Brže od pregledniku!
118 odnosi: Airbus A340, Akustika, Al-Biruni, Aleksandrija, Algebra, Anorganska kemija, Antička filozofija, Antoine Laurent de Lavoisier, Arapi, Arhimed, Arhimedov vijak, Arhimedov zakon, Aristotel, Asteroidi, Astronomski objekt, Atmosfera, Bernoullijeva jednadžba, Boyle-Mariotteov zakon, Brzina zvuka, Centar masa, Centrifugalna sila, Christiaan Huygens, Christian Doppler, Cikloida, Coriolisov učinak, Daniel Bernoulli, Diferencijalne jednadžbe, Dinamika, Dopplerov efekt, Energija, Fizika, Fluid, Foucaultovo njihalo, Francuski jezik, Frekvencija, Galileo Galilei, Geodezija, Gottfried Leibniz, Građevinarstvo, Gravitacija, Hermann von Helmholtz, Heron, Heronova kugla, Indija, Interferencija valova, Isaac Newton, Jacob Bernoulli, Jean Buridan, Jean le Rond d'Alembert, Johann Bernoulli, ..., Joseph-Louis Lagrange, Kinetička energija, Kinetička teorija plinova, Količina gibanja, Koloturnik, Kondenzacija, Kosina, Kozmologija, Kružnica, Kutna brzina, Kvadrat, Lagrangeove točke, Latinski jezik, Léon Foucault, Leiden, Leonardo da Vinci, Leonhard Euler, Luj XIV., kralj Francuske, Luk (matematika), Masa, Matematika, Mehanika, Mehanika fluida, Mjesec, Množenje, Moment sile, Nauka o čvrstoći, Newtonov zakon gravitacije, Njemački jezik, Njihalo, Opruga, Optika, Organska kemija, Os, Padobran, Parna turbina, Pascalov zakon, Planet, Plinski zakoni, Pokus, Pravac, Priroda, Problem triju tijela, Ravnoteža (mehanika), Robert Mayer, Sfera, Sila, Sjeverna polutka, Slobodni pad, Starogrčki jezik, Statika, Strojevi, Strojni dio, Sunce, Talijanski jezik, Težište, Termoskop, Titranje, Tlak, Trojanci (astronomija), Trokut, Ubrzanje, Val, Vodna turbina, Vodoravni hitac, Zakon očuvanja energije, Zemljina rotacija, Zrakoplov. Proširite indeks (68 više) »
Airbus A340
Airbus A340 je širokotrupni, putnički avion velikog doleta.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Airbus A340 · Vidi više »
Akustika
longitudinalnih valova. Zvučna izolacija: gluha komora prigušuje zvukove s pločama za prigušenje. Jeka je vraćanje emitiranih valova zbog odbijanja od neke površine, tako da reflektirani val dolazi promatraču sa zakašnjenjem u odnosu na izvorni val. ''Northrop F/A-18'' probija zvučni zid. Akustika (grč. ἀϰουστıϰός: slušni) je grana fizike koja se bavi proučavanjem nastajanja, širenja i osjetom zvuka.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Akustika · Vidi više »
Al-Biruni
Al-Biruni Al-Birunijeva ilustracija pomrčine mjeseca Abu Rayhan al-Biruni (Beruniy, Uzbekistan, 973. – Gazni, Afganistan, oko 1050.) - iranski učenjak i polimat u doba islamskoga zlatnoga doba.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Al-Biruni · Vidi više »
Aleksandrija
Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Aleksandrija · Vidi više »
Algebra
Algebra (ar. الجبر, al-gabr, što znači „spajanje (polomljenih) kostiju“) označava niz različitih, no međusobno povezanih, pojmova u matematici.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Algebra · Vidi više »
Anorganska kemija
Anorganska kemija dio je kemije koji proučava kemijska svojstva i reakcije svih kemijskih elemenata osim ugljika i njegovih spojeva kao i kemijske procese koje se zbivaju između njih.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Anorganska kemija · Vidi više »
Antička filozofija
'''Atenska škola''' (Rafael, 1509-1510) Antička filozofija obuhvaća filozofska mišljenja i sustave koji su se razvili na širokom sredozemnom prostoru prožetom starom grčkom i rimskom kulturom u razdoblju od 7. stoljeća pr. Kr. do propasti starog svijeta početkom 6. stoljeća.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Antička filozofija · Vidi više »
Antoine Laurent de Lavoisier
Antoine Laurent de Lavoisier (Pariz, 26. kolovoza 1743. – Pariz, 8. svibnja 1794.), francuski kemičar.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Antoine Laurent de Lavoisier · Vidi više »
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Arapi · Vidi više »
Arhimed
težinu istisnute tekućine. Arhimedov vijak. površine dna posude ''A'', a ne ovisi o obliku posude. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Arhimed · Vidi više »
Arhimedov vijak
Način rada Arhimedovog vijka. Arhimedov vijak. Arhimedov vijak je pumpa ili crpka za vodu u obliku cijevi svinute poput zavoja vijka.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Arhimedov vijak · Vidi više »
Arhimedov zakon
Arhimedov zakon - grafički prikaz. Težina plutajućeg broda ''Fp'' i njegov uzgon ''Fa'' moraju biti jednake veličine. Arhimedov mogući način dokazivanja čistoće zlata u kruni. dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. kocku. kocke. pumpi). Plovni dok ili plutajući dok u Hamburgu. Baloni na vrući zrak. Arhimedov zakon nazvan je po Arhimedu (grč.), (oko 287.-212. pr. Kr.) iz Sirakuze koji je prvi otkrio ovaj zakon, a koji glasi: Hidrostatski tlak koji djeluje s gornje strane tijela (sl. 1) je manji od hidrostatskog tlaka s donje strane (sl. 2).
