, Završne operacije u Jugoslaviji 1945., Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske, 1. rujna, 1. studenoga, 1. travnja, 10. rujna, 10. travnja, 10. veljače, 11. listopada, 12. travnja, 13. listopada, 13. srpnja, 15. svibnja, 15. travnja, 16. lipnja, 17. listopada, 17. travnja, 1939., 1940., 1941., 1942., 1943., 1944., 1945., 1946., 1947., 20. listopada, 20. siječnja, 21. listopada, 21. prosinca, 21. svibnja, 22. lipnja, 22. srpnja, 25. ožujka, 25. rujna, 25. svibnja, 25. travnja, 26. kolovoza, 26. rujna, 26. studenoga, 27. ožujka, 27. srpnja, 27. studenoga, 28. listopada, 29. studenoga, 3. svibnja, 31. ožujka, 31. siječnja, 4. srpnja, 4. studenoga, 4. svibnja, 5. travnja, 6. travnja, 7. ožujka, 7. srpnja, 8. rujna, 8. svibnja, 8. travnja. Proširite indeks (61 više) »
Ante Pavelić
Ante Pavelić (Bradina kod Konjica, 14. srpnja 1889. – Madrid, 28. prosinca 1959.) bio je hrvatski fašistički političar i odvjetnik, revolucionar, osnivač i vođa Ustaškoga pokreta te poglavnik i diktator Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je u Drugom svjetskom ratu bila protektorat fašističke Italije i nacističke Njemačke.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Ante Pavelić · Vidi više »
Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije
partizana i kasnije zastava DFJ Zastava SSSR-a – služila je i kao zastava KPJ Faksimil odluke II. zasjedanja AVNOJ-a 1943. o federativnom uređenju Jugoslavije. Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) je bivša jugoslavenska komunistička institucija.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Austrija · Vidi više »
Četnici
Tradicionalna četnička zastava s ćiriličnim natpisom ''Za Kralja i otadžbinu - sloboda ili smrt'' Četnik je izraz kojim se označavaju pripadnici srpskog nacionalističko-šovinističkog pokreta velikosrpske ideologije.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Četnici · Vidi više »
Banovina Hrvatska
Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Banovina Hrvatska · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Beograd · Vidi više »
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Bihać · Vidi više »
Bitka na Neretvi
Bitka na Neretvi, također poznata pod njemačkim kodnim imenom Fall Weiss (njemački za "Bijeli slučaj"), a u Jugoslaviji često nazivan Četvrtom neprijateljskom ofenzivom, bio je njemački strateški plan o zajedničkom napadu Sila osovine započet početkom 1943.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Bitka na Neretvi · Vidi više »
Bitka na Sutjesci
Bitka na Sutjesci, ili Operacija Schwarz (naziv koji su toj protupartizanskoj akciji nadjenuli njemački zapovjednici koji su je pokrenuli) od 15. svibnja do 16. lipnja 1943. bila je zajednički napad Sila osovine koji je za cilj imao uništenje jugoslavenskih partizanskih jedinica u blizini Sutjeske u jugoistočnoj Bosni.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Bitka na Sutjesci · Vidi više »
Bitka za Koprivnicu 1944.
