Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Krvavi Božić

Indeks Krvavi Božić

Gabriele D’Annunzio u predgrađu Rijeke promatra vojnu vježbu 1920. godine Talijanska carinarnica na graničnom prijelazu Italije i Kraljevine Jugoslavije Krvavi Božić (tal. Natale di sangue), tzv.

67 odnosi: Aleksandar I. Karađorđević, Ante Trumbić, Antun Mahnić, Apeninski poluotok, Austro-Ugarska, Benito Mussolini, Bojni brod, Dalmacija, Domovinski rat, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Dubrovnik, Fašizam, Frane Bulić, Frano Supilo, Gabriele D'Annunzio, Gardsko jezero, Guvernerova palača u Rijeci, Hrvati, Hrvatski jezik, Istra, Jadransko more, Jugoslavenski odbor, Kapucinska crkva Gospe Lurdske u Rijeci, Kraljevina Italija, Kraljevina Jugoslavija, Kvarnerski zaljev, Lijepa naša domovino, Londonski ugovor, Mađarski jezik, Martinšćica, Materinski jezik, Matko Laginja, Nikola Pašić, Novi list, Omiš, Pariški ugovor, Pariz, Prvi svjetski rat, Pula, Rapalski ugovor, Riječka rezolucija, Riječke novine, Rijeka, Rječina, Sidney Sonnino, Slovenci, Split, Sušak, Talijanski iredentizam, Talijanski jezik, ..., Trst, Venecija, Versailles, Woodrow Wilson, Zadar, 12. rujna, 12. studenog, 1915., 1917., 1918., 1919., 1920., 1945., 20. srpnja, 20. stoljeće, 23. listopada, 3. svibnja. Proširite indeks (17 više) »

Aleksandar I. Karađorđević

Kralj Aleksandar I. Karađorđević, kralj Jugoslavije, poznat i kao Kralj Aleksandar Ujedinitelj (srp. Краљ Александар I Карађорђевић, Cetinje, 16. prosinca 1888. – Marseille, 9. listopada 1934.) iz kraljevske obitelji Karađorđevića je prvi kralj Kraljevine Jugoslavije (1929.-1934.), a prije toga Regent Kraljevine SHS 1918.–21., i kralj Kraljevine SHS (1921.-1929.). Za njegove vladavine kao Regenta Kraljevine SHS donesena je 1920., Obznana i proglašen Vidovdanski ustav (1921.) (kojime je ozakonjen centralistički sustav i vlada u cijelosti postala ovisna o monarhu) te je ukinuo Ustav i uveo diktaturu 6. siječnja 1929.

Novi!!: Krvavi Božić i Aleksandar I. Karađorđević · Vidi više »

Ante Trumbić

Ante Trumbić (Split, 15. svibnja 1864. - Zagreb, 17. studenoga 1938.), bio je hrvatski političar i pravnik.

Novi!!: Krvavi Božić i Ante Trumbić · Vidi više »

Antun Mahnić

Dr.

Novi!!: Krvavi Božić i Antun Mahnić · Vidi više »

Apeninski poluotok

Satelitska snimka poluotoka Apeninski poluotok, ponekad zvan i Talijanski poluotok (talijanski: Penisola italiana ili Penisola appenninica) jedan je od najvećih poluotoka u Europi koji se proteže oko 1000 km od doline rijeke Po na sjeveru do Sredozemnog mora na jugu.

Novi!!: Krvavi Božić i Apeninski poluotok · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz kuće Habsburg.

Novi!!: Krvavi Božić i Austro-Ugarska · Vidi više »

Benito Mussolini

Benito Amilcare Andrea Mussolini (Predappio, 29. srpnja 1883. – Giulino di Mezzegra, 28. travnja 1945.), talijanski novinar, političar, državnik, fašistički vođa (Duce) i diktator od 1925. do 1943. godine.

Novi!!: Krvavi Božić i Benito Mussolini · Vidi više »

Bojni brod

Pokazna vježba bojnog broda USS Iowa Bojni brod je najveći, najotporniji, teško naoružani ratni brod, odnosno ratna plovna jedinica najjačega tipa u ofenzivnom i defenzivnom smislu.

