Brže od pregledniku!
21 odnosi: Antun Šoljan, Dubravko Ivančan, Fedor Vidas, Hrvatska, Hrvatska književnost, Irena Vrkljan, Ivan Slamnig, Ivo Kozarčanin, Josip Barković, Josip Pupačić, Milivoj Slaviček, Miroslav Slavko Mađer, Nikola Milićević, Radovan Ivšić, Slobodan Novak, Socrealizam, Večernji list, Vesna Krmpotić, Vesna Parun, Vlado Gotovac, Vlatko Pavletić.
Antun Šoljan
Antun Šoljan (Beograd, 1. prosinca 1932. – Zagreb, 9. srpnja 1993.), hrvatski književnik.
Novi!!: Krugovi (časopis) i Antun Šoljan · Vidi više »
Dubravko Ivančan
Dubravko Ivančan (Krapina, 6. ožujka 1931. – Zagreb, 29. siječnja 1982.) – hrvatski pisac, književni kritičar i književni prevoditelj.
Novi!!: Krugovi (časopis) i Dubravko Ivančan · Vidi više »
Fedor Vidas
Fedor Vidas (Bakar, 13. siječnja 1924. - Čakovec 17. siječnja 2018.), hrvatski književnik, novinar, urednik i scenarist.
Novi!!: Krugovi (časopis) i Fedor Vidas · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Krugovi (časopis) i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska književnost
Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.
Novi!!: Krugovi (časopis) i Hrvatska književnost · Vidi više »
Irena Vrkljan
Irena Vrkljan (Beograd, 21. kolovoza 1930. – Zagreb, 23. ožujka 2021.) bila je hrvatska pjesnikinja, prozaistica, radiodramatičarka, esejistica, prevoditeljica, poznata i kao hrvatska Virginia Woolf.
Novi!!: Krugovi (časopis) i Irena Vrkljan · Vidi više »
Ivan Slamnig
bezokvira Ivan Slamnig (Metković, 24. lipnja 1930. – Zagreb, 3. srpnja 2001.) suvremeni je hrvatski pjesnik, prozni pisac, esejist, prevoditelj, sveučilišni profesor, komparatist književnosti.
Novi!!: Krugovi (časopis) i Ivan Slamnig · Vidi više »
Ivo Kozarčanin
Ivo Kozarčanin (Hrvatska Dubica, 14. listopada 1911. – Zagreb 4. veljače 1941.), bio je hrvatski pjesnik, prozaik, književni kritičar.
Novi!!: Krugovi (časopis) i Ivo Kozarčanin · Vidi više »
Josip Barković
Josip Barković (Otočac, 16. siječnja 1918. – Zagreb, 7. prosinca 2011.) bio je hrvatski književnik, scenarist i redatelj.
Novi!!: Krugovi (časopis) i Josip Barković · Vidi više »
Josip Pupačić
Josip Pupačić (Slime kraj Omiša, 19. rujna 1928. – Krk, 23. svibnja 1971.), bio je hrvatski književnik, književni kritičar i povjesničar književnosti.
Novi!!: Krugovi (časopis) i Josip Pupačić · Vidi više »
Milivoj Slaviček
Milivoj Slaviček (Čakovec, 24. listopada 1929. – Zagreb, 6. studenog 2012.), hrvatski književnik i prevoditelj.
Novi!!: Krugovi (časopis) i Milivoj Slaviček · Vidi više »
Miroslav Slavko Mađer
Miroslav Slavko Mađer (Miroslav S. Mađer; Hrtkovci, 1. srpnja 1929. – Zagreb, 14. kolovoza 2015.) bio je hrvatski književnik i književni kritičar.
Novi!!: Krugovi (časopis) i Miroslav Slavko Mađer · Vidi više »
Nikola Milićević
Nikola Milićević (Zvečanje, kraj Omiša, 27. studenoga 1922. – Zagreb, 1. ožujka 1999.) - hrvatski pjesnik, prevoditelj i javni djelatnik.
Novi!!: Krugovi (časopis) i Nikola Milićević · Vidi više »
Radovan Ivšić
Radovan Ivšić. Radovan Ivšić (Zagreb, 22. lipnja 1921. – Pariz, 25. prosinca 2009.), hrvatski pjesnik, pisac, dramatik, esejist, prevoditelj i nadrealist svjetskoga glasa, koji je najveću slavu stekao dramom Kralj Gordogan te zbirkom pjesama Crno.
Novi!!: Krugovi (časopis) i Radovan Ivšić · Vidi više »
Slobodan Novak
Slobodan Novak (Split, 3. studenoga 1924. – Zagreb, 25. srpnja 2016.),, info.hazu.hr, pristupljeno 31.
Novi!!: Krugovi (časopis) i Slobodan Novak · Vidi više »
Socrealizam
Socrealizam ili socijalistički realizam je doktrina nastala 1930-ih u SSSR-u po kojoj umjetnost treba izražavati ideje socijalizma, napose slijediti odgojne ciljeve koje postavlja komunistička partija (tzv. partijnost umjetnosti), uz eventualno kritičko gledanje na ranije realističke pravce u književnosti, u slikarstvu i dr.
Novi!!: Krugovi (časopis) i Socrealizam · Vidi više »
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Krugovi (časopis) i Večernji list · Vidi više »
Vesna Krmpotić
Vesna Krmpotić (Dubrovnik, 17. lipnja 1932. – Beograd, 21. kolovoza 2018.) bila je hrvatska književnica i prevoditeljica.
Novi!!: Krugovi (časopis) i Vesna Krmpotić · Vidi više »
Vesna Parun
Vesna Parun Vesna Parun (Zlarin, 10. travnja 1922. − Stubičke Toplice, 25. listopada 2010.), bila je hrvatska pjesnikinja i prevoditeljica.
Novi!!: Krugovi (časopis) i Vesna Parun · Vidi više »
Vlado Gotovac
Vladimir "Vlado" Gotovac (Imotski, 18. rujna 1930. – Rim, 7. prosinca 2000.), hrvatski pjesnik, esejist, filozof, disident i političar.
Novi!!: Krugovi (časopis) i Vlado Gotovac · Vidi više »
Vlatko Pavletić
Vlatko Pavletić (Zagreb, 2. prosinca 1930. – Zagreb, 19. rujna 2007.), hrvatski akademik i privremeni predsjednik RH, teoretičar književnosti, esejist, kritičar i političar.
Novi!!: Krugovi (časopis) i Vlatko Pavletić · Vidi više »