Bitka za Koprivnicu 1944. godine je jedna od krvavijih i manje poznatih bitaka Drugog svjetskog rata na području bivše Jugoslavije, točnije, tadašnje NDH.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Bitka za Koprivnicu 1944. · Vidi više »
Bjelovarski ustanak
Bjelovarski ustanak, povijesni je događaj, koji se dogodio početkom travnja 1941. godine, kada je u Bjelovaru i okolici došlo do pobune protiv jugoslavenske vlasti i proglašena je neovisna hrvatska država.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Bjelovarski ustanak · Vidi više »
Bleiburška tragedija
njem. ''Unterdrauburg''), 1945. Bleiburška tragedija i Križni put (vidi terminologiju) su najčešći nazivi koji se koriste kako bi opisali događanja koja su uslijedila nakon neuspješnog pokušaja predaje pripadnika poraženih vojski Savezničkim Britanskim postrojbama u blizini koruškog gradića Bleiburga u današnjoj Austriji, neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Bleiburška tragedija · Vidi više »
Bleiburg (grad)
Bleiburg. Bleiburg (sloven. Pliberk) je grad u Austriji koji se nalazi u saveznoj državi Koruškoj blizu granice sa Slovenijom.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Bleiburg (grad) · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Crna Gora · Vidi više »
Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom
Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom spomendan je u Republici Hrvatskoj koji se obilježava 25. rujna.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom · Vidi više »
Desant na Drvar
Desant na Drvar pokušaj je zarobljavanja živog ili likvidacije vrhovnog zapovjednika NOVJ-a, maršala Tita, izveden u svibnju 1944. godine.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Desant na Drvar · Vidi više »
Dragiša Cvetković
Dragiša Cvetković Dragiša Cvetković (Niš, 15. siječnja 1893. – Pariz, 18. veljače 1969.), bio je jugoslavenski političar.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Dragiša Cvetković · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini
Drugi svjetski rat na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koje su bile podijeljene na njemačku i talijansku interesnu sferu, trajao je od 1941. do 1945. godine.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini · Vidi više »
Dušan Simović
Dušan Simović (Kragujevac, 28. listopada 1882. — Beograd, 26. kolovoza 1962.), bio je general Vojske Kraljevine Jugoslavije, načelnik Glavnog vrhovnog stožera Jugoslavenske kraljevske vojske 1938.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Dušan Simović · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Europa · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Grčka · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Hrvatska · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Italija · Vidi više »
Jugoslavija (razdvojba)
Jugoslavija kroz povijest Države.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »
Kapitulacija Italije
Kapitulacija Italije, točnije Primirje s Italijom (talijanski: Armistizio di Cassibile) bilo je primirje potpisano između Saveznika i Italije 3. rujna 1943., a time je Italija prešla na stranu Saveznika (uz vrlo mali učinak u borbi na toj strani).
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Kapitulacija Italije · Vidi više »
Makarska
Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Makarska · Vidi više »
Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Njemačka · Vidi više »
Odžak
Odžak je općina na krajnjem sjeveru Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Odžak · Vidi više »
Operacija Jugoistočna Hrvatska
Operacija Jugoistočna Hrvatska (njem. Unternehmen Südost Kroatien) bila je vojna operacija Sila Osovine protiv ustanika (partizana i četnika) u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj na prostoru istočne Bosne.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Operacija Jugoistočna Hrvatska · Vidi više »
Operacija Trio
Operacija Trio je bila prva velika vojna operacija Sila Osovine u Drugom svjetskom ratu na prostoru Nezavisne Države Hrvatske.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Operacija Trio · Vidi više »
Podgora
Podgora je mjesto i općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Podgora · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Poljska · Vidi više »
Prvi sisački partizanski odred
Siska. Prvi sisački partizanski odred osnovan je 22. lipnja 1941. u šumi Brezovica pokraj Siska.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Prvi sisački partizanski odred · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Rijeka · Vidi više »
Rimski ugovori (1941.)
Politička karta NDH nakon Rimskih ugovora Rimski ugovori su naziv za tri ugovora potpisana 18. svibnja 1941. u 12:30 između NDH i Kraljevine Italije u Palazzo Venezia u Rimu.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Rimski ugovori (1941.) · Vidi više »
Rudo
Rudo je grad i središte istoimene općine na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine, u blizini granice sa Sandžakom (Srbija).
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Rudo · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Sarajevo · Vidi više »
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Sisak · Vidi više »
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Sjeverna Makedonija · Vidi više »
Slavko Kvaternik
Slavko Kvaternik (Komorske Moravice, 25. kolovoza 1878. – Zagreb, 13. lipnja 1947.), bio je hrvatski vojnik, rodoljub, austrougarski, jugoslavenski i Hrvatski časnik, političar i državni dužnosnik.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Slavko Kvaternik · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Slovenija · Vidi više »
Sporazum Cvetković–Maček
Zajednička slika aktera sporazuma Pregovori i potraživanja Sporazum Cvetković–Maček je sporazum koji su 26. kolovoza 1939. u Božjakovini sklopili predsjednik vlade Kraljevine Jugoslavije Dragiša Cvetković i predsjednik Seljačko-demokratske koalicije (ujedno i predsjednik Hrvatske seljačke stranke) Vladko Maček.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Sporazum Cvetković–Maček · Vidi više »
Sporazumi Tito-Šubašić
Između Josipa Broza Tita i Ivana Šubašića (kao predstavnika svojih Vlada) potpisana su dva sporazuma.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Sporazumi Tito-Šubašić · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Srbija · Vidi više »
Topusko
Topusko je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Topusko · Vidi više »
Travanjski rat
Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Travanjski rat · Vidi više »
Trojni pakt
Japanski propagandni plakat iz 1938.: "Dobri prijatelji iz tri zemlje" (仲良し三国, ''nakayoshi san-goku'') Trojni pakt su potpisale tadašnje fašističke države Italija, Njemačka i Japan 27. rujna 1940. u Berlinu i time stupile u vojni savez.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Trojni pakt · Vidi više »
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Trst · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Zagreb · Vidi više »
Završne operacije u Jugoslaviji 1945.