Novi!!: Krvavi Božić i Bojni brod · Vidi više »

Dalmacija

Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski Dalmocija, Delmoacija, Durmacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Krvavi Božić i Dalmacija · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost hrvatske države protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista u Hrvatskoj, BiH (posebice Republike Srpske), JNA te Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila u kolovozu 1990. i uslijed koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996.-1998.). Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO_4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije za popis i procjenu ratne štete, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Prema drugim podatcima, uništeno je 180.000 domova, 25% hrvatskog gospodarstva te prouzročeno 27 milijarda USD materijalne štete. Broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica. Tragičnost hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest u tome što napadač nije imao namjeru samo fizički osvojiti ozemlje. Bît je bila i u potpunom uništenju identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome najbolje svjedoči granatiranje šibenske katedrale i zadarske prvostolnice. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište.

Novi!!: Krvavi Božić i Domovinski rat · Vidi više »

Država Slovenaca, Hrvata i Srba

Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.

Novi!!: Krvavi Božić i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na jugu Hrvatske.

Novi!!: Krvavi Božić i Dubrovnik · Vidi više »

Fašizam

Fašizam jest oblik radikalnog autoritarnog nacionalizma koji je nastao u ranom 20.

Novi!!: Krvavi Božić i Fašizam · Vidi više »

Frane Bulić

Don Frane Bulić (Vranjic, 4. listopada 1846. – Zagreb, 29. srpnja 1934.) bio je hrvatski katolički svećenik, arheolog i povjesničar.

Novi!!: Krvavi Božić i Frane Bulić · Vidi više »

Frano Supilo

Frano Supilo (Cavtat, 30. studenoga 1870. - London, 25. rujna 1917.), bio je hrvatski novinar, političar i publicist.

Novi!!: Krvavi Božić i Frano Supilo · Vidi više »

Gabriele D'Annunzio

Gabriele d'Annunzio Gabriele D'Annunzio, rođen pod imenom Gaetano Rapagnetta D'Annunzio, (Pescara, 12. ožujka 1863. – Gardone Riviera, 1. ožujka 1938.), talijanski pjesnik, dramaturg, političar.

Novi!!: Krvavi Božić i Gabriele D'Annunzio · Vidi više »

Gardsko jezero

Jezero Garda (talijanski: Lago di Garda ili Benaco) je najveće jezero u Italiji i 34 jezero po veličini u Europi.

Novi!!: Krvavi Božić i Gardsko jezero · Vidi više »

Guvernerova palača u Rijeci

Detalj dvorišta Guvernerova palača je bivša rezidencija guvernera, namjesnika Ugarske krune sv. Stjepana u Rijeci.

Novi!!: Krvavi Božić i Guvernerova palača u Rijeci · Vidi više »

Hrvati

Hrvati su jedini konstitutivni narod u Republici Hrvatskoj i jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Krvavi Božić i Hrvati · Vidi više »

Hrvatski jezik

O jeziku O njemu, da! O čarobnome vrelu, Što davno ključa iz šikare naše I snagu svoju razmaho je cijelu Kada ga stijenje i glib zatrpaše! On zvuči i psiče, teče gradu i k selu, Kroz zlato njiva, zelenilo paše; Na vatru nalik lije svjetlost vrelu U sve nam sude, čuture i čaše. Ne znamo da l' smo gradili mi njega, Il' on je nama svoju dušu dao.

Novi!!: Krvavi Božić i Hrvatski jezik · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski (a ujedno i jadranski) poluotok.

Novi!!: Krvavi Božić i Istra · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more je ogranak Sredozemnog mora koje odvaja Apeninski poluotok od Balkanskog poluotoka te Apenine od Dinarskog gorja.

