Brže od pregledniku!
51 odnosi: Ban, Bernardin Frankopan, Drava, Dunav, Franjo Batthyány, Frankapani, Furlanija, Habsburg, Hadrijan VI., Historiografija, Hrvati, Hrvatska, Istra, Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva, Koprivnica, Kraljevina Ugarska, Križevci, Krk, Latinski jezik, Lipanj, Ludbreg, Ludovik II. Jagelović, Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva, Matija Korvin, Mletačka Republika, Modruš, Mohačka bitka, Novigrad, Papa, Postojna, Rim, Senj, Turci, Udine, Vranski priorat, 1469., 1482., 1505., 1510., 1512., 1513., 1514., 1520., 1523., 1525., 1526., 1527., 18. prosinca, 23. rujna, 25. siječnja, ..., 27. rujna. Proširite indeks (1 više) »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Ban · Vidi više »
Bernardin Frankopan
Bernardin Frankopan (lat. Bernardinus de Frangepanibus) (?, 1453. - ?, 1529.), bio je hrvatski velikaš, vojskovođa, diplomat i mecena, pripadnik roda knezova Frankopana.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Bernardin Frankopan · Vidi više »
Drava
Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Drava · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Dunav · Vidi više »
Franjo Batthyány
Franjo Batthyány (Baćan) (1479. 1566.) je bio hrvatski plemić iz obitelji Batthyány (Baćana).
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Franjo Batthyány · Vidi više »
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Frankapani · Vidi više »
Furlanija
Zastava Furlanije '''†''' Područje na kojem se prije govorio furlanski (tijekom 1890-ih) Furlanija, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 22.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Furlanija · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Habsburg · Vidi više »
Hadrijan VI.
Hadrijan VI., papa od 9. siječnja 1522. do 14. rujna 1523. godine.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Hadrijan VI. · Vidi više »
Historiografija
Historiografija je skup istraživanja u povijesti, posvećenih određenoj temi ili povijesnom razdoblju ili skup povijesnih radova koji imaju ideološko, lingvističko ili nacionalno jedinstvo.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Historiografija · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Hrvatska · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Istra · Vidi više »
Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva
Posjedi Karla V. u Europi u trenutku njegove abdikacije 1556. Karlo V. (Gent, 24. veljače 1500. – San Gerónimo de Yuste, Estremadura, 21. rujna 1558.), car Svetog Rimskog Carstva kao Karlo V. (1519. – 1556.) i španjolski kralj (odnosno, kralj Aragona, Leóna i Kastilije) kao Karlo I. (1516. – 1556.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Koprivnica · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Križevci
Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Križevci · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Krk · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Latinski jezik · Vidi više »
Lipanj
Lipanj Lipanj (lat. junius) šesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Lipanj · Vidi više »
Ludbreg
Ludbreg je grad u Hrvatskoj, u Varaždinskoj županiji.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Ludbreg · Vidi više »
Ludovik II. Jagelović
Ludovik II.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Ludovik II. Jagelović · Vidi više »
Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva
Maksimilijan I. (Bečko Novo Mjesto, 22. ožujka 1459. – Wels, 12. siječnja 1519.), njemački kralj i rimsko-njemački car iz dinastije Habsburg, sin Fridrika III. (IV.). Svojim ženidbama i vještom dinastičkom politikom uzdigao je Habsburgovce u najmoćniju europsku vladarsku kuću.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Matija Korvin
Grb Matije Korvina Matija Korvin, poznat i kao Matijaš (Kolozsvár, 23. veljače 1443. – Beč, 6. travnja 1490.), hrvatsko-ugarski kralj (1458. – 1490.), protukralj Češke (1469. – 1490.). Osvojio je dio habsburških nasljednih zemalja, kojima je vladao iz Beča s naslovom austrijskog vojvode (1485. – 1490.). Bio je jedan od najznačajnijih ugarskih i hrvatskih vladara te posljednji koji je uspješno oslabio moć velikaša i ojačao središnju kraljevsku vlast.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Matija Korvin · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Mletačka Republika · Vidi više »
Modruš
Tržan-grad u pozadini Modruš je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Josipdol, Karlovačka županija.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Modruš · Vidi više »
Mohačka bitka
Mohačka bitka (mađarski: mohácsi csata ili mohácsi vész; turski: Mohaç Savaşı ili Mohaç Meydan Savaşı) bitka je koja se 29. kolovoza 1526. godine odigrala na Mohačkom polju između Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske protiv Osmanskog Carstva.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Mohačka bitka · Vidi više »
Novigrad
Novigrad (tal. Cittanova d'Istria) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, smješten na zapadnoj obali Istre.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Novigrad · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Papa · Vidi više »
Postojna
Postojna (njemački: Adelsberg, talijanski: Postumia) je grad i središte istoimene općine u jugozapadnoj Sloveniji.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Postojna · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Rim · Vidi više »
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Senj · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Turci · Vidi više »
Udine
Udine (tal. Udine, fur. Udin, slo. Videm) grad je u sjevernoj Italiji.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Udine · Vidi više »
Vranski priorat
Vranski priorat ili priorat vranski (lat. prioratus Auranae, mađarski vránai perjelség) je bio naziv organizacije vitezova templara na području Hrvatske i Ugarske kada su se 1169. pojavili na tom području.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i Vranski priorat · Vidi više »
1469.
Bez opisa.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i 1469. · Vidi više »
1482.
Bez opisa.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i 1482. · Vidi više »
1505.
1505. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i 1505. · Vidi više »
1510.
1510. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i 1510. · Vidi više »
1512.
1512. bila je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i 1512. · Vidi više »
1513.
1513. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u subotu.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i 1513. · Vidi više »
1514.
1514. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i 1514. · Vidi više »
1520.
Bez opisa.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i 1520. · Vidi više »
1523.
Bez opisa.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i 1523. · Vidi više »
1525.
Zapadna Europa 1525. godine.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i 1525. · Vidi više »
1526.
Bez opisa.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i 1526. · Vidi više »
1527.
Bez opisa.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i 1527. · Vidi više »
18. prosinca
18.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i 18. prosinca · Vidi više »
23. rujna
23.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i 23. rujna · Vidi više »
25. siječnja
25.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i 25. siječnja · Vidi više »
27. rujna
27.
Novi!!: Krsto I. Frankapan Brinjski i 27. rujna · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Krsto Frankopan Brinjski, Krsto Frankopan Ozaljski, Krsto I. Frankopan Brinjski.