Završnim operacijama 2. sv. rata u Jugoslaviji nazivamo ratne operacije između 20. ožujka i 15. svibnja 1945.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Završne operacije u Jugoslaviji 1945. · Vidi više »
Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske
Federalne Države Hrvatske Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) bilo je izvršno i zakonodavno tijelo Federalne Države Hrvatske.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske · Vidi više »
1. rujna
1.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 1. rujna · Vidi više »
1. studenoga
1.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 1. studenoga · Vidi više »
1. travnja
1.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 1. travnja · Vidi više »
10. rujna
10.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 10. rujna · Vidi više »
10. travnja
10.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 10. travnja · Vidi više »
10. veljače
10.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 10. veljače · Vidi više »
11. listopada
11.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 11. listopada · Vidi više »
12. travnja
12.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 12. travnja · Vidi više »
13. listopada
13.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 13. listopada · Vidi više »
13. srpnja
13.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 13. srpnja · Vidi više »
15. svibnja
15.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 15. svibnja · Vidi više »
15. travnja
15.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 15. travnja · Vidi više »
16. lipnja
16.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 16. lipnja · Vidi više »
17. listopada
17.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 17. listopada · Vidi više »
17. travnja
17.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 17. travnja · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 1939. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 1940. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 1941. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 1942. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 1943. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 1944. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 1945. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 1946. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 1947. · Vidi više »
20. listopada
20.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 20. listopada · Vidi više »
20. siječnja
20.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 20. siječnja · Vidi više »
21. listopada
21.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 21. listopada · Vidi više »
21. prosinca
21.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 21. prosinca · Vidi više »
21. svibnja
21.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 21. svibnja · Vidi više »
22. lipnja
22.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 22. lipnja · Vidi više »
22. srpnja
22.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 22. srpnja · Vidi više »
25. ožujka
25.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 25. ožujka · Vidi više »
25. rujna
25.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 25. rujna · Vidi više »
25. svibnja
25.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 25. svibnja · Vidi više »
25. travnja
25.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 25. travnja · Vidi više »
26. kolovoza
26.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 26. kolovoza · Vidi više »
26. rujna
26.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 26. rujna · Vidi više »
26. studenoga
26.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 26. studenoga · Vidi više »
27. ožujka
27.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 27. ožujka · Vidi više »
27. srpnja
27.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 27. srpnja · Vidi više »
27. studenoga
27.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 27. studenoga · Vidi više »
28. listopada
28.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 28. listopada · Vidi više »
29. studenoga
29.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 29. studenoga · Vidi više »
3. svibnja
3.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 3. svibnja · Vidi više »
31. ožujka
31.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 31. ožujka · Vidi više »
31. siječnja
31.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 31. siječnja · Vidi više »
4. srpnja
4.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 4. srpnja · Vidi više »
4. studenoga
4.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 4. studenoga · Vidi više »
4. svibnja
4.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 4. svibnja · Vidi više »
5. travnja
5.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 5. travnja · Vidi više »
6. travnja
6.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 6. travnja · Vidi više »
7. ožujka
7.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 7. ožujka · Vidi više »
7. srpnja
7.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 7. srpnja · Vidi više »
8. rujna
8.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 8. rujna · Vidi više »
8. svibnja
8.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 8. svibnja · Vidi više »
8. travnja
8.
Novi!!: Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i 8. travnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Kronologija drugog svjetskog rata u Jugoslaviji.
