Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Ksenija Pajić

Indeks Ksenija Pajić

Ksenija Pajić (Rijeka, 30. lipnja 1961.), hrvatska filmska, televizijska i kazališna glumica.

103 odnosi: Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu, Ana Karić, Život sa stricem (1988.), Čista ljubav (televizijska serija), Bitange i princeze, Boris Buzančić, Crno-bijeli svijet (televizijska serija), Dani satire Fadila Hadžića, Diploma za smrt (1989.), Djed i baka se rastaju (1996.), Doktor, Duh babe Ilonke, Dundo Maroje, Dva igrača s klupe (2005.), Film, Garcia (1999.), Gavella, Glembajevi (1988.), Glumac, Gradsko dramsko kazalište Gavella, Hamburg Altona (1989.), Hrvatska, Humor, Infekcija (2003.), Kad mrtvi zapjevaju (1998.), Kazalište, Kontesa Dora (1993.), Leda (drama), Leukemija, Ljubav u zaleđu, Ljudožder vegetarijanac (2012.), Loza (televizijska serija), Luda kuća (televizijska serija), Maršal (1999.), Merida hrabra, Najbolje godine (televizijska serija), Nemoj nikome reći, Novine (televizijska serija), Novo doba (televizijska serija), Obični ljudi, Obični ljudi (televizijska serija), Oficir s ružom (1987.), Orao (1990.), Ponos Ratkajevih, Potonulo groblje (2002.), Povijest, Prepoznavanje (1996.), Putovanje u Vučjak, Relja Bašić, Rijeka, ..., Rusko meso (1997.), Slavko Brankov, Smogovci, Svaki put kad se rastajemo (1994.), Sve će biti dobro, Sve najbolje (2016.), Tajne (televizijska serija), Telenovela, Televizija, Urota (televizijska serija), Valencia, Vanessa Radman, Vanja Drach, Vatre ivanjske, Villa Maria, Za sreću je potrebno troje (1985.), Zauvijek susjedi, Zlatne godine (1993.), 1961., 1984., 1985., 1986., 1987., 1988., 1989., 1990., 1992., 1993., 1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 1999., 2000., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 30. lipnja. Proširite indeks (53 više) »

Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu

Akademija dramske umjetnosti Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu dio je Sveučilišta u Zagrebu.

Novi!!: Ksenija Pajić i Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu · Vidi više »

Ana Karić

Ana Karić (Perušić, 13. svibnja 1941. - Zagreb, 9. listopada 2014.), bila je hrvatska filmska, kazališna i televizijska glumica.

Novi!!: Ksenija Pajić i Ana Karić · Vidi više »

Život sa stricem (1988.)

Život sa stricem, hrvatski dugometražni film iz 1988. godine.

Novi!!: Ksenija Pajić i Život sa stricem (1988.) · Vidi više »

Čista ljubav (televizijska serija)

Čista ljubav je hrvatska telenovela nastala prema ideji scenaristice Nataše Buljan.

Novi!!: Ksenija Pajić i Čista ljubav (televizijska serija) · Vidi više »

Bitange i princeze

Bitange i princeze je hrvatska humoristična serija koja je s emitiranjem krenula 15. travnja 2005.

Novi!!: Ksenija Pajić i Bitange i princeze · Vidi više »

Boris Buzančić

Boris Buzančić (Bjelovar, 13. ožujka 1929. - 9. listopada 2014.) bio je hrvatski glumac i političar (HDZ), prvi gradonačelnik Zagreba nakon osamostaljenja Hrvatske.

Novi!!: Ksenija Pajić i Boris Buzančić · Vidi više »

Crno-bijeli svijet (televizijska serija)

Crno-bijeli svijet je hrvatska dramsko-humoristična TV serija, koja je naziv dobila po istoimenome hitu grupe Prljavo kazalište.