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Arhimedov zakon · Vidi više »
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Aristotel · Vidi više »
Asteroidi
Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Najveći planetoid s gornje slike 4 Vesta (lijevo), s patuljastim planetom 1 Ceres (u sredini) i Zemljinim Mjesecom (desno) prikazanim u mjerilu. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. date.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Asteroidi · Vidi više »
Astronomski objekt
Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Astronomski objekt · Vidi više »
Atmosfera
Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Atmosfera · Vidi više »
Bernoullijeva jednadžba
Mjerna prigušnica prema standardu ISO 5167 za mjerenje protoka. Venturijeva cijev: tlak u prvoj mjernoj točki u cijevi ''p1'' je viši nego u drugoj ''p1'', a brzina fluida ''v'' je niža u mjernoj točki "1", jer je poprečni presjek u točki "1" veći nego u "2". Bernoullijeva jednadžba (prema Danielu Bernoulliju) je osnovni zakon gibanja fluida.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Bernoullijeva jednadžba · Vidi više »
Boyle-Mariotteov zakon
Boyle-Mariotteov zakon. Graf originalnih rezultata koje je dobio Robert Boyle. Boyle-Mariotteov zakon opisuje istodobnu izotermnu (''T'' .
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Boyle-Mariotteov zakon · Vidi više »
Brzina zvuka
longitudinalnih valova u zraku. longitudinalnih valova u plinovima i kapljevinama. Brzina zvuka je brzina kojom se širi zvučni val u nekom mediju (sredstvu).
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Brzina zvuka · Vidi više »
Centar masa
ravnoteže: igračka će ostati u ravnoteži samo ako se prst nalazi točno ispod centra mase. kosine ako reakcija podloge nije u istoj liniji s težištem (u ovom slučaju i centra mase) dolazi do prevrtanja. Centar masa, centar mase ili središte mase je točka koja se nalazi na prosječnoj udaljenosti od svih čestica nekog sustava ili pojedinih čestica tijela, hvatište ukupne vanjske sile koja djeluje na sustav čestica ili na tijelo.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Centar masa · Vidi više »
Centrifugalna sila
sile teže, sile od napetosti lanaca i centrifugalne sile. Promatrač sa zemlje u konačnici opaža jednoliko kružno gibanje za koje je potrebna sila koja djeluje centripetalno, a koja dolazi od rezultante sile teže i sile od napetog lanaca: djeca za nj nisu u ravnoteži sila jer postoji stalno ubrzanje prema središtu vrtnje. Centrifugalna sila jest sila kojom se u rotirajućim sustavima objašnjava spontano ubrzano gibanje tijela u smjeru od središta vrtnje.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Centrifugalna sila · Vidi više »
Christiaan Huygens
Christiaan Huygens (Haag, 14. travnja 1629. – Haag, 8. srpnja 1695.), nizozemski astronom, matematičar i fizičar.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Christiaan Huygens · Vidi više »
Christian Doppler
gibanju njihova izvora ili promatrača. Christian Doppler, punim imenom Christian Johann Doppler (Salzburg, 29. studenog 1803. - Venecija, 17. ožujka 1853.), austrijski fizičar i matematičar.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Christian Doppler · Vidi više »
Cikloida
pravcu. Cikloida je transcendentna ravninska krivulja (analitička funkcija koje nije algebarske, a takve su na primjer trigonometrijske, logaritamske, eksponencijalne i hiperbolne funkcije) što ju opisuje neka točka ravnine zadane kružnice s kojom je ta točka u čvrstoj vezi kada se kružnica kotrlja bez klizanja po zadanom pravcu (zvanome baza).
