Brže od pregledniku!
71 odnosi: Albanci, Ante Pavelić, Arbanasi, Austrija, Banovina Hrvatska, Enciklopedika, Filozof, Franjevci, Hrvatska, Hrvatska revija, Hrvatska smotra, Hrvatski narod (Zagreb), Italija, Jezikoslovlje, Katolička Crkva, Korijenski pravopis, Kukljica, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Mark Twain, Marko Samardžija, Matica hrvatska, Matica srpska, Miroslav Krleža, Mladen Švab, Nezavisna Država Hrvatska, Osijek, Otok, Otok (Splitsko-dalmatinska županija), Petar Guberina, Poglavnik, Prevoditelj, Psihologija, Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika, Sigrid Undset, Sinj, Sisak, Skadarsko jezero, Split, Spremnost (Zagreb), Tko je tko u NDH, Tomislav Ladan, Ugljan, Vijenac (časopis), Zadar, Zagreb, 13. studenoga, 1726., 1733., 18. stoljeće, 1905., ..., 1910., 1915., 1926., 1930., 1934., 1937., 1940., 1941., 1942., 1943., 1945., 1947., 1948., 1950., 1951., 1967., 1975., 1987., 20. stoljeće, 20. travnja, 6. prosinca. Proširite indeks (21 više) »
Albanci
Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.
Novi!!: Kruno Krstić i Albanci · Vidi više »
Ante Pavelić
Ante Pavelić (Bradina kod Konjica, 14. srpnja 1889. – Madrid, 28. prosinca 1959.) bio je hrvatski fašistički političar i odvjetnik, revolucionar, osnivač i vođa Ustaškoga pokreta te poglavnik i diktator Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je u Drugom svjetskom ratu bila protektorat fašističke Italije i nacističke Njemačke.
Novi!!: Kruno Krstić i Ante Pavelić · Vidi više »
Arbanasi
Arbanasi (albanski Arbneshi, talijanski Borgo Erizzo) su naselje u jugoistočnom dijelu zadarskog poluotoka, dio Zadra.
Novi!!: Kruno Krstić i Arbanasi · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Kruno Krstić i Austrija · Vidi više »
Banovina Hrvatska
Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.
Novi!!: Kruno Krstić i Banovina Hrvatska · Vidi više »
Enciklopedika
Enciklopedika (grč. enkýklios.
Novi!!: Kruno Krstić i Enciklopedika · Vidi više »
Filozof
Rembrandt van Rijn, „Filozof“ (1633.) Filozof je osoba koja se bavi filozofijom.
Novi!!: Kruno Krstić i Filozof · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Kruno Krstić i Franjevci · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Kruno Krstić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska revija
Hrvatska revija časopis je Matice hrvatske za društvena i kulturna pitanja.
Novi!!: Kruno Krstić i Hrvatska revija · Vidi više »
Hrvatska smotra
Hrvatska smotra može označavati.
Novi!!: Kruno Krstić i Hrvatska smotra · Vidi više »
Hrvatski narod (Zagreb)
Hrvatski narod je bio hrvatski tjednik iz Zagreba.
Novi!!: Kruno Krstić i Hrvatski narod (Zagreb) · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Kruno Krstić i Italija · Vidi više »
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Novi!!: Kruno Krstić i Jezikoslovlje · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Kruno Krstić i Katolička Crkva · Vidi više »
Korijenski pravopis
Korijenski pravopis je popularno ime za tradicionalni hrvatski pravopis kakav je bio u uporabi od sredine 19.
Novi!!: Kruno Krstić i Korijenski pravopis · Vidi više »
Kukljica
Kukljica je općina u Zadarskoj Županiji, čije jedino naselje također nosi ime Kukljica.
Novi!!: Kruno Krstić i Kukljica · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: Kruno Krstić i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Mark Twain
Samuel Langhorne Clemens (Florida, Missouri, 30. studenog 1835. - Redding, Connecticut, 21. travnja 1910.), američki književnik, autor glasovitih romana Pustolovine Toma Sawyera (1876.) i Pustolovine Huckleberry Finna (1884., 1885.) smještenih na obale rijeke Mississippi američkog Juga.
Novi!!: Kruno Krstić i Mark Twain · Vidi više »
Marko Samardžija
Marko Samardžija (Vođinci, 2. rujna 1947. – Zaprešić, 19. veljače 2019.) bio je hrvatski jezikoslovac, kroatist, sveučilišni profesor i akademik.
Novi!!: Kruno Krstić i Marko Samardžija · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Kruno Krstić i Matica hrvatska · Vidi više »
Matica srpska
Zgrada Matice srpske u Novom Sadu Matica srpska (srp. Матица српска) je najstarija književna, kulturna i znanstvena institucija Srba.
Novi!!: Kruno Krstić i Matica srpska · Vidi više »
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Novi!!: Kruno Krstić i Miroslav Krleža · Vidi više »
Mladen Švab
Mladen Švab (Zagreb, 19. travnja 1945. - Zagreb, 24. listopada 2000.) hrvatski povjesničar.
Novi!!: Kruno Krstić i Mladen Švab · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Kruno Krstić i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Kruno Krstić i Osijek · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Kruno Krstić i Otok · Vidi više »
Otok (Splitsko-dalmatinska županija)
Otok je općina Republike Hrvatske u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Kruno Krstić i Otok (Splitsko-dalmatinska županija) · Vidi više »
Petar Guberina
Petar Guberina (Šibenik, 22. svibnja 1913. – Zagreb, 22. siječnja 2005.) bio je hrvatski jezikoslovac, fonetičar i teoretičar stilistike.
Novi!!: Kruno Krstić i Petar Guberina · Vidi više »
Poglavnik
Fausta Vrančića, 82. stranica, riječ ''poglavnik'' u 5. redu odozgo Riječ poglavnik je varijanta riječi poglavar ili poglavica.
Novi!!: Kruno Krstić i Poglavnik · Vidi više »
Prevoditelj
Prevoditelj je osoba koja se bavi prijevodom s jednog jezika na drugi.
Novi!!: Kruno Krstić i Prevoditelj · Vidi više »
Psihologija
Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.
Novi!!: Kruno Krstić i Psihologija · Vidi više »
Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika
Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika jezikoslovna je studija dr.
Novi!!: Kruno Krstić i Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika · Vidi više »
Sigrid Undset
Sigrid Undset (Kalundborg, 20. svibnja 1882. – Lillehammer, 10. lipnja 1949.), norveška književnica Radila je kao činovnica.
Novi!!: Kruno Krstić i Sigrid Undset · Vidi više »
Sinj
Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.
Novi!!: Kruno Krstić i Sinj · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Kruno Krstić i Sisak · Vidi više »
Skadarsko jezero
Skadarsko jezero je najveće jezero Balkanskog poluotoka.
Novi!!: Kruno Krstić i Skadarsko jezero · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Kruno Krstić i Split · Vidi više »
Spremnost (Zagreb)
Spremnost je bio tjedno glasilo tadašnjeg Ustaškog pokreta iz Zagreba, koji je pisao o svemu; politici, ratu, gospodarstvu i kulturi.
Novi!!: Kruno Krstić i Spremnost (Zagreb) · Vidi više »
Tko je tko u NDH
Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.
Novi!!: Kruno Krstić i Tko je tko u NDH · Vidi više »
Tomislav Ladan
Tomislav Ladan (Ivanjica, Kraljevina Jugoslavija, 25. lipnja 1932. – Zagreb 12. rujna 2008.), hrvatski leksikograf, etimolog, prevoditelj, književni kritičar i književnik.
Novi!!: Kruno Krstić i Tomislav Ladan · Vidi više »
Ugljan
Ugljan je otok u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.
Novi!!: Kruno Krstić i Ugljan · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: Kruno Krstić i Vijenac (časopis) · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Kruno Krstić i Zadar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Kruno Krstić i Zagreb · Vidi više »
13. studenoga
13.
Novi!!: Kruno Krstić i 13. studenoga · Vidi više »
1726.
Bez opisa.
Novi!!: Kruno Krstić i 1726. · Vidi više »
1733.
Bez opisa.
Novi!!: Kruno Krstić i 1733. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Kruno Krstić i 18. stoljeće · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Kruno Krstić i 1905. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Kruno Krstić i 1910. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Kruno Krstić i 1915. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Kruno Krstić i 1926. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Kruno Krstić i 1930. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Kruno Krstić i 1934. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: Kruno Krstić i 1937. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Kruno Krstić i 1940. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Kruno Krstić i 1941. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Kruno Krstić i 1942. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Kruno Krstić i 1943. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Kruno Krstić i 1945. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Kruno Krstić i 1947. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Kruno Krstić i 1948. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Kruno Krstić i 1950. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Kruno Krstić i 1951. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Kruno Krstić i 1967. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Kruno Krstić i 1975. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Kruno Krstić i 1987. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Kruno Krstić i 20. stoljeće · Vidi više »
20. travnja
20.
Novi!!: Kruno Krstić i 20. travnja · Vidi više »
6. prosinca
6.
Novi!!: Kruno Krstić i 6. prosinca · Vidi više »