Novi!!: Ksenija Pajić i Crno-bijeli svijet (televizijska serija) · Vidi više »

Dani satire Fadila Hadžića

Kazalište Kerempuh tijekom ljetne stanke Dani satire Fadila Hadžića su godišnji festival koji okuplja najbolja komediografska i satirička djela hrvatske kazališne produkcije, uz sudjelovanje istaknutih produkcija iz inozemstva, a odražava se u zagrebačkom satiričkom kazalištu Kerempuh.

Novi!!: Ksenija Pajić i Dani satire Fadila Hadžića · Vidi više »

Diploma za smrt (1989.)

Diploma za smrt, hrvatski dugometražni film iz 1989. godine.

Novi!!: Ksenija Pajić i Diploma za smrt (1989.) · Vidi više »

Djed i baka se rastaju (1996.)

Djed i baka se rastaju, hrvatski dugometražni film iz 1996. godine.

Novi!!: Ksenija Pajić i Djed i baka se rastaju (1996.) · Vidi više »

Doktor

Doktor (lat.: docere „poučavati“ ili doctus „učenjak“; kratica: dr.) najviši je akademski naslov što ga nosi osoba koja je obranila doktorat znanosti.

Novi!!: Ksenija Pajić i Doktor · Vidi više »

Duh babe Ilonke

Duh babe Ilonke je hrvatska dječja komedija iz 2011.

Novi!!: Ksenija Pajić i Duh babe Ilonke · Vidi više »

Dundo Maroje

Dundo Maroje tiskan u Zagrebu 1939. godine Dundo Maroje najpoznatija je komedija Marina Držića.

Novi!!: Ksenija Pajić i Dundo Maroje · Vidi više »

Dva igrača s klupe (2005.)

Dva igrača s klupe, hrvatski dugometražni film iz 2005. godine.

Novi!!: Ksenija Pajić i Dva igrača s klupe (2005.) · Vidi više »

Film

Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.

Novi!!: Ksenija Pajić i Film · Vidi više »

Garcia (1999.)

Garcia, hrvatski dugometražni film iz 1999. godine.

Novi!!: Ksenija Pajić i Garcia (1999.) · Vidi više »

Gavella

* Branko Gavella, hrvatski redatelj, teatrolog i kazališni pedagog.

Novi!!: Ksenija Pajić i Gavella · Vidi više »

Glembajevi (1988.)

Glembajevi su hrvatski igrani film (drama) iz 1988.

Novi!!: Ksenija Pajić i Glembajevi (1988.) · Vidi više »

Glumac

Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.

Novi!!: Ksenija Pajić i Glumac · Vidi više »

Gradsko dramsko kazalište Gavella

GDK Gavella u Frankopanskoj, Zagreb Gradsko dramsko kazalište Gavella (GDK Gavella) osnovano je 29. svibnja 1953. godine i osnovna mu je djelatnost izvođenje dramskih predstava.

Novi!!: Ksenija Pajić i Gradsko dramsko kazalište Gavella · Vidi više »

Hamburg Altona (1989.)

Hamburg Altona, hrvatski dugometražni film iz 1989. godine, omnibus od tri priče.

Novi!!: Ksenija Pajić i Hamburg Altona (1989.) · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Ksenija Pajić i Hrvatska · Vidi više »

Humor

Smijeh je reakcija na humor. Iznenađenje je jedno od obilježbi humora. Boris Jeljcin i Bill Clinton smiju se vicu. Humor je oblik zabave i vid ljudske komunikacije sa svrhom da nasmije ljude i učini ih sretnim.

Novi!!: Ksenija Pajić i Humor · Vidi više »

Infekcija (2003.)

Infekcija, hrvatski dugometražni film iz 2003. godine.

Novi!!: Ksenija Pajić i Infekcija (2003.) · Vidi više »

Kad mrtvi zapjevaju (1998.)