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Cikloida · Vidi više »
Coriolisov učinak
Putanja kugle na podlozi koja se okreće. Coriolisov učinak ili Coriolisova sila je inercijska sila koja djeluje na sve čestice u rotirajućim sustavima kad se gibaju pod nekim kutom u odnosu na rotacijsku os; okomita je na brzinu gibanja i na rotacijsku os.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Coriolisov učinak · Vidi više »
Daniel Bernoulli
Daniel Bernoulli (Groningen, 8. veljače 1700. – Basel, 17. ožujka 1782.), švicarski matematičar, fizičar, botaničar, oceanograf i anatom.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Daniel Bernoulli · Vidi više »
Diferencijalne jednadžbe
Diferencijalna jednadžba je matematička jednadžba koja povezuje neku funkciju s njenim derivacijama.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Diferencijalne jednadžbe · Vidi više »
Dinamika
centripetalno ubrzanje ''a''. trenja. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Dinamika (prema grč. δυναμıϰός: snažan, jak; pokretljiv, od δύναμıς: sila, snaga) je grana klasične mehanike koja povezuje gibanje tijela sa silama koje djeluju na tijelo.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Dinamika · Vidi više »
Dopplerov efekt
gibanju njihova izvora ili promatrača. Dopplerova učinka i radara može odrediti brzina kretanja vozila. Dopplerov učinak se može primijetiti i kod kretanja labuda po vodi (valovi na vodi). Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Sunčevim (lijevo). Dopplerov učinak ili Dopplerov efekt je promjena frekvencije valova pri relativnom gibanju njihova izvora ili promatrača.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Dopplerov efekt · Vidi više »
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Energija · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Fizika · Vidi više »
Fluid
površinske napetosti tekućina. Hidrostatički tlak povećava se s dubinom. Zbog razlike tlaka na gornjoj i donjoj plohi, na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Fluid (lat. fluidum: tekućina) je tekućina ili plin, tekuća ili plinovita kemijska tvar kojoj molekule lako mijenjaju svoj relativan položaj (voda, zrak i drugo).
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Fluid · Vidi više »
Foucaultovo njihalo
Foucaultovo njihalo. Panteona u Parizu. Putanja kugle na podlozi koja se okreće prikazuje Coriolisov učinak. Foucaultovo njihalo je jedan od najpoznatijih fizikalnih pokusa koji zorno dokazuje da se Zemlja vrti oko svoje osi, a prvi je izgradio fizičar Léon Foucault 1851.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Foucaultovo njihalo · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Francuski jezik · Vidi više »
Frekvencija
Primjer različitih frekvencija. Sinusoidni valovi različitih frekvencija; donji valovi imaju veću frekvenciju od onih iznad njih. Frekvencija (lat. frequentia: mnoštvo; oznaka f ili ν; učestalost, čestota) je fizikalna veličina koja iskazuje broj ponavljanja neke periodične pojave u jedinici vremena (periodično gibanje).
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Frekvencija · Vidi više »
Galileo Galilei
tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Galileo Galilei · Vidi više »
Geodezija
Geodezija je znanost koja se bavi izmjerom i kartiranjem Zemljine površine i promatranjem njenog gravitacijskog polja i geodinamičkih pojava kao: pomicanjem polova, plimom i osekom, te gibanjem zemljine kore u trodimenzionalnom prostoru kroz vrijeme.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Geodezija · Vidi više »
Gottfried Leibniz
'''Gottfried Wilhelm Leibniz'''. Gottfried Wilhelm Leibniz (Leipzig, 1. srpnja 1646. – Hannover, 14. studenog 1716.), njemački filozof, matematičar, fizičar i diplomat.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Gottfried Leibniz · Vidi više »
Građevinarstvo
Gizi, jedna od najstarijih sačuvanih građevina Građevinarstvo ili građevina je primijenjena znanost, najstarija i najznačajnija grana tehnike.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Građevinarstvo · Vidi više »
Gravitacija
kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija ili gravitacijsko međudjelovanje je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Gravitacija · Vidi više »
Hermann von Helmholtz
Oftalmoskopiranje direktnim oftalmoskopom. Mjedeni kuglasti Helmholtzov rezonator koji se zasniva na originalnom nacrtu (oko 1890. – 1900.). Hermann von Helmholtz ili punim imenom Hermann Ludwig Ferdinand von Helmholtz (Potsdam, 31. kolovoza 1821. – Berlin, 8. rujna 1894.), njemački liječnik i fizičar.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Hermann von Helmholtz · Vidi više »
Heron
Heron. parnoga stroja. Heronova vjetrenjača koja je pokretala orgulje. Heronov vodoskok. Skica Heronove pumpe. Heron, Heron aleksandrijski ili Heron iz Aleksandrije (grč. Ἥρων, Hḗrōn; Aleksandrija, oko 10. – ?, oko 75.) je starogrčki matematičar i izumitelj.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Heron · Vidi više »
Heronova kugla