Novi!!: Krvavi Božić i Jadransko more · Vidi više »

Jugoslavenski odbor

Jugoslavenski odbor, Pariz, 1916. gornji red slijeva: Niko Županič, Ćiro Kamenarović, dr. Milan Srškić, dr. Nikola Stojanović, dr. Franko Potočnjak, Jovo Banjanin, Fran Supilo, Dušan Vasiljević; donji red slijeva: dr. Julije Gazzari, prof. Pavle Popović, dr. Ivo de Giulli, dr. Bogumil Vošnjak, dr. Ante Trumbić, dr. Hinko Hinković, Ivan Meštrović, dr. Josip JedlovskiOpća i nacionalna enciklopedija - http://proleksis.lzmk.hr/29378/ Jugoslavenski odbor http://ia600308.us.archive.org/1/items/dokumentiopostan00iifeuoft/dokumentiopostan00iifeuoft.pdf Archive.org Dokumenti o postanku Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1914-1919. Sabrao ih Ferdo Šišić. str. 84-85 (pdf, 20 MB!) Jugoslavenski odbor je bilo političko tijelo hrvatskih, slovenskih i srpskih političara i emigranata iz Austro-Ugarske koje je tijekom I. svjetskoga rata djelovalo na državnom ujedinjenju austrougarskih južnoslavenskih zemalja sa Srbijom i Crnom Gorom.

Novi!!: Krvavi Božić i Jugoslavenski odbor · Vidi više »

Kapucinska crkva Gospe Lurdske u Rijeci

Kapucinska crkva Gospe Lurdske tijekom proslave 400. godina Kapucina u Rijeci i Hrvatskoj. Figure anđela: Oproštenja, Nevinosti, Milosrđa i Pokore u crkvi Gospe Lurdske Unutrašnjost Crkve Gospe Lurdske Riječke nadbiskupije smještene u ulici iznad crkve. Kapucinska crkva Gospe Lurdske svojim raskošnim neogotičkim pročeljem ukrašenim mozaicima i kitnjastom kamenom dekoracijom, dominira Trgom Žabica u Rijeci.

Novi!!: Krvavi Božić i Kapucinska crkva Gospe Lurdske u Rijeci · Vidi više »

Kraljevina Italija

Kraljevina Italija (talijanski: Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861.

Novi!!: Krvavi Božić i Kraljevina Italija · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918.

Novi!!: Krvavi Božić i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Kvarnerski zaljev

Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću. Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.

Novi!!: Krvavi Božić i Kvarnerski zaljev · Vidi više »

Lijepa naša domovino

Natpis na spomeniku himni Lijepa naša domovino (često tek Lijepa naša), himna Republike Hrvatske.

Novi!!: Krvavi Božić i Lijepa naša domovino · Vidi više »

Londonski ugovor

Velikoj Srbiji Londonski ugovor iz 1915.

Novi!!: Krvavi Božić i Londonski ugovor · Vidi više »

Mađarski jezik

Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Krvavi Božić i Mađarski jezik · Vidi više »

Martinšćica

Martinšćica je naselje na otoku Cresu.

Novi!!: Krvavi Božić i Martinšćica · Vidi više »

Materinski jezik

Materinski jezik označava jezik kojeg čovjek nauči u ranom djetinjstvu bez formalne nastave.

Novi!!: Krvavi Božić i Materinski jezik · Vidi više »

Matko Laginja

Matko Laginja (Klana, 10. kolovoza 1852. - Zagreb, 18. ožujka 1930.), hrvatski pravnik i političar.

Novi!!: Krvavi Božić i Matko Laginja · Vidi više »

Nikola Pašić

Nikola Pašić (Zaječar, 18. prosinca 1845. – Beograd, 10. prosinca 1926.), bio je srpski političar, dugogodišnji predsjednik vlade Kraljevine Srbije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, osnivač i vođa Narodne radikalne stranke.

Novi!!: Krvavi Božić i Nikola Pašić · Vidi više »

Novi list

Izdanja Novog lista Spomenik Franu Supilu ispred zgrade Novog lista Novi list, riječke dnevne novine, izlaze svakodnevno osim blagdanom u Rijeci, i distribuiraju se na cijelom tržištu Hrvatske.

Novi!!: Krvavi Božić i Novi list · Vidi više »

Omiš

# Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Krvavi Božić i Omiš · Vidi više »

Pariški ugovor

* Pariški mirovni ugovor (1763.), kojim je završen Sedmogodišnji rat.

Novi!!: Krvavi Božić i Pariški ugovor · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Krvavi Božić i Pariz · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Središnje sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenog 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40 milijuna žrtava, uključujući približno 20 milijuna mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti) i značajna razaranja država i gospodarstava, te se smatra prvim ratom globalnih, svjetskih razmjera.