Kad mrtvi zapjevaju, hrvatski je dugometražni film iz 1998. godine, u režiji Krste Papića i produkciji Jadran filma i HRT-a. Radnja se vrti oko dva hrvatska imigranta koji se vraćaju u domovinu početkom 1990.

Novi!!: Ksenija Pajić i Kad mrtvi zapjevaju (1998.) · Vidi više »

Kazalište

Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.

Novi!!: Ksenija Pajić i Kazalište · Vidi više »

Kontesa Dora (1993.)

Kontesa Dora, hrvatski dugometražni film iz 1993. godine o životu prve hrvatske skladateljice Dore Pejačević.

Novi!!: Ksenija Pajić i Kontesa Dora (1993.) · Vidi više »

Leda (drama)

Leda, drama Mirolava Krleže u četiri čina.

Novi!!: Ksenija Pajić i Leda (drama) · Vidi više »

Leukemija

Leukemija ili leukoza je zloćudna bolest krvotvornih organa, uglavnom koštane srži.

Novi!!: Ksenija Pajić i Leukemija · Vidi više »

Ljubav u zaleđu

Ljubav u zaleđu je hrvatska telenovela napisala Diana Pečkaj Vuković i Martina Vukoja.

Novi!!: Ksenija Pajić i Ljubav u zaleđu · Vidi više »

Ljudožder vegetarijanac (2012.)

Ljudožder vegetarijanac film je redatelja Branka Schmidta snimljen 2012.

Novi!!: Ksenija Pajić i Ljudožder vegetarijanac (2012.) · Vidi više »

Loza (televizijska serija)

Loza je hrvatska dramska televizijska serija.

Novi!!: Ksenija Pajić i Loza (televizijska serija) · Vidi više »

Luda kuća (televizijska serija)

"Luda kuća" je hrvatska humoristična serija koja je s emitiranjem krenula 28. rujna 2005.

Novi!!: Ksenija Pajić i Luda kuća (televizijska serija) · Vidi više »

Maršal (1999.)

Maršal, hrvatski dugometražni film iz 1999. godine.

Novi!!: Ksenija Pajić i Maršal (1999.) · Vidi više »

Merida hrabra

Merida hrabra (eng. Brave) je američki animirani film studija Pixar iz 2012.

Novi!!: Ksenija Pajić i Merida hrabra · Vidi više »

Najbolje godine (televizijska serija)

Najbolje godine je bila popularna hrvatska sapunica.

Novi!!: Ksenija Pajić i Najbolje godine (televizijska serija) · Vidi više »

Nemoj nikome reći

Nemoj nikome reći hrvatska je teen-humoristična serija iz 2015.

Novi!!: Ksenija Pajić i Nemoj nikome reći · Vidi više »

Novine (televizijska serija)

Novine, hrvatska dramska serija koja se od 2016.

Novi!!: Ksenija Pajić i Novine (televizijska serija) · Vidi više »

Novo doba (televizijska serija)

Novo doba je hrvatska televizijska mini-serija koju je 2002.

Novi!!: Ksenija Pajić i Novo doba (televizijska serija) · Vidi više »

Obični ljudi

* Obični ljudi (1980), dobitnik Zlatnog globusa za najbolji film - drama za 1980. godinu.

Novi!!: Ksenija Pajić i Obični ljudi · Vidi više »

Obični ljudi (televizijska serija)

Obični ljudi je hrvatska telenovela koju je napisala Jelena Veljača.

Novi!!: Ksenija Pajić i Obični ljudi (televizijska serija) · Vidi više »

Oficir s ružom (1987.)

Oficir s ružom, hrvatski je dugometražni film iz 1987. godine.

Novi!!: Ksenija Pajić i Oficir s ružom (1987.) · Vidi više »

Orao (1990.)

Orao, hrvatski dugometražni film iz 1990. godine.

Novi!!: Ksenija Pajić i Orao (1990.) · Vidi više »

Ponos Ratkajevih

Ponos Ratkajevih je povijesna telenovela producentske tvrtke AVA.