Prikaz Heronove kugle ili eolipile Heronova kugla ili eolipile se smatra prvim parnim strojem u povijesti, koju je konstruirao Heron iz Aleksandrije, u 1.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Heronova kugla · Vidi više »
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Indija · Vidi više »
Interferencija valova
Interferencija dvaju kružnih valova. Interferencija lijevog (zeleni) i desnog (plavi) vala, te rezultirajući val (crveni). Newtonovi kolobari ili prsteni. Interferencija svjetlosti između 2 izvora za različite valne duljine i udaljenosti između njih. ''Very Large Array'', puno malih radio teleskopa se povezuje radio interferometrijom u veliki radio teleskop. Turmalini. Turmalinsku pločicu možemo zamisliti kao neku mehaničku mrežicu koja od svih titraja propušta samo onu komponentu koja leži u izvjesnoj ravnini. Takva se svjetlost kod koje se titranje zbiva samo u jednoj ravnini zove se polarizana svjetlost. turmalina jednu prema drugoj, prozirnost će ovisiti o njihovu međusobnom položaju. polarizirana (ordinarna) ili izvanredna zraka. Nicolovu prizmu. električnog polja ''E'' (crveno) koji oscilira u okomitom smjeru. Magnetsko polje ''B'' (ili ''H'') uvijek je pod pravim kutom (plavo), a obje su okomite na smjer širenja(''z''). Interferencija valova je međudjelovanje dvaju ili više valova (redovito jednake valne duljine) koji istodobno prolaze kroz isti prostor.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Interferencija valova · Vidi više »
Isaac Newton
lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu. Kako se kasnije sam prisjećao: “Iste sam godine počeo razmišljati o proširenju gravitacije i na gibanje Mjeseca.” Zemlje i Neptuna. Prvi Newtonov zakon (zakon inercije) tvrdi da svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. klasičnoj mehanici jednakost poprima oblik: F.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Isaac Newton · Vidi više »
Jacob Bernoulli
Jakob Bernoulli (Basel, 6. siječnja 1655. – Basel, 16. kolovoza 1705.), švicarski matematičar.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Jacob Bernoulli · Vidi više »
Jean Buridan
Jean Buridan (Béthune, oko 1295. – Pariz, oko 1358.), francuski svećenik, filozof i fizičar.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Jean Buridan · Vidi više »
Jean le Rond d'Alembert
Jean le Rond d’Alembert (Pariz, 16. studenog 1717. – Pariz, 29. listopada 1783.), francuski filozof, znanstvenik, fizičar i matematičar.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Jean le Rond d'Alembert · Vidi više »
Johann Bernoulli
Johann Bernoulli (Basel, 6. kolovoza 1667. – Basel, 1. siječnja 1748.), švicarski matematičar.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Johann Bernoulli · Vidi više »
Joseph-Louis Lagrange
Joseph-Louis Lagrange (Torino, 25. siječnja 1736. - Pariz, 10. travnja 1813.), talijanski matematičar i astronom, živio je u doba prosvjetiteljstva.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Joseph-Louis Lagrange · Vidi više »
Kinetička energija
gibanju. Kada tijelo pada, njegova se potencijalna energija smanjuje i pretvara u kinetičku energiju. četverotaktnog motora. Kinetička energija (prema grč. ϰıνητıϰός: koji se giba, koji pokreće; oznaka Ek) je energija tijela u gibanju.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Kinetička energija · Vidi više »
Kinetička teorija plinova
kinetičke energije molekula. toplinskim gibanjem čestica izjednačuju. Brownovog gibanja za veliku česticu (česticu prašine) kola se sudara s velikim brojem malih čestica (molekule plina) koje se kreću s različitim brzinama i u slučajnim smjerovima. Brownovog gibanja za 5 čestica (žuto) koje se sudaraju s 800 čestica. Žute čestice ostavljaju 5 plavih tragova slučajnog kretanja i jedna od njih ima crveni vektor brzine. gibanja njegovih slojeva. Kinetička teorija plinova je tumačenje makroskopskih svojstava plinova na temelju gibanja njihovih molekula.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Kinetička teorija plinova · Vidi više »
Količina gibanja
Newtonovo njihalo. Newton je osmislio ovo njihalo kako bi zorno prikazao prijenos količine gibanja s jedne kuglice na drugu u trenutku sudara (sraza) i predočio zakon očuvanja količine gibanja. Količina gibanja ili zalet (oznaka p) je vektorska fizikalna veličina u klasičnoj mehanici koja opisuje gibanje tijela, a određena je (definirana) kao umnožak mase m i brzine \vec v tijela: Za sustav od više čestica ili tijela, za \vec v se uzima brzina njihovog centra masa.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Količina gibanja · Vidi više »
Koloturnik
Izgled Arhimedovog ili običnog koloturnika. Primjer potencijalnog koloturnika. Izgled diferencijalnog koloturnika (lijevo) i Arhimedovog (običnog) koloturnika (desno). Koloturnik se sastoji od više kolotura, obično od kombinacije nepomičnih i pomičnih kolotura, a koristi se za podizanje teških tereta.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Koloturnik · Vidi više »
Kondenzacija
bocom. adijabatske promjene temperature zraka. temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. cvijeću. Konvektivni oblaci (kao kumulonimbus na slici) nastaju kada se okomitim strujanjem podiže topliji vlažni zrak u više i hladnije dijelove atmosfere gdje se vodena para kondenzira. vodu, metanol, benzen i aceton. Kondenzacija (kasnolat. condensatio: zgušnjavanje; zbijanje) u fizici predstavlja prijelaz tvari iz plinovitog u tekuće agregatno stanje, pojava suprotna isparavanju.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Kondenzacija · Vidi više »
Kosina
Zagrebačka uspinjača. Kosina je nagnuta ravna ploha - uzbrdica odnosno nizbrdica - koja može poslužiti kao čvrsta podloga za dizanje ili spuštanje tereta.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Kosina · Vidi više »
Kozmologija
geocentričnog sustava: Peter Apian, ''Cosmographia'' (1540.). heliocentričnog sustava: ''Hypothesis Copernicana''. heliocentričnom sustavu (lijevo) i geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Babilonskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.). Hubbleom (ustupila NASA/ESA). kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). velikog praska, svemir se širi iz točke beskonačnog pritiska i gustoće (singularnosti). umjetnim satelitom COBE. Svemirskog teleskopa Hubble). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Kozmologija je grana astronomije koja se bavi porijeklom, svojstvima i razvojem svemira u cjelini.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Kozmologija · Vidi više »
Kružnica
Kružnica polumjera ''r'' i promjera ''d'' te središtem u točki ''M'' Kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta).
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Kružnica · Vidi više »
Kutna brzina
Vektor kutne brzine '''''ω''''' i radijvektor '''''r''''' koji prati položaj čestice na obodu kružnice. Kutna brzina, brzina rotacije ili kružna frekvencija (oznaka ω) je brzina promjene kuta kojim se opisuje položaj tijela pri kružnom gibanju oko središta vrtnje.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Kutna brzina · Vidi više »
Kvadrat
Kvadrat - najpravilniji četverokut Kvadrat ili četvorina je četverokut s četirima pravim kutovima i četirima sukladnim stranicama.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Kvadrat · Vidi više »
Lagrangeove točke
problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Trojanci nalaze se na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Lagrangeovih točki. Trojanac (2010 TK7), promjera oko 300 metara. Lagrangeove točke ili točke libracije, stabilne su točke u problemu interakcije triju tijela (npr. Sunce, planet i neka treća masa).
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Lagrangeove točke · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Latinski jezik · Vidi više »
Léon Foucault
Foucaultovo njihalo. magnetskoga polja (crvene silnice). Žiroskop koji je izumio Léon Foucault 1851. Léon Foucault ili punim imenom Jean Bernard Léon Foucault, (Pariz, 18. rujna 1819. - Pariz, 11. veljače 1868.), francuski fizičar.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Léon Foucault · Vidi više »
Leiden
Leiden (na arhaičnom nizozemskom Leyden), grad i općina u Nizozemskoj, odnosno pokrajini Južnoj Holandiji.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Leiden · Vidi više »
Leonardo da Vinci
Leonardo da Vinci (Vinci, Italija, 15. travnja 1452. – Amboise, Francuska, 2. svibnja 1519.) bio je talijanski polihistor; slikar, arhitekt, izumitelj, glazbenik, kipar, mislilac, matematičar i inženjer.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Leonardo da Vinci · Vidi više »
Leonhard Euler
Leonhard Euler, portret iz 1753., na kojem je vidljiv njegov problem s desnim okom Sankt Peterburg 1826. Naslovnica Eulerovog djela ''Methodus inveniendi lineas curvas'' Pravilni dodekaedar Leonhard Euler (Basel, 15. travnja 1707. - Petrograd, 18. rujna 1783.), bio je švicarski matematičar, fizičar i astronom.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Leonhard Euler · Vidi više »
Luj XIV., kralj Francuske
Luj XIV., nazivan i Luj Bogomdani (fr. Louis-Dieudonné), Luj Veliki (fr. Louis le Grand) i Kralj Sunce (fr. le Roi Soleil), bio je je 64.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Luj XIV., kralj Francuske · Vidi više »
Luk (matematika)
Luk Luk je u matematici dio kružnice omeđen dvjema točkama i određen pripadnim kutom.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Luk (matematika) · Vidi više »
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Masa · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Matematika · Vidi više »
Mehanika
oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Mehanika · Vidi više »
Mehanika fluida
površinske napetosti tekućina. Hidrostatički tlak se povećava s dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. hidraulične preše. Torricellijev zakon istjecanja. Bernoullijeva jednadžba: kondenzacija vidljiva na gornjoj površini krila zrakoplova Airbus A340 uzrokovana padom temperature koja nastaje zbog pada tlaka. Preklopna zapornica na Brani Arrowrock (SAD). Mehanika fluida ili hidromehanika je grana fizike koja proučava zakone ravnoteže i strujanja fluida, a obuhvaća hidrostatiku, hidrodinamiku i aerodinamiku.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Mehanika fluida · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Mjesec · Vidi više »
