Brže od pregledniku!
47 odnosi: Beč, Borivoj Jakšić, Društvo hrvatskih književnika, Eugen Kvaternik, Filologija, Gaja Alaga, Henryk Sienkiewicz, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski biografski leksikon, Hrvatski narodni preporod, Izlazak sunca, Josip Juraj Strossmayer, Károly Khuen-Héderváry, Književna kritika, Koprivnica, Kronika, Liječnik, Nagrada Ksaver Šandor Gjalski, Osijek, Pakrac, Plemstvo, Politika, Pripovijetka, Realizam (književnost), Roman, Sisak, Sušak, Varaždin, Vijenac (časopis), Virovitica, Zabok, Zagreb, Zagrebačka županija, 1854., 1874., 1884., 1886., 19. stoljeće, 1903., 1906., 1909., 1920., 1935., 20. stoljeće, 26. listopada, 9. veljače.
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i Beč · Vidi više »
Borivoj Jakšić
Borivoj Jakšić (Karlovac, 1. siječnja 1925..) je hrvatski fizičar Borivoj Jakšić, Leksikografski zavod Miroslav Krleža (pristupljeno 5. travnja 2020.).
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i Borivoj Jakšić · Vidi više »
Društvo hrvatskih književnika
Društvo hrvatskih književnika osnovano je u Zagrebu 22. travnja 1900. godine.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i Društvo hrvatskih književnika · Vidi više »
Eugen Kvaternik
Eugen Kvaternik (Zagreb, 31. listopada 1825. – klanac Ljupča kraj Plaškoga, 11. listopada 1871.), bio je hrvatski političar, pravnik, pisac i revolucionar.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i Eugen Kvaternik · Vidi više »
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i Filologija · Vidi više »
Gaja Alaga
atomske jezgre. Gaja Alaga (Lemeš, Sombor, Srbija, 3. srpnja 1924. – Zagreb, Hrvatska, 7. rujna 1988.), hrvatski fizičar.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i Gaja Alaga · Vidi više »
Henryk Sienkiewicz
Henryk Adam Aleksander Pius Sienkiewicz (Wola Okrzejska, Poljska, 5. svibnja 1846. – Vevey, Švicarska, 15. studenog 1916.), poljski književnik.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i Henryk Sienkiewicz · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatski biografski leksikon
Hrvatski biografski leksikon (HBL) u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža opsežno je i cjelovito biografsko i bibliografsko leksikografsko izdanje.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i Hrvatski biografski leksikon · Vidi više »
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »
Izlazak sunca
Izlazak sunca na Korčuli. Izlazak sunca u Orebiću. Izlazak sunca, svitanje ili osvit označava izlazak Sunca nad obzorom.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i Izlazak sunca · Vidi više »
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »
Károly Khuen-Héderváry
Ban grof Károly Khuen-Héderváry de Hédervár (23. svibnja 1849. – 16. veljače 1918.) mađarski je političar koji je bio hrvatski ban i dvaput ugarski premijer prije Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i Károly Khuen-Héderváry · Vidi više »
Književna kritika
Književna kritika je dio znanosti o književnosti, koja osim kritike, obuhvaća i književnu teoriju i književnu povijest.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i Književna kritika · Vidi više »
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i Koprivnica · Vidi više »
Kronika
Kronika (grčki: khrónos - vrijeme) je riječ koja je u hrvatski jezik došla iz grčkog jezika.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i Kronika · Vidi više »
Liječnik
Liječnik pregledava pacijenticu. Liječnik je zdravstveni radnik koji je završio medicinski fakultet i stekao akademski naziv doktora medicine.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i Liječnik · Vidi više »
Nagrada Ksaver Šandor Gjalski
Nagrada "Ksaver Šandor Gjalski", književna je nagrada utemeljena 27. listopada 1979. godine.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i Nagrada Ksaver Šandor Gjalski · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i Osijek · Vidi više »
Pakrac
Pakrac i Pakra Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Spomenik dr. Franju Tuđmanu u Pakracu Pakrac je grad u Hrvatskoj, u zapadnoj Slavoniji, u Požeško-slavonskoj županiji.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i Pakrac · Vidi više »
Plemstvo
Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i Plemstvo · Vidi više »
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i Politika · Vidi više »
Pripovijetka
Pripovijetka je naziv koji se u hrvatskoj književnoteorijskoj terminologiji s pojmovima novela, pripovijest ili priča rabi kao oznaka za proznu vrstu kraću od romana.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i Pripovijetka · Vidi više »
Realizam (književnost)
Realizam (termin potječe iz latinskog jezika res – stvar, realis – stvaran, predmetan) u znanosti o književnosti javlja se u više značenja.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i Realizam (književnost) · Vidi više »
Roman
Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i Roman · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i Sisak · Vidi više »
Sušak
Sušački kej Dio Sušaka Sušak je naselje na Kvarneru od 30.000 stanovnka koje je od 1948. sastavni dio Rijeke.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i Sušak · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i Varaždin · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i Vijenac (časopis) · Vidi više »
Virovitica
Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i Virovitica · Vidi više »
Zabok
Zabok je grad u Krapinsko-zagorskoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i Zabok · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka županija
Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i Zagrebačka županija · Vidi više »
1854.
Bez opisa.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i 1854. · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i 1874. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i 1884. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i 1886. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i 19. stoljeće · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i 1903. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i 1906. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i 1909. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i 1920. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i 1935. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i 20. stoljeće · Vidi više »
26. listopada
26.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i 26. listopada · Vidi više »
9. veljače
9.
Novi!!: Ksaver Šandor Gjalski i 9. veljače · Vidi više »