Novi!!: Ksenija Pajić i Ponos Ratkajevih · Vidi više »

Potonulo groblje (2002.)

Potonulo groblje, hrvatski dugometražni film iz 2002. godine.

Novi!!: Ksenija Pajić i Potonulo groblje (2002.) · Vidi više »

Povijest

Povijest i historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Ksenija Pajić i Povijest · Vidi više »

Prepoznavanje (1996.)

Prepoznavanje, hrvatski dugometražni film iz 1996. godine.

Novi!!: Ksenija Pajić i Prepoznavanje (1996.) · Vidi više »

Putovanje u Vučjak

Putovanje u Vučjak je hrvatska televizijska serija snimljena 1986. godine.

Novi!!: Ksenija Pajić i Putovanje u Vučjak · Vidi više »

Relja Bašić

Relja Bašić (Zagreb, 14. veljače 1930.- Zagreb, 7. travnja 2017.) je bio hrvatski kazališni, filmski i televizijski glumac i redatelj.

Novi!!: Ksenija Pajić i Relja Bašić · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski: Fiume, njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka, čakavski: Rika, Reka) najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Ksenija Pajić i Rijeka · Vidi više »

Rusko meso (1997.)

Rusko meso, hrvatski dugometražni film iz 1997. godine.

Novi!!: Ksenija Pajić i Rusko meso (1997.) · Vidi više »

Slavko Brankov

Slavko Brankov (Varaždin, 19. svibnja 1951. - Zagreb, 9. kolovoza 2006.), bio je hrvatski kazališni, filmski i televizijski glumac.

Novi!!: Ksenija Pajić i Slavko Brankov · Vidi više »

Smogovci

"Smogovci" je hrvatska humoristično-dramska TV serija koja se osvrće na život obitelji Vragec u Naselku, dijelu Peščenice, četvrti u gradu Zagrebu.

Novi!!: Ksenija Pajić i Smogovci · Vidi više »

Svaki put kad se rastajemo (1994.)

Svaki put kad se rastajemo, hrvatski dugometražni film iz 1994. godine.

Novi!!: Ksenija Pajić i Svaki put kad se rastajemo (1994.) · Vidi više »

Sve će biti dobro

Sve će biti dobro hrvatska je telenovela koju je napisala Diana Pečkaj Vuković u suradnji s Brankom Ružićem, Nikolinom Čuljak, Petrom Hrupelj, Milijanom Ivezićem i Dijanom Jeličićem.

Novi!!: Ksenija Pajić i Sve će biti dobro · Vidi više »

Sve najbolje (2016.)

Sve najbolje je komedija Snježane Tribuson, autorice filmova "Ne dao Bog većeg zla" i "Tri muškarca Melite Žganjer" te popularne hrvatske serije "Odmori se, zaslužio si".

Novi!!: Ksenija Pajić i Sve najbolje (2016.) · Vidi više »

Tajne (televizijska serija)

Tajne je hrvatska telenovela.

Novi!!: Ksenija Pajić i Tajne (televizijska serija) · Vidi više »

Telenovela

Telenovela (španjolski telenovela znači teleroman - na portugalskom jeziku „novela“, u pojedinim državama i „teleseria“) je specijalizirana forma televizijske serije koja potječe iz Latinske Amerike.

Novi!!: Ksenija Pajić i Telenovela · Vidi više »

Televizija

Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. NTSC-PAL-SECAM sustavi u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijem pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.

Novi!!: Ksenija Pajić i Televizija · Vidi više »

Urota (televizijska serija)

"Urota" je hrvatska kriminalistička serija autora Romana Majetića.

Novi!!: Ksenija Pajić i Urota (televizijska serija) · Vidi više »

Valencia

Valencia (španjolski Valencia, valencijski València) je grad u Španjolskoj.

Novi!!: Ksenija Pajić i Valencia · Vidi više »

Vanessa Radman

Vanessa Radman (Križevci, 1974.), hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica.