Množenje
3 × 4.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Množenje · Vidi više »
Moment sile
trenja nisu uzeti u obzir). Moment sile ili zakretni moment je vektorska fizikalna veličina koja kod rotacije tijela ima sličnu ulogu kakvu sila ima kod translacije (jednoliko ubrzano gibanje po pravcu) tijela: moment sile daje tijelu kutno ubrzanje.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Moment sile · Vidi više »
Nauka o čvrstoći
naprezanja). ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Konzola je konstrukcijski element kojemu je jedan kraj ukliješten u zid ili u koji drugi dio konstrukcije, a drugi mu je kraj slobodan. opruge ''x''. kidalici za nestandardni ispitni uzorak. Naprezanje \sigma.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Nauka o čvrstoći · Vidi više »
Newtonov zakon gravitacije
umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Isaac Newton (1642. – 1728.) Zemlje i Neptuna. općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini. pomrčini Sunca, kad je glavnina snažne Sunčeve svjetlosti zaklonjena. Prvi puta je to mjerenje izvršeno 29. svibnja 1919., čime je bila potvrđena Einsteineva teorija relativnosti. ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''13/2: ''t''23/2. trenja. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. hiperboli E i napustila bi Zemlju. Newtonov zakon gravitacije ili opći zakon gravitacije iskazuje da se svaka dva tijela privlače uzajamno silom koja je proporcionalna (u skladu) umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti: gdje je.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Newtonov zakon gravitacije · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Njemački jezik · Vidi više »
Njihalo
gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Kad njihalo pustimo, ono će se gibati pod utjecajem sile ''m∙g∙sin θ''. Foucaultovo njihalo. mehaničkog sata. Zemlji. Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Njihalo je fizikalno tijelo koje se njiše oko ravnotežnoga položaja.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Njihalo · Vidi više »
Opruga
zavojna torzijska opruga. zavojna torzijska opruga (opterećenje na uvijanje) s ušicama od žice opruge zavinute na kraju. Spiralna opruga. Dva broša željezne kulture: La Tène (1. stoljeće pr. Kr.) i iz Rima (4. stoljeće). mehaničkog sata. slojevitih lisnatih opruga. S lijeve strane, opruga je spojena s okvirom preko okova. Torzijska opruga ili opruga opterećena na uvijanje. Slojevite lisnate opruge na vlaku. savijanja u mišolovci. Tanjurasta opruga. zavojnih torzijskih opruga: a) ušice od žice opruge zavinute na kraju, b) posebne ušice obavijene zavojima opruge, c) nažlijebljeni čep. zavojnom oprugom savijanja (opterećenje na savijanje). Prstenaste opruge u odbojniku željezničkih vagona i vozila (otvoren za prikazivanje). Opruga (također elastično pero prema njem. Feder) je strojni dio za elastično spajanje.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Opruga · Vidi više »
Optika
Dvostruka duga. disperziju svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. valnoj duljini vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Pokus s laserskom zrakom. Rayleighovo raspršenje jače je nakon zalaska Sunca. Ono uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana i crvenu boju Sunca kod zalaska. elektronskim mikroskopom. Optika (prema grč. ὀπτιϰὴ: o vidu) je grana fizike koja se bavi svojstvima i širenjem svjetlosti, te međudjelovanjem svjetlosti i tvari.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Optika · Vidi više »
Organska kemija
Organska kemija je grana kemije koja proučava spojeve ugljika koji čine živi svijet. To je relativno nova znanost jer je počela rasti tek početkom 19. stoljeća. Ugljik je u organskim spojevima uvijek četverovalentan. Danas je poznato preko 20 milijuna različitih organskih spojeva. Glavni je razlog tomu sposobnost ugljika da se na različite načine veže u prstenaste i lančaste molekule.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Organska kemija · Vidi više »
Os
Kartezijev ili pravokutni koordinatni sustav. Nebeski polovi, nebeski ekvator i ekliptika. Os je zamišljeni pravac prema kojemu neka točka ili tijelo ima određen položaj ili određena matematička, fizička ili neka druga svojstva.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Os · Vidi više »
Padobran
Padobran. Vrančićev nacrt padobrana. Padobran je kupolasta naprava od svile ili umjetnih materijala, koja služi za usporavanje kretanja nekog tijela kroz atmosferu.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Padobran · Vidi više »
Parna turbina
elektrani. Siemens parna turbina s otvorenim kućištem. Otvorena parna turbina tvrtke MAN SE. Parna turbina je rotacijski toplinski stroj u kojem se energija vodene pare visokog tlaka i temperature najprije pretvara u kinetičku energiju strujanja, a potom u mehanički rad, vrtnju rotora.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Parna turbina · Vidi više »
Pascalov zakon
Pokus koji je osmislio i izvršio Blaise Pascal 1646., a prikazuje djelovanje Pascalovog zakona. Hidrostatički tlak se povećava s dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. hidrauličke preše. Pascalov zakon je temeljni zakon hidrostatike, koji kaže: u tekućini koja se nalazi u zatvorenoj posudi vanjski tlak širi se jednako na sve strane, to jest čestice tekućine prenose tlak u svim pravcima jednako.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Pascalov zakon · Vidi više »
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Planet · Vidi više »
Plinski zakoni
kinetičke energije molekula. Brownovog gibanja za 5 čestica (žuto) koje se sudaraju s 800 čestica. Žute čestice ostavljaju 5 plavih tragova slučajnog kretanja i jedna od njih ima crveni vektor brzine. Boyle-Mariotteov zakon. Gay-Lussacov zakon za stalan tlak. tlaka (okomita os) i obujma (vodoravna os) za idealni plin kod različitih temperatura. Van der Waalsovove izoterme: njegov model točno opisuje nestišljive tekućine, ali oscilacije u prijelaznoj fazi između plinova i tekućina ne odgovara rezultatima pokusa. vlage u zraku povećava ukupan tlak zraka. razini mora. Plinski zakoni su se razvili tijekom 17.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Plinski zakoni · Vidi više »
Pokus
kemije Pokus ili eksperiment (lat. experimentum) jedna je od osnovnih metoda znanstvene spoznaje.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Pokus · Vidi više »
Pravac
Pravac je osnovni geometrijski pojam koji se kao element ravnine ne definira.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Pravac · Vidi više »
Priroda
Hopetounski slapovi, Australija Zapadnoj Javi 1982. Priroda je, u najširem smislu, ekvivalent za prirodni, fizički ili materijalni svijet ili svemir.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Priroda · Vidi više »
Problem triju tijela
problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Lagrangeovih točki. Trojanac (2010 TK7), promjera oko 300 metara. Problem triju tijela u nebeskoj mehanici, za razliku od problema dvaju tijela, nema opće analitičko rješenje.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Problem triju tijela · Vidi više »
Ravnoteža (mehanika)
Stabilna ravnoteža. Labilna ravnoteža. Indiferentna ravnoteža. momenata sile je nula. Ravnoteža je stanje odnosno odnos u kojem su sve sile koje djeluju na nešto (neki predmet ili sustav) međusobno neutralizirane, u potpunosti ili u mjeri takvoj da se promatrani objekt ne pomiče unutar referentnog sustava.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Ravnoteža (mehanika) · Vidi više »
Robert Mayer
Robert Mayer ili Julius Robert von Mayer (Heilbronn, 25. studenog 1814. – Heilbronn, 20. ožujka 1878.), njemački fizičar i liječnik.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Robert Mayer · Vidi više »
Sfera
right Sfera je skup točaka u prostoru jednako udaljenih (za radijus r) od neke točke (središta sfere).
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Sfera · Vidi više »
Sila
Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Sila · Vidi više »
Sjeverna polutka
Sjeverna polutka Sjevernom polutkom ili sjevernom hemisferom naziva se onaj dio zemljine kugle koji se nalazi sjeverno od ekvatora.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Sjeverna polutka · Vidi više »
Slobodni pad
trenja. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Slobodni pad je gibanje tijela isključivo pod utjecajem sile teže.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Slobodni pad · Vidi više »
Starogrčki jezik
Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Starogrčki jezik · Vidi više »
Statika
Statika (prema grčkom στατιϰὴ: znanost o ravnoteži, od στατιϰός: koji zaustavlja) je grana mehanike koja proučava skupove sila i ravnotežu tijela na koja te sile djeluju.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Statika · Vidi više »
Strojevi
Vjetrenjača je još jedan od primjera strojeva Stroj (ili uređaj) jest skup dijelova povezanih u jednu logičnu cjelinu s ciljem izvođenja određene operacije.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Strojevi · Vidi više »
Strojni dio
Homokinetički zglob. Vijčani spoj. Sirova zakovica. kugličnog ležaja. nehrđajućeg čelika. Remenski prijenosnik. Pužni prijenosnik. osovinu (3). Lančani prijenos kod bicikla. podvozja zrakoplova. Vrste dosjeda osovine i provrta. geometrijskih dimenzija i tolerancije položaja za otvor na ploči. kidalici za nestandardni ispitni uzorak. vlačnoj čvrstoći za ugljični čelik. naprezanja trgovačkih čelika. Vlačna čvrstoća ima oznaku M. kidalici. opterećenja. Wöhlerove krivulje za čelik (plavo) i aluminij (crveno). Wöhlerova krivulja za krhki aluminij. Strojni dio je gotovi, ugradivi dio stroja za čiju ugradnju nisu potrebni naknadni radovi prilikom ugradnje, a u pravilu se sastoje od većeg broja dijelova (vijak, matica, zatik, klin).
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Strojni dio · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Sunce · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Talijanski jezik · Vidi više »
Težište
ravnoteži prilikom dizanja. kosine ako reakcija podloge nije u istoj liniji s težištem dolazi do prevrtanja. sile teže i težišta istisnine ''P'' koji je hvatište sile uzgona. '''Korak 1''': Praktično određivanje težišta nesimetričnog predmeta. '''Korak 2''': Nakon vješanja o jednu točku, iz nje se pusti visak i označi. '''Korak 3''': Nakon vješanja o sasvim drugu točku, iz nje se pusti visak i označi. Sjecište dviju označenih linija je težište. Težište je materijalna točka u kojoj djeluje rezultanta sila što djeluju na neko tijelo ili sustav materijalnih točaka u polju sile teže; u toj točki može se zamisliti kao da je sabrana sva masa tijela, odnosno sustava materijalnih točaka.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Težište · Vidi više »
Termoskop
Termoskop ili Galilejev termometar je instrument za mjerenje temperature u obliku zatvorenog staklenog cilindra ispunjenog prozirnom tekućinom u kojoj su uronjeni utezi različite prosječne gustoće.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Termoskop · Vidi više »
Titranje
opruge. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje. njihala se prenosi na drugo preko užeta. bubnja. Titranje je periodičko mijenjanje neke fizikalne veličine, ponavljanje niza stanja u određenim vremenskim razmacima (intervalima).
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Titranje · Vidi više »
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Tlak · Vidi više »
Trojanci (astronomija)
problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Pritiskom možeš vidjeti cjelokupni prikaz. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Lagrangeovih točki. Trojanac (2010 TK7), promjera oko 300 metara. Trojanci su planetoidi ili prirodni sateliti koji dijele putanju s planetom ili nekim većim satelitom i gibaju se ispred ili iza njega pod kutom od približno 60° (Trojanci i veće tijelo nalaze se u vrhovima istostraničnoga trokuta).
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Trojanci (astronomija) · Vidi više »
Trokut
Trokut Trokut je geometrijski lik koji ima 3 stranice, 3 kuta i 3 vrha.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Trokut · Vidi više »
Ubrzanje
trenja. akceleracije (''v'' i ''a''). centripetalno ubrzanje ''a''. Ubrzanje ili akceleracija (oznaka a) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje promjenu brzine s vremenom, a određena je derivacijom brzine v po vremenu t: Ubrzanje opisuje promjenu iznosa brzine (povećavanje ili smanjivanje) ili smjera brzine ili oboje.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Ubrzanje · Vidi više »
Val
vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača. Novom Meksiku, SAD. stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. valnom duljinom. dualizam). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Val je širenje poremećaja kojim se prenosi energija kroz neko sredstvo (medij), a da se sredstvo kao cjelina ne pomiče. Kada se valovi nađu na granici između dvaju različitih sredstava, dolazi do njihova ogiba, refrakcije (loma) ili refleksije (odbijanja) i u posebnim uvjetima do stojnih valova.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Val · Vidi više »
Vodna turbina
Kaplanova turbina i električni generator u isječenom prikazu. Rotor male vodne turbine. Vodeničko kolo promjera 13 metara SAD. MW). Peltonovog izvornog patenta (listopad 1880.) Vodna turbina je energetski stroj u kojem se potencijalna energija vode najprije pretvara u kinetičku energiju, a zatim se kinetička energija pretvara u mehanički rad za pogon električnog generatora.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Vodna turbina · Vidi više »
Vodoravni hitac
Vodoravni hitac je gibanje čestice koja je izbačena vodoravno početnom brzinom u polju sile teže.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Vodoravni hitac · Vidi više »
Zakon očuvanja energije
klatna. kemijsku energiju u mehanički rad. Zakon očuvanja energije je fizikalni zakon prema kojemu je u zatvorenom sustavu zbroj svih oblika energije (mehaničke, toplinske, električne, magneske i tako dalje) konstantan.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Zakon očuvanja energije · Vidi više »
Zemljina rotacija
Zemljina rotacija je rotacija krutog tijela Zemlje oko svoje osi.
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Zemljina rotacija · Vidi više »
Zrakoplov
Zrakoplov je svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu na Zemljinu površinu (definicija prema Zakonu o zračnom prometu Republike Hrvatske).
Novi!!: Kronologija klasične mehanike i Zrakoplov · Vidi više »