Novi!!: Krvavi Božić i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Pula

Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988., ISBN 86-385-0070-X, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Krvavi Božić i Pula · Vidi više »

Rapalski ugovor

Potpisivanje Rapalskog ugovora Rapalski ugovor ili Rapallski ugovor, sporazum koji su u Rapallu, gradiću blizu Genove, 12.

Novi!!: Krvavi Božić i Rapalski ugovor · Vidi više »

Riječka rezolucija

Riječka rezolucija je politički dokument potpisan 3. listopada 1905. u Rijeci nakon dvodnevnoga sastanka hrvatskih i srpskih zastupnika iz pokrajinskih sabora u Dalmaciji i Istri te iz banske Hrvatske.

Novi!!: Krvavi Božić i Riječka rezolucija · Vidi više »

Riječke novine

crkvi Gospe Lurdske u Rijeci. Riječke novine bile su katolički politički dnevni list koji je izlazio u Rijeci.

Novi!!: Krvavi Božić i Riječke novine · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski: Fiume, njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka, čakavski: Rika, Reka) najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Krvavi Božić i Rijeka · Vidi više »

Rječina

Rječina je rijeka koja se u gradu Rijeci ulijeva u Jadransko more.

Novi!!: Krvavi Božić i Rječina · Vidi više »

Sidney Sonnino

Sidney Sonnino (Pisa, 11. ožujka 1847. — Rim, 24. studenog 1922.), Pristupljeno 13.

Novi!!: Krvavi Božić i Sidney Sonnino · Vidi više »

Slovenci

Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.

Novi!!: Krvavi Božić i Slovenci · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, a drugi po veličini grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Krvavi Božić i Split · Vidi više »

Sušak

Dio Sušaka Sušak je mjesni odbor grada Rijeke, koji broji 1.812 stanovnika.

Novi!!: Krvavi Božić i Sušak · Vidi više »

Talijanski iredentizam

Talijanske granice po zamislima iredentista. Ružičasto su granice italije nakon 1. svjetskog rata, a ljubičasto te točkasto-zeleno teritoriji na koje su polagali "pravo" Talijanski iredentizam ("Italia Irredenta") je naziv talijanskog nacionalnog pokreta iz 19.

Novi!!: Krvavi Božić i Talijanski iredentizam · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3:; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Krvavi Božić i Talijanski jezik · Vidi više »

Trst

Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.

Novi!!: Krvavi Božić i Trst · Vidi više »

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Novi!!: Krvavi Božić i Venecija · Vidi više »

Versailles

Versailles vɛʀˈsɑːj je francuski grad (općina) u departmanu Yvelines.

Novi!!: Krvavi Božić i Versailles · Vidi više »

Woodrow Wilson

Thomas Woodrow Wilson (28. prosinca 1856. - 3. veljače 1924.), američki povjesničar, publicist i političar, 28. predsjednik SAD-a koji je potakao stvaranje Lige naroda, preteče Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Krvavi Božić i Woodrow Wilson · Vidi više »

Zadar

Zadar, 2007. Zadar je hrvatski grad na Jadranskom moru, središte Zadarske županije i šireg regionalnog kompleksa sjeverne Dalmacije i Like, unutar europske NUTS 2 regije Jadranske Hrvatske.

Novi!!: Krvavi Božić i Zadar · Vidi više »

12. rujna

12.

Novi!!: Krvavi Božić i 12. rujna · Vidi više »

12. studenog

12.

Novi!!: Krvavi Božić i 12. studenog · Vidi više »

1915.

Bez opisa.

Novi!!: Krvavi Božić i 1915. · Vidi više »

1917.

Bez opisa.

Novi!!: Krvavi Božić i 1917. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Krvavi Božić i 1918. · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: Krvavi Božić i 1919. · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: Krvavi Božić i 1920. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Krvavi Božić i 1945. · Vidi više »

20. srpnja

20.

Novi!!: Krvavi Božić i 20. srpnja · Vidi više »

20. stoljeće

20.

Novi!!: Krvavi Božić i 20. stoljeće · Vidi više »

23. listopada

23.

Novi!!: Krvavi Božić i 23. listopada · Vidi više »

3. svibnja

3.

Novi!!: Krvavi Božić i 3. svibnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »