Brže od pregledniku!
26 odnosi: Avari, Bizant, Crno more, Dinastija, Dunav, Edirne, Franačka, Istanbul, Kan (naslov), Kardam, Karlo Veliki, Nikefor I., Omurtag, Popis bugarskih vladara, Prvo Bugarsko Carstvo, Sofija, Srbija, Struma, Tisa, Tracija, 13. travnja, 802., 808., 811., 813., 814..
Avari
Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.
Novi!!: Krum i Avari · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Krum i Bizant · Vidi više »
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Novi!!: Krum i Crno more · Vidi više »
Dinastija
Dinastija je naziv za niz članova iste obitelji koja vlada u nasljednom pravu.
Novi!!: Krum i Dinastija · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Krum i Dunav · Vidi više »
Edirne
Edirne, u hrvatskom jeziku znan i kao Drinopolje, (grčki: Αδριανουπολις, bugarski: Одрин (Odrin), latinski: Hadrianopolis, srpski: Jedrene) je najzapadniji turski grad u turskoj Trakiji, blizu granice s Grčkom (7 km) i Bugarskom (20 km).
Novi!!: Krum i Edirne · Vidi više »
Franačka
Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.
Novi!!: Krum i Franačka · Vidi više »
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Novi!!: Krum i Istanbul · Vidi više »
Kan (naslov)
Kan (turkij. khan, gospodar, car), mongolski i turkijski vladarski ili vojni naslov korišten u srednjem vijeku kod nomadskih mongolskih i turkijskih naroda.
Novi!!: Krum i Kan (naslov) · Vidi više »
Kardam
Prvo Bugarsko Carstvo za vrijeme kana Kardama Kardam (bugarski Кардам) bio je vladar Bugarske (777. – nakon 796./prije 803.). Prema djelu Cäğfär Taríxı iz 17.
Novi!!: Krum i Kardam · Vidi više »
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Novi!!: Krum i Karlo Veliki · Vidi više »
Nikefor I.
Kovanice s likovima Nikefora I. i njegova sina Staurakija. Nikefor I. Logotet ili Genikos (grč. Νικηφόρος Α΄, Nikēphoros I, "onaj koji donosi pobjedu") (Carigrad, oko 760. - Bugarska, 26. srpnja 811.), bizantski car od 802. do 811.
Novi!!: Krum i Nikefor I. · Vidi više »
Omurtag
Omurtag Omurtag ili Omortag Graditelj (bug. Омуртаг) (? – ?, 831. ili 832.), bugarski kan od 816. do 831.
Novi!!: Krum i Omurtag · Vidi više »
Popis bugarskih vladara
Ovo je popis bugarskih vladara od osnivanja bugarske države 681.
Novi!!: Krum i Popis bugarskih vladara · Vidi više »
Prvo Bugarsko Carstvo
Prvo Bugarsko Carstvo (starobugarski: ц︢рьство бл︢гарское, ts'rstvo bl'garskoe) je bila srednovjekovna bugarska država u Jugoistočnoj Europi koja je postojala između 7. i 11. stoljeća.
Novi!!: Krum i Prvo Bugarsko Carstvo · Vidi više »
Sofija
Grad Sofija (bugarski: София), u podnožju planine Vitoše, ima 1 376 461 stanovnika (2010.) i glavni je grad Bugarske.
Novi!!: Krum i Sofija · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Krum i Srbija · Vidi više »
Struma
Struma (bugarski: Струма, grčki: Στρυμόνας 'Strymónas', turski: Karasu 'crna rijeka') rijeka je u Bugarskoj i Grčkoj.
Novi!!: Krum i Struma · Vidi više »
Tisa
Rijeka Tisa (mađarski: Tisza) je najveća lijeva pritoka Dunava.
Novi!!: Krum i Tisa · Vidi više »
Tracija
Tracija (iz lat. Thracia) ili Trakija (iz grč. Θράκη - Thráki), rjeđe i Tračka može podrazumijevati.
Novi!!: Krum i Tracija · Vidi više »
13. travnja
13.
Novi!!: Krum i 13. travnja · Vidi više »
802.
Bez opisa.
Novi!!: Krum i 802. · Vidi više »
808.
Bez opisa.
Novi!!: Krum i 808. · Vidi više »
811.
Bez opisa.
Novi!!: Krum i 811. · Vidi više »
813.
Bez opisa.
Novi!!: Krum i 813. · Vidi više »
814.
Bez opisa.
Novi!!: Krum i 814. · Vidi više »