Novi!!: Ksenija Pajić i Vanessa Radman · Vidi više »

Vanja Drach

Vanja Drach (Bošnjaci, 1. veljače 1932. – Zagreb, 6. rujna 2009.) je bio hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.

Novi!!: Ksenija Pajić i Vanja Drach · Vidi više »

Vatre ivanjske

Vatre ivanjske je hrvatska telenovela.

Novi!!: Ksenija Pajić i Vatre ivanjske · Vidi više »

Villa Maria

Villa Maria je hrvatska telenovela meksičke autorice Alicije Carvajal.

Novi!!: Ksenija Pajić i Villa Maria · Vidi više »

Za sreću je potrebno troje (1985.)

Za sreću je potrebno troje, hrvatski dugometražni film iz 1985. godine.

Novi!!: Ksenija Pajić i Za sreću je potrebno troje (1985.) · Vidi više »

Zauvijek susjedi

Zauvijek susjedi je prva dnevna humoristična serija koja je s emitiranjem krenula 24. rujna 2007.

Novi!!: Ksenija Pajić i Zauvijek susjedi · Vidi više »

Zlatne godine (1993.)

Zlatne godine (Zagreb - otvoren grad), hrvatski dugometražni film iz 1993. godine.

Novi!!: Ksenija Pajić i Zlatne godine (1993.) · Vidi više »

1961.

Bez opisa.

Novi!!: Ksenija Pajić i 1961. · Vidi više »

1984.

Bez opisa.

Novi!!: Ksenija Pajić i 1984. · Vidi više »

1985.

Bez opisa.

Novi!!: Ksenija Pajić i 1985. · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: Ksenija Pajić i 1986. · Vidi više »

1987.

Bez opisa.

Novi!!: Ksenija Pajić i 1987. · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: Ksenija Pajić i 1988. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: Ksenija Pajić i 1989. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Ksenija Pajić i 1990. · Vidi više »

1992.

Bez opisa.

Novi!!: Ksenija Pajić i 1992. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Ksenija Pajić i 1993. · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

Novi!!: Ksenija Pajić i 1994. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Ksenija Pajić i 1995. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: Ksenija Pajić i 1996. · Vidi više »

1997.

Bez opisa.

Novi!!: Ksenija Pajić i 1997. · Vidi više »

1998.

Bez opisa.

Novi!!: Ksenija Pajić i 1998. · Vidi više »

1999.

1999. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.

Novi!!: Ksenija Pajić i 1999. · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Ksenija Pajić i 2000. · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Ksenija Pajić i 2002. · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Ksenija Pajić i 2003. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Ksenija Pajić i 2004. · Vidi više »

2005.

2005. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u subotu.

Novi!!: Ksenija Pajić i 2005. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Ksenija Pajić i 2006. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Ksenija Pajić i 2007. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Ksenija Pajić i 2008. · Vidi više »

2009.

2009.

Novi!!: Ksenija Pajić i 2009. · Vidi više »

2010.

2010.

Novi!!: Ksenija Pajić i 2010. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Ksenija Pajić i 2011. · Vidi više »

2012.

Bez opisa.

Novi!!: Ksenija Pajić i 2012. · Vidi više »

2013.

Bez opisa.

Novi!!: Ksenija Pajić i 2013. · Vidi više »

2014.

Bez opisa.

Novi!!: Ksenija Pajić i 2014. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: Ksenija Pajić i 2015. · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

Novi!!: Ksenija Pajić i 2016. · Vidi više »

2017.

Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Ksenija Pajić i 2017. · Vidi više »

2018.

Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. je osma godina drugog desetljeća 21. stoljeća.

Novi!!: Ksenija Pajić i 2018. · Vidi više »

30. lipnja

30.

Novi!!: Ksenija Pajić i 30. lipnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Ksenija Pajić-Vukov.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »