Komunikacija

812 odnosi: Abas I., Abasidi, Abdul Hamid II., Abdullah Öcalan, Abu Hanifa Dinavari, Afšaridsko Carstvo, Afganistan, Afrika, Ahemenidi, Ahemenidsko Carstvo, Ahmadili, Ahvaz, Ajatolah, Ajsori, Ak Koyunlu, Akad, Akadski jezik, Alawiti, Aleksandar Veliki, Alep, Aleviti, Ali, Amorićani, Amu-Darja, Anatolija, Anđeo, Ankara (pokrajina), Antanta, Antika, Antioh III. Veliki, Apadana, Araks, Aramejski jezik, Arapi, Arapska liga, Arapski jezik, Arapski poluotok, Arapsko pismo, Ararat, Arbil, Armenci, Armenija, Armenski jezik, Armensko pismo, Asimilacija (sociologija), Asirska Crkva istoka, Atabeg, Ateizam, Atropat, Atropatena, ..., Australija, Austrija, Azarski jezik, Azerbajdžan, Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika, Azeri, Azerski jezik, Šafijski mezheb, Šah (vladar), Šahname, Šahrekord, Šahrud, Šamanizam, Šijizam, Širaz, Širvan, Švedska, Švicarska, Željezno doba, Ženevske konvencije, Židovi, Ćirilica, Baas, Babak Horamdin, Babilonija, Bagdad, Bagratuni, Bajazid II., Baklava, Baktrija, Balada, Balkan, Baludži, Bam, Barack Obama, Beg, Behistunski natpisi, Bektašije, Belgija, Beludžistan, Bitka kod Kunakse, Bizant, Blagdan, Bliski istok, Bliskoistočni sukob, Bodžnurd, Bog, Brak, Britanci, Britanija, Britanska Indija, Britansko Carstvo, Buča, Bušeher, Bubanj, Bujidsko Carstvo, CIA, Damask, Danska, Darije I. Veliki, Džalal Talabani, Džingis-kan, Demokracija, Dennis Kucinich, Deoksiribonukleinska kiselina, Derviš, Diskriminacija, Diyarbakır, Domaća ovca, Domaće govedo, Domoljublje, Drugi svjetski rat, Dualizam, Duduk, Egipat, Elam, Elita, Emir, Encyclopædia Britannica, Endonim, Ep, Erevan, Erotika, Etimologija, Etnička skupina, Etnički identitet, Etničko čišćenje, Etnocid, Eumen II., Euroazija, Europa, Europska unija, Evlija Čelebi, Fars, Filologija, Finska, Firdusi, Flauta, Folklor, Francuska, Francuzi, Franjo I., kralj Francuske, Gamal Abdel Naser, Gandža (Azerbajdžan), Ganga, Gaziantep, Gaznavidsko Carstvo, Gazni, Genetičko podrijetlo, Genetika, Genocid, Genocid nad Armencima, Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu, George W. Bush, Gerilsko ratovanje, Gilan, Glazba, Glazbala, Gorski Karabah, Gospodarstvo Irana, Granata, Grčka, Grožđe, Gruzija, Gruzijci, Gruzijski jezik, Gusle, Gutejci, Haaške konvencije (1899. i 1907.), Hašemiti, Habsburg, Hafez al-Asad, Hafiz (pjesnik), Hag, Halabja, Halid ibn Valid, Hamadan, Hamadanska pokrajina, Hamdanidi, Hanefijski mezheb, Hati, Hazaraspidi, Hebrejski jezik, Helwan, Herat, Herodot, Heroj, Hetiti, Heval Hardem, Himan, Hindukuš, Hladni rat, Horasan, Horasan (pokrajina), Horezmijsko Carstvo, Hozroje II. Parviz, Hrana, Hrvati, Hrvatska, Huriti, Huzestan, Ibrahim I., Ildiguzidi, Ilhanidsko Carstvo, Ind, Indija, Indoeuropljani, Indoeuropski jezici, Indoiranski jezici, Industrija, Industrijalizacija, Industrijska geografija, Invazija na Kuvajt, Iperit, Irački Kurdistan, Irak, Iran, Iranska mitologija, Iranska revolucija, Iranska visoravan, Iranski Azerbajdžan, Iranski jezici, Iranski kalendar, Iranski narodi, Iransko-irački rat, Iredentizam, Isfahan, Isfahanska pokrajina, Islam, Islamska država, Ismail I., Istanbul, Istočna Europa, Istočni Azarbajdžan, Istočnoiranski jezici, Italija, Izbjeglica, Jaje, Janjetina, Janjičari, Jarsan, Jeruzalem, Jeruzalemsko Kraljevstvo, Jesen, Jezične porodice i jezici, Jezidi, Jezik, Jezikoslovlje, Jogurt, Jordan, Josif Staljin, Judaizam, Jugozapadna Azija, Jugozapadni iranski jezici, Kadžarsko Carstvo, Kairo, Kajmak, Kalif, Kampanja al-Anfal, Kanada, Kara Koyunlu, Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva, Kars, Karun, Kasiti, Kasta, Kaval, Kave, Kavkaski narodi, Kavkaz, Kazvin, Kazvinska pokrajina, Kemijsko oružje, Kemijsko ratovanje, Kenija, Kerman, Kermanšaška pokrajina, Kermanšah, Kermanska pokrajina, Kijaksar, Kir Veliki, Kirkuk, Kizil (rijeka), Kizilbaši, Klinopis, Književnost, Kolo (ples), Kolonijalizam, Komunizam, Kontinent, Konvencionalno oružje, Koptska pravoslavna Crkva, Kozaci, Kozmogonija, Kraljevske zračne snage, Krastavac, Kršćanstvo, Križarski ratovi, Kromosomi, Kruh, Krumpir, Ksenofont, Kultura, Kura, Kurdistan, Kurdistanska pokrajina, Kurdistanska radnička stranka, Kurdski jezik, Kuvajt, Lak, Laki, Latinica, Latinski jezik, Leksem, Levant, Libanon, Lirika, Livije, Ljeto, Ljudska prava, Lulubi, Luristan, Lutnja, Mašhad, Magi, Mahmud Ahmadinežad, Mahmud II., Malak Taus, Mameluci, Mandejci, Manejci, Manihejstvo, Maraga, Marksizam, Maslinovo ulje, Materinski jezik, Mauretanija, Mazandaran, Mazanderani, Međunarodni sud, Medijci, Medijski jezik, Medijsko Carstvo, Melodija, Menemen, Meso, Mezheb, Mezopotamija, Migracija, Mirovni ugovor u Sèvresu, Misticizam, Mitani, Mitologija, Mlijeko, Množina, Mogulsko Carstvo, Mohammed Reza Pahlavi, Mongoli, Mongolsko Carstvo, Monofizitstvo, Monoteizam, More, Mosul, Muş, Muhamed, Muhamed-han Kadžar, Murat III., Murat IV., Musliman, Mustafa Kemal Atatürk, Nacija, Nacionalizam, Nacionalna država, Nader-šah Afšar, Nafta, Nakada, Napad otrovnim plinom na Halabju, Narječje, Narod, Narodna nošnja, NATO, Nišapur, Niniva, Nizozemska, Njemačka, Nomadi, Norveška, Note, Nova godina, Novi Brunswick, Novoasirsko Carstvo, Novruz, Oda, Oguzi, Oman, Omejidi, Omer, Operacija Čelik, Orah, Oružane snage Irana, Oseti, Osetski jezik, Osmansko Carstvo, Paštunci, Paštunski jezici, Pahlavi (dinastija), Pakistan, Pan-pokreti, Panarabizam, Panturkizam, Paprika, Paralela (zemljopis), Pariška mirovna konferencija 1919., Pariz, Parti, Partsko Carstvo, Patlidžan, Pšenica, Pergam, Perzepolis, Perzijanci, Perzijska književnost, Perzijski besmrtnici, Perzijski jezik, Perzijski zaljev, Piletina, Piran (Kurdi), Pismo, Pitomi šipak, Planina, Pleme, Ples, Pobuna, Poezija, Polibije, Poljoprivreda, Pont, Povijest Irana, Povjesničar, Pragmatizam, Pravedni kalifi, Pravoslavlje, Propaganda, Proza, Prvi rat u Gorskom Karabahu (1988. – 1994.), Prvi svjetski rat, Putopis Evlije Čelebija, Rašt, Raj (Iran), Rajčica, Rat u Iraku, Ratni zločin, Ratno umijeće, Religija, Republika Armenija (1918. – 1920.), Rišvand, Riža, Rima, Rimska Republika, Rimsko Carstvo, Rimsko-perzijski ratovi, Romeo i Julija, Ruholah Homeini, Rusi, Rusija, Rusko Carstvo, Rusko-turski rat (1828. – 1829.), Rusko-turski rat (1877. – 1878.), Saba Posvećeni, Sabalan, Sadžidi, Saddam Hussein, Safaridsko Carstvo, Safavidi, Safavidsko Carstvo, Safi, Saladin, Salaridi, Samanidsko Carstvo, Samostan, Sanandadž, Saraceni, Sari (grad), Sarin, Sarma, Sasanidsko Perzijsko Carstvo, Satira, Satrap, Saveznici, Sekularizam, Seldžuci, Seleukovići, Selim I., Semiti, Semitski jezici, SIL International, Silêmanî (grad), Sinkretizam, Sir, Sirija, Sjedinjene Američke Države, Sjevernokurdski jezik, Sjeverozapadni iranski jezici, Skiti, Službeni jezik, Smokva, Socijalizam, Sogdijana, Sotona, Sovjetski Savez, Srednja Azija, Srednji vijek, Stanovništvo Hrvatske, Stara Grčka, Stari Istok, Stari svijet, Stari vijek, Stočarstvo, Strabon, Strane svijeta, Sudan, Sufiks, Sufizam, Sulejman I., Sultan, Sumer, Sumerani, Sunce, Sunizam, Sveti Andrija, Tabriz, Tabun, Tadžički jezik, Taftan, Tahiridsko Carstvo, Tahmasp I., Tališi, Tambura, Tamburin, Tanzimat, Taursko gorje, Teheran, Teheranska pokrajina, Teofil, Terminologija Irana i Perzije, Terorizam, Tigris, Timur, Timuridsko Carstvo, Tolerancija, Topništvo, Treći križarski rat, Trgovanje ljudima, Trumanova doktrina, Turci, Turkijski jezici, Turkijski narodi, Turkizacija, Turkmenistan, Turska, Turski jezik, Turski rat za nezavisnost, Tursko-kurdski sukob, Ugovor o savezu između SSSR-a, Velike Britanije i Irana, Ujedinjena Arapska Republika, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukajlidi, Urartu, Urbanizacija, Urmija (jezero), Ustav, Uzbeci, Van (jezero), Varamin, Veliki Horasan, Veliki Iran, Veliki kralj, Vezir, Višestranački sustav, Vjerski fundamentalizam, Vojni udar, William Shakespeare, Wilsonovih 14 točaka, Woodrow Wilson, Začin, Zagros, Zaljevski rat, Zandijsko Carstvo, Zapadni Azarbajdžan, Zapadni svijet, Zapadnoiranski jezici, Zaza, Zazaki jezik, Zengidi, Zima, Zlatna Horda, Zoroastrizam, 1. stoljeće, 1. stoljeće pr. Kr., 1. tisućljeće, 10. stoljeće, 1000. pr. Kr., 1096., 11. stoljeće, 1171., 1187., 1189., 1192., 1194., 12. stoljeće, 1218., 1236., 1243., 1256., 1258., 13. stoljeće, 1335., 1353., 1380., 1387., 14. stoljeće, 1424., 1425., 1447., 1469., 1488., 1495., 15. stoljeće, 1500., 1501., 1503., 1507., 1508., 1509., 1510., 1512., 1514., 1517., 1520., 1524., 1532., 1534., 1548., 1553., 1555., 1570., 1578., 1590., 1598., 16. stoljeće, 1600., 1603., 1609., 1617., 1623., 1629., 1635., 1636., 1639., 1640., 1641., 1650., 1660., 1692., 17. stoljeće, 1700., 1702., 1707., 1723., 1738., 1759., 1781., 1789., 1793., 1794., 1796., 18. stoljeće, 1800., 1802., 1805., 1806., 1812., 1813., 1814., 1816., 1821., 1823., 1828., 1830., 1839., 1847., 1851., 1856., 1858., 1859., 1865., 1869., 1877., 1880., 1882., 1894., 1895., 1898., 1899., 19. stoljeće, 1900., 1902., 1904., 1905., 1906., 1907., 1910-ih, 1910., 1913., 1916., 1917., 1918., 1919., 1920-ih, 1920., 1921., 1922., 1923., 1924., 1925., 1926., 1927., 1929., 1930-ih, 1930., 1932., 1935., 1937., 1938., 1939., 1945., 1946., 1949., 1950-ih, 1953., 1958., 1959., 1960-ih, 1960., 1961., 1963., 1964., 1965., 1970-ih, 1970., 1971., 1974., 1975., 1977., 1979., 1980-ih, 1980., 1983., 1984., 1986., 1987., 1988., 1990-ih, 1990., 1991., 1992., 1994., 1996., 1998., 1999., 2. tisućljeće, 2. tisućljeće pr. Kr., 20. stoljeće, 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2008., 2009., 2010., 21. stoljeće, 3. tisućljeće pr. Kr., 330. pr. Kr., 401. pr. Kr., 5. stoljeće, 500. pr. Kr., 550. pr. Kr., 600. pr. Kr., 612. pr. Kr., 644., 645., 661., 7. stoljeće, 7. stoljeće pr. Kr., 828., 838., 9. stoljeće, 905., 935., 980.. Proširite indeks (762 više) » « Stisni indeks

Abas I.

Abas I. Abas I. Abas I. (27. siječnja 1571. – 19. siječnja 1629.), zvan Veliki bio je perzijski šah Safavidskog Carstva od 1587. do 1639. godine.

Novi!!: Kurdi i Abas I. · Vidi više »

Abasidi

Abasidski kalifat 850. godine Abasidi (arapski: العبّاسيّون, fonetski: Abbāsīyūn) su vladari iz arapske dinastije koja je vladala u Bagdadu od 750. do 1258. i od 1261. do 1517. godine, dakle tijekom 764 godina s jednim kratkim prekidom.

Novi!!: Kurdi i Abasidi · Vidi više »

Abdul Hamid II.

'''Abdul Hamid II.''' Abdul Hamid II. (21. rujna 1842. – 10. veljače 1918.), osmanski sultan.

Novi!!: Kurdi i Abdul Hamid II. · Vidi više »

Abdullah Öcalan

Abdullah Öcalan 1997. Abdullah Öcalan (na arapskom pismu: ئا بدوللاه Öجالان, rođen 4. travnja 1949.) poznat pod nadimkom "Apo" ili "Predsjednik Apo" je kurdski vojni vođa.

Novi!!: Kurdi i Abdullah Öcalan · Vidi više »

Abu Hanifa Dinavari

Abu Hanifa Dinavari (perz. ابوحنیفه احمد بن داوود دینوری; puno ime: Abu Hanifa Ahmad ibn Davud Dinavari, 828. – 896.) je bio kurdski znanstvenik koji je pisao brojna djela na području astronomije, poljoprivrede, botanike, metalurgije, geografije, matematike i povijesti.

Novi!!: Kurdi i Abu Hanifa Dinavari · Vidi više »

Afšaridsko Carstvo

Afšaridsko Carstvo (perz. سلسله افشار) je naziv za novovjekovnu iransku državu pod afšaridskom dinastijom.

Novi!!: Kurdi i Afšaridsko Carstvo · Vidi više »

Afganistan

Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Kurdi i Afganistan · Vidi više »

Afrika

Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.

Novi!!: Kurdi i Afrika · Vidi više »

Ahemenidi

Darije III. Kodoman Ahemenidi su iranska vladarska dinastija koja je vladala Perzijom od 7. stoljeća do 4. stoljeća pr. Kr. Njihovo Ahemenidsko Carstvo protezalo se na 10.7 milijuna km²; od Libije na zapadu do Indije na istoku, te od Etiopije na jugu do današnjeg Kazahstana na sjeveru, što ga čini najvećom državom u povijesti anitke, a vjerojatno najmoćnijom i najbogatijom zemljom u odnosu na ostatak svijeta ikad.

Novi!!: Kurdi i Ahemenidi · Vidi više »

Ahemenidsko Carstvo

Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).

Novi!!: Kurdi i Ahemenidsko Carstvo · Vidi više »

Ahmadili

Ahmadili (perz. احمدیلی; Aḥmadīlī), poznati i kao atabegovi Marage (perz. اتابکان مراغه; Atābakān-e Marāḡa), bili su plemićka obitelj odnosno lokalna iranska dinastija koja je vladala regijom Azarbajdžana približno od 1122. do 1221. godine.

Novi!!: Kurdi i Ahmadili · Vidi više »

Ahvaz

Ahvaz (perz. اهواز) je grad u Iranu i sjedište pokrajine Huzestan.

Novi!!: Kurdi i Ahvaz · Vidi više »

Ajatolah

Ajatolah, (arap. آية الله, per. آیت‌الله "Božiji znak") je počasni naslov istaknutog islamskog vođe unutar šijatizma s religijskim i političkim značenjem.

Novi!!: Kurdi i Ajatolah · Vidi više »

Ajsori

Neslužbena etnička zastava kojom se služi većina Asiraca. Autor je Asirski kongres. Ajsori (Sirjaci, Asirci; sirski ܐܫܘܪܝܐ, Sūrayĕ / Sūryōyĕ / Atūrayĕ) Sirjaci, vidi nazivi za sirske kršćane), semitski narod, prirođen u Zapadnoj Aziji,James Minahan, Encyclopedia of the Stateless Nations: A–C, str. 205–209. navodno akadskog podrijetla, naseljen u Iraku, Siriji, Libanonu, Armeniji, Gruziji, Iranu kao i po prekomorskim i europskim zemljama gdje su mnogi iselili. Većina Ajsora (Sirjaka) danas kao glavnim jezikom ili drugim jezikom govori novoaramejskim asirskim koji ima mnogo dijalekata; međutim se i oni koji govore arapski jasno razlikuju od većine stanovništva u svojim regijama (arapskog, turskog, kurdskog) činjenicom da su kršćani. Govore neoaramejskim jezicima: asirskim novoaramejskim, kaldejskim novoaramejskim i turoyom. Po vjeri su većinom kršćani, prije svega sirski a u manjini i protestanti. Neki od njih se izjašnjavaju kao Aramejci, ili kao Kaldejci. Govornici su suvremenog aramejskog jezika kao i primarnih jezika zemalja boravka, Asirci su sirski kršćani koji tvrde za se da potječu od Asirije, jedne od najstarijih civilizacija na svijetu, koja datira do 2500. pr. Kr. u drevnoj Mezopotamiji.

Novi!!: Kurdi i Ajsori · Vidi više »

Ak Koyunlu

Karta Ak Koyunlua 1478. godine. Ak Koyunlu (tur. Āq Quyūnlū, perz. آق‌ قویونلو‎), poznat i kao Turci Bijelog Ovna, bio je plemenski savez Turaka Oguza, koji je vladao današnjom istočnom Turskom od 1378.

Novi!!: Kurdi i Ak Koyunlu · Vidi više »

Akad

Akad (sumer. Agade; heb. אכד ’Akkad) je ime drevnoga grada i pokrajine u sjevernoj Mezopotamiji, između gradova Sipar i Kiš, u današnjem Iraku, vjerojatno oko 50 km jugozapadno od središta Bagdada.

Novi!!: Kurdi i Akad · Vidi više »

Akadski jezik

Akadski (ISO 639-3: akk; lišānum akkadītum) je bio istočnosemitski jezik koji se govorio u drevnoj Mezopotamiji.

Novi!!: Kurdi i Akadski jezik · Vidi više »

Alawiti

Alawiti fotografirani tijekom drugog svjetskog rata Alawiti su islamska sljedba nastanjena prvenstveno u Siriji ali njezini pripadnici žive i u Libanonu i na Golanskoj visoravni.

Novi!!: Kurdi i Alawiti · Vidi više »

Aleksandar Veliki

Aleksandar III.

Novi!!: Kurdi i Aleksandar Veliki · Vidi više »

Alep

Alep (حلب, Ḥalab) je grad u sjevernoj Siriji i sjedište pokrajine Alep, najnaseljenije u Siriji.

Novi!!: Kurdi i Alep · Vidi više »

Aleviti

200px Aleviti su islamska skupina nastanjena prvenstveno u Turskoj.

Novi!!: Kurdi i Aleviti · Vidi više »

Ali

Većina šijita vjeruje da je Ali pokopan u džamiji u Nedžafu Ali, punim imenom Ali bin Abi Talib (arap.: علي بن أﺑﻲ طالب),‎ je kod sunita poznat kao četvrti od četiri pravedna kalifa.

Novi!!: Kurdi i Ali · Vidi više »

Amorićani

Amorićani (sum. Mar-tu, akad. Tidnum ili Amurrūm, egip. Amar, heb. אמורי; ʼĔmōrī) su drevni narod zapadnosemitske skupine koji je u drugoj polovici 3. tisućljeća pr. Kr. naseljavao područja sjevernog Levanta i Mezopotamije (današnja Sirija i Irak).

Novi!!: Kurdi i Amorićani · Vidi više »

Amu-Darja

Amu-Darja je jedna od najduljih rijeka u srednjoj Aziji.

Novi!!: Kurdi i Amu-Darja · Vidi više »

Anatolija

Anatolija Anatolija (grč. ανατολή ili u prijeslovu: anatolē ili anatolí, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima, tur. Anadolu) je pokrajina u zapadnoj Aziji, odnosno na istočnom Sredozemlju.

Novi!!: Kurdi i Anatolija · Vidi više »

Anđeo

gotike, oko 1250., Louvre Anđeo, mn. anđeli (grč. "poslanik, vjesnik", što je prijevod; posuđeno i u), je naziv za vječna bića prisutna u mnogim religijama, čija je dužnost da služe Bogu ili bogovima.

Novi!!: Kurdi i Anđeo · Vidi više »

Ankara (pokrajina)

Ankara (tur. Ankara ili) je pokrajina u Turskoj.

Novi!!: Kurdi i Ankara (pokrajina) · Vidi više »

Antanta

Zemljovid svijeta u Prvom svjetskom ratu:~ Antanta-zelena boja ~ Središnje sile-narančasta boja ~ Neutralne države-sivo. Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija.

Novi!!: Kurdi i Antanta · Vidi više »

Antika

84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.

Novi!!: Kurdi i Antika · Vidi više »

Antioh III. Veliki

Antioh III.

Novi!!: Kurdi i Antioh III. Veliki · Vidi više »

Apadana

Ruševine apadane u Perzepolisu Apadana (perz.: آپادانا), naziv je za veliku dvoranu i portik u perzijskim gradovima Perzepolisu i Suzi.

Novi!!: Kurdi i Apadana · Vidi više »

Araks

Araks (poznata i kao Aras, Arax, Araxi, Araxes, Araz ili Jeraš; azer. ارس ili آراز - Aras ili Araz, arm. Արաքս ili Երասխ, perz. ارس - Aras, tur. Aras, kurd. Aras ili Erez, rus. Аракс, lat. Aboras) je rijeka koja teče kroz Tursku, Armeniju, Iran i Azerbajdžan.

Novi!!: Kurdi i Araks · Vidi više »

Aramejski jezik

Aramejski (imperijalni aramejski, biblijski aramejski; ISO 639-3: arc) je jezik ili grupa jezika koji pripadaju semitskoj podskupini afrazijske jezične obitelji.

Novi!!: Kurdi i Aramejski jezik · Vidi više »

Arapi

Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.

Novi!!: Kurdi i Arapi · Vidi više »

Arapska liga

Arapska Liga (arapski: جامعة الدول العربية‎) je naziv za savez arapskih država, Bliskog istoka i sjeverne Afrike, formirana radi učvršćivanja međusobnih odnosa i jačanja suradnje na političkom, ekonomskom, vojnom i drugim područjima.

Novi!!: Kurdi i Arapska liga · Vidi više »

Arapski jezik

Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.

Novi!!: Kurdi i Arapski jezik · Vidi više »

Arapski poluotok

alt.

Novi!!: Kurdi i Arapski poluotok · Vidi više »

Arapsko pismo

Arapsko pismo se koristi za pisanje poglavito arapskog jezika, ali i drugih jezika kao što su perzijski i urdu.

Novi!!: Kurdi i Arapsko pismo · Vidi više »

Ararat

Planina Ararat, najviši vrh u suvremenoj Turskoj, snijegom pokrivena vulkanska kupa visoka 5.165 metara, nalazi se na sjeveroistoku Turske, 16 km zapadno od Irana i 32 km južno od Armenije.

Novi!!: Kurdi i Ararat · Vidi više »

Arbil

Arbil (naziv se i Erbil, Irbil, Arabela) (kurdski: ھەولێر, Hewlêr, anglizirano Hawler; turski: Erbīl; اربيل, Arbīl;; sirski: ܐܪܒܝܠ, Arbel) je četvrti grad po veličini u Iraku iza Bagdada, Basre i Mosula.

Novi!!: Kurdi i Arbil · Vidi više »

Armenci

Armenci (armenski: Հայեր, Hayer), narod koji živi većinom na području Armenije, više od tri milijuna pripadnika.

Novi!!: Kurdi i Armenci · Vidi više »

Armenija

Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.

Novi!!: Kurdi i Armenija · Vidi više »

Armenski jezik

Armenski jezik (armenski: Հայերէն (Hayeren), Հայերեն լեզու (Hayeren lezou); ISO 639-3: hye) jest jezik Armenaca, član armenske skupine indoeuropske porodice jezika.

Novi!!: Kurdi i Armenski jezik · Vidi više »

Armensko pismo

Armensko pismo abeceda je koja se od 405./406.

Novi!!: Kurdi i Armensko pismo · Vidi više »

Asimilacija (sociologija)

Asimilacija opisuje u sociologiji proces kulturne prilagodbe etničke manjine prevladavajućoj kulturi ili pojedinim dijelovima stanovništva.

Novi!!: Kurdi i Asimilacija (sociologija) · Vidi više »

Asirska Crkva istoka

Asirska Crkva Istoka (klasični sirjački: ܥܕܬܐ ܕܡܕܢܚܐ ܕܐܬܘܖ̈ܝܐ‎, romanizirano: ʿĒḏtā ḏ-Maḏnḥā ḏ-ʾĀṯūrāyē, arapski: كنيسة المشرق الآشورية‎) ili, punim imenom, Sveta apostolska katolička asirska Crkva Istoka (klasični sirjački: ܥܕܬܐ ܩܕܝܫܬܐ ܘܫܠܝܚܝܬܐ ܩܬܘܠܝܩܝ ܕܡܕܢܚܐ ܕܐܬܘܪ̈ܝܐ‎, romanizirano: ʿĒḏtā Qaddīštā wa-Šlīḥāytā Qāṯōlīqī ḏ-Maḏnḥā ḏ-ʾĀṯūrāyē, arapski: كنيسة المشرق الآشورية الرسولية الجاثلقية المقدسة‎) kršćanska je Crkva koja vuče korijene iz babilonske crkve, a po predaji osnovao bi je sveti Toma, apostol.

Novi!!: Kurdi i Asirska Crkva istoka · Vidi više »

Atabeg

Atabeg (tur. atabey ili perz. atabak: ata + bey/bak; „otac” + „gospodar”) je naslov turkijskog podrijetla koja se počekom 2. tisućljeća koristila za monarhijske namjesnike.

Novi!!: Kurdi i Atabeg · Vidi više »

Ateizam

Ateizam (hrv. bezboštvo ili bezvjerstvo) je, u širem smislu, odsutnost vjerovanja u postojanje božanstava, a u užem smislu je odbijanje vjerovanja u postojanje božanstava, odnosno specifično stajalište prema kojemu ona ne postoje.

Novi!!: Kurdi i Ateizam · Vidi više »

Atropat

Atropat (perz. Atarepâta ili Aturpat; „Čuvar vatre“, grč. Aτρoπάτης; Atropates) je bio perzijski plemić koji je tijekom druge polovice 4. stoljeća pr. Kr. služio perzijskog vladara Darija III. Kodomana, potom Aleksandra Makedonskog na mjestu satrapa Medije, da bi na kraju stvorio nezavisnu dinastiju i državu nazvanu po njemu (Atropatena).

Novi!!: Kurdi i Atropat · Vidi više »

Atropatena

Atropatena (lat.: Atropatene ili Medija Atropatena - lat.: Media Atropatene) je drevno kraljevstvo koje su u 4. stoljeću pr. Kr. uspostavili iranski plemići u sjeverozapadnom dijelu nekadašnje perzijske satrapije Medije.

Novi!!: Kurdi i Atropatena · Vidi više »

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Novi!!: Kurdi i Australija · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Kurdi i Austrija · Vidi više »

Azarski jezik

Azarski jezik (perz. آذری; Āḏarī,, arap. al-āḏarīya‎, azer. Azəri, poznat i kao Adarski tj. Adari) spada u iransku jezičnu porodicu, a njime su se služili Azeri iz iranskog Azarbajdžana sve do sredine 2. tisućljeća kada je završen proces turkizacije.

Novi!!: Kurdi i Azarski jezik · Vidi više »

Azerbajdžan

Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero.

Novi!!: Kurdi i Azerbajdžan · Vidi više »

Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika

Zastava Azerbajdžanske SSR Grb Azerbajdžanske SSR Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika (azerski: Azərbaycan Sovet Sosialist Respublikası, ruski: Азербайджанская Советская Социалистическая Республика), skraćeno: Azerbajdžanska SSR ili ASSR, bila je jedna od 15 država Sovjetskog Saveza.

Novi!!: Kurdi i Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »

Azeri

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i Azeri · Vidi više »

Azerski jezik

Azerbajdžanski jezik. Azerski jezik (azerbajdžanski jezik; ISO 639-3: aze; ISO 639-3: azb), makrojezik kojemu pripadaju sjevernoazerski iz Azerbajdžana i južnoazerski iz Irana.

Novi!!: Kurdi i Azerski jezik · Vidi više »

Šafijski mezheb

'''Šafijski mezheb''' Šafijski mezheb je jedna od četiri pravne škole (mezheba) u sunitskom islamu.

Novi!!: Kurdi i Šafijski mezheb · Vidi više »

Šah (vladar)

Šah (perzijski شاه - kralj) je bio perzijski vladarski naslov, kojeg su upotrebljavale iranske dinastije perzijskih carstava ili kasnije kraljevina.

Novi!!: Kurdi i Šah (vladar) · Vidi više »

Šahname

Naslovnica Šahname Šahname ili Knjiga kraljeva (perz. شاهنامه) nacionalni je ep Irana čiji je autor Firdusi (940./941. – 1020.) Šahname se bavi poviješću i mitologijom drevne Perzije prije pojave i ekspanzije islama (7. stoljeće).

Novi!!: Kurdi i Šahname · Vidi više »

Šahrekord

Šahrekord (perz. شهرکرد; ili Šaher-e Kord/Kurd, kurd. Šarikurd) je grad u Iranu i sjedište pokrajine Čahar-Mahal i Bahtijari.

Novi!!: Kurdi i Šahrekord · Vidi više »

Šahrud

Šahrud (perz. شاهرود) je grad u Semnanskoj pokrajini na sjeveru Irana.

Novi!!: Kurdi i Šahrud · Vidi više »

Šamanizam

Najraniji poznati prikaz sibirskog šamana, u produkciji nizozemskoga istraživača Nicolaesa Witsen, koji je bio u području tunguških naroda 1692. godine. Witsen je naslovio ilustraciju "Đavolji svećenik" i šapama umjesto stopala šamanu istaknuo ono što je nazvao "demonske osobine". Šamanizam je spiritističko-magijski oblik religije, najčešći kod arktičkih i subarktičkih plemena u Sibiru, sjevernoj i središnjoj Aziji (kod Ostjaka, Evenka, Neneka, Laponaca i dr.), te kod Eskima.

Novi!!: Kurdi i Šamanizam · Vidi više »

Šijizam

Prikaz područja gdje žive šijiti obojena su različitim nijansama ljubičaste boje, ovisno o tome koliko pripadnika živi u kojoj zemlji. Šijizam (od arapskog: ši`a Ali - Alijeva stranka) je drugi po veličini ogranak islama.

Novi!!: Kurdi i Šijizam · Vidi više »

Širaz

Širaz (perz. شیراز „Širâz“) glavni je grad provincije Fars i šesti najmnogoljudniji grad u Iranu.

Novi!!: Kurdi i Širaz · Vidi više »

Širvan

* Širvan (regija), povijesna regija u Azerbajdžanu.

Novi!!: Kurdi i Širvan · Vidi više »

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Kurdi i Švedska · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: Kurdi i Švicarska · Vidi više »

Željezno doba

Željezno doba je završno prapovijesno razdoblje koje se nastavlja na brončano doba.

Novi!!: Kurdi i Željezno doba · Vidi više »

Ženevske konvencije

Izvorni dokument Prve ženevske konvencije. Ženevske konvencije sastoje se od četiri sporazuma, koji su potpisani u Ženevi, (Švicarska), koji su postali osnova za međunarodni zakon za humanitarna pitanja.

Novi!!: Kurdi i Ženevske konvencije · Vidi više »

Židovi

Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.

Novi!!: Kurdi i Židovi · Vidi više »

Ćirilica

Ćirilica je pismo koje se rabi u istočnoj Europi, te sjevernoj i središnjoj Aziji.

Novi!!: Kurdi i Ćirilica · Vidi više »

Baas

Zastava stranke Baas Stranka Baas (arap. اﻟﺒﻌﺚ, "Arapska socijalistička ponovno rođena stranka"), panarapska je, nacionalistička, sekularna i socijalistička stranka u arapskom svijetu.

Novi!!: Kurdi i Baas · Vidi više »

Babak Horamdin

Babak Horamdin (perz. بابک خرمدین) je bio jedan od glavnih perzijskih vojskovođa za vrijeme općeg iranskog ustanka protiv abasidskog kalifata.

Novi!!: Kurdi i Babak Horamdin · Vidi više »

Babilonija

Babilonija, 1792. pr. Kr. – 1750. pr. Kr. Babilonija (asirski: Karduniaš, staroegipatski: Sangar) bila je država i kulturno područje u Mezopotamiji u razdoblju između 1900. pr. Kr. ili 1800. pr. Kr. pa do propasti 539. pr. Kr. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike između današnjeg iračkog grada Bagdada i Perzijskog zaljeva.

Novi!!: Kurdi i Babilonija · Vidi više »

Bagdad

Bagdad (arapski بغداد Baghdād, perzijski: Baɣdād) je glavni grad Iraka i luka na Tigrisu, te drugi najveći grad u Jugozapadnoj Aziji, poslije Teherana i drugi najveći grad arapskog svijeta, poslije Kaira.

Novi!!: Kurdi i Bagdad · Vidi više »

Bagratuni

Zastava '''bagratidske''' dinastije Armenske feudalne dinastije oko 1000. godine ('''Bagratidi''' prikazani u sredini) Bagratuni (arm. Բագրատունի) su bili pripadnici armenske dinastije koja je od 9. do 11. stoljeća vladala područjima današnje Armenije i istočne Turske.

Novi!!: Kurdi i Bagratuni · Vidi više »

Bajazid II.

Bajazid II.

Novi!!: Kurdi i Bajazid II. · Vidi više »

Baklava

Baklava je kolač koji se radi od vučenog tijesta i uobičajeno oraha, zaslađena sirupom ili medom.

Novi!!: Kurdi i Baklava · Vidi više »

Baktrija

Drevna '''Baktrija''' i njeni gradovi Baktrija (perz. بـلـخ: Bâkhtriš) ili Baktrijana, povijesna je regija koja se nalazila između planinskog planca Hindukuš i rijeke Amu-Darja u današnjem Afganistanu, Uzbekistanu i Tadžikistanu.

Novi!!: Kurdi i Baktrija · Vidi više »

Balada

Cerveri de Girona, Balada - ''Si voletz que•m laix d'amar'' (PC 434a,65), Cançoner Gil (Biblioteca de Catalunya, MS 146), f. 34v, 14. stoljeće. Balada proizlazi iz okcitanskog jezika balar („plesati“, iz lat. ballare „plesati“, starogrčki ballein „bacati, pokretati, kretati se“) izvorno označava južnofrancuske srednjovjekovne trubadurske plesne epske i lirske pjesme.

Novi!!: Kurdi i Balada · Vidi više »

Balkan

Balkan (iz turskog balkan.

Novi!!: Kurdi i Balkan · Vidi više »

Baludži

Baludži Beludži (Baludži, Baluči) narod iranske jezične porodice, ali nejasnog porijekla, nastanjen na području Beludžistana koje se proteže u Iranu i Pakistanu, te susjednom Afganistanu.

Novi!!: Kurdi i Baludži · Vidi više »

Bam

Bam (perzijski: ‏بم‎) je grad i sjedište istoimenog okruga u iranskoj Kermanskoj pokrajini.

Novi!!: Kurdi i Bam · Vidi više »

Barack Obama

Barack Hussein Obama, Jr. (Honolulu, Havaji, SAD, 4. kolovoza 1961.), američki političar (Demokratska stranka), bivši predsjednik SAD-a, na dužnosti od 20. siječnja 2009. pa do 20.

Novi!!: Kurdi i Barack Obama · Vidi više »

Beg

Beg (tur. bey, u prijevodu: »gospodin«) je naslov koji se tradicionalno koristio za vođe manjih turkijskih plemenskih grupa.

Novi!!: Kurdi i Beg · Vidi više »

Behistunski natpisi

Behistunski natpisi (također poznati kao i Bisitun ili Bisutun, perz. بیستون, staroperz. Bagastana: „Božje mjesto ili zemlja“) su starovjekovni višejezični zapisi koji se nalaze na planini Behistun u Kermanšaškoj pokrajini pokraj grada Kermanšaha u zapadnom Iranu.

Novi!!: Kurdi i Behistunski natpisi · Vidi više »

Bektašije

Semah, obred bektaških alevija Bektaši su derviši bektašijskog tarikata (derviškog reda) koji je osnovao hadži Bektaš Veli (1209. – 1271.). Hadži Bektaš Veli je bio anadolski mistik i filozof.

Novi!!: Kurdi i Bektašije · Vidi više »

Belgija

Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: Kurdi i Belgija · Vidi više »

Beludžistan

Glavne etničke grupe u Pakistanu i susjednim područjima iz 1980. godine; '''Beludžistan''' je označen ružičastom bojom Beludžistan ili Balučistan (perz. بلوچستان) je regija koja se nalazi na Iranskoj visoravni u Južnoj Aziji, na području Irana, Pakistana i Afganistana.

Novi!!: Kurdi i Beludžistan · Vidi više »

Bitka kod Kunakse

Bitka kod Kunakse odigrala se 3. rujna 401. pr. Kr. između maloazijskih satrapija predvođenih Kirom Mlađim koje su se pobunile protiv Artakserksa II., Kirovog brata i vladara Perzijskog Carstva koji je na došao na perzijski tron tri godine ranije.

Novi!!: Kurdi i Bitka kod Kunakse · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Novi!!: Kurdi i Bizant · Vidi više »

Blagdan

Blagdani su dani namijenjeni državnim i vjerskim svetkovinama.

Novi!!: Kurdi i Blagdan · Vidi više »

Bliski istok

osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.

Novi!!: Kurdi i Bliski istok · Vidi više »

Bliskoistočni sukob

Bliskoistočni sukob, neprestani politički i vojni sukob na području Bliskog (Srednjeg) Istoka od stvaranja države Izrael (1948.). Iako je prošlo preko 70 godina od osnutka hebrejske države, sukob traje još i danas zbog težnje Arapa da stvore palestinsku državu na području Gaze i Zapadne obale.

Novi!!: Kurdi i Bliskoistočni sukob · Vidi više »

Bodžnurd

Bodžnurd (perz. بجنورد; /bojnūrd/) je grad u Iranu i sjedište pokrajine Sjeverni Horasan.

Novi!!: Kurdi i Bodžnurd · Vidi više »

Bog

ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.

Novi!!: Kurdi i Bog · Vidi više »

Brak

vjenčanju potpisuju dokument o stupanju u brak Brak je zakonski i društveno uređena zajednica, najčešće jednog muškarca i jedne žene, koja je regulirana zakonima, pravilima, običajima, vjerovanjima i stavovima koji propisuju prava i obaveze partnera i njihov zajednički status prema djeci (ako ih bračni partneri imaju).

Novi!!: Kurdi i Brak · Vidi više »

Britanci

Britanci, ime kojim se označavaju narodi čije je podrijetlo anglosaksonsko, odnosno stanovnici Britanskog otočja, otoka Man, Kanalskih otoka i britanskih prekomorskih teritorija.

Novi!!: Kurdi i Britanci · Vidi više »

Britanija

Britanija može podrazumijevati.

Novi!!: Kurdi i Britanija · Vidi više »

Britanska Indija

Zastava Britanske Indije Britanska Indija 1909. Britanska Indija (ili engl./sanskrt British Raj, a od 1876. Indijsko Carstvo) bio je od 1858.

Novi!!: Kurdi i Britanska Indija · Vidi više »

Britansko Carstvo

Kasnija zastava Britanskoga Carstva Britansko Carstvo 1921. godine Britansko Carstvo je naziv za zajednicu dominiona, kolonija, protektorata, mandata i drugih ovisnih područja kojima je upravljalo Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Novi!!: Kurdi i Britansko Carstvo · Vidi više »

Buča

Buča (bundeva, tikva, lat Cucurbita) su rod iz porodice Cucurbitaceae (tikvovke).

Novi!!: Kurdi i Buča · Vidi više »

Bušeher

Bušeher (perz. بوشهر; Būšeher/Bušehr) je grad u Iranu, sjedište Bušeherske pokrajine i važna luka na obali Perzijskog zaljeva.

Novi!!: Kurdi i Bušeher · Vidi više »

Bubanj

Conga bubnjevi Bubanj je najstariji glazbeni instrument i jedan od tri predstavnika membranofonih instrumenata, kod kojih zvuk nastaje udaranjem batića po membrani od životinjske kože.

Novi!!: Kurdi i Bubanj · Vidi više »

Bujidsko Carstvo

Bujidsko Carstvo (perz. آل بویه; Āl-e Buye) je naziv za iransku državu koja se tijekom 10. i 11. stoljeća prostirala na području današnjeg Irana, Iraka, Azerbajdžana i Omana.

Novi!!: Kurdi i Bujidsko Carstvo · Vidi više »

CIA

Središnja obavještajna agencija (eng.: Central Intelligence Agency, CIA) je obavještajna služba Sjedinjenih Američkih Država, u čijoj se nadležnosti primarno nalazi prikupljanje i analiza podataka o stranim vladama, korporacijama i pojedincima, odnosno davanje takvih podataka raznim drugim odjelima vlade.

Novi!!: Kurdi i CIA · Vidi više »

Damask

Damask (službeni arapski naziv: دمشق Dimašk; neslužbeno: aš-Šam الشام) je glavni grad i jedan od 14 upravnih okruga Sirije.

Novi!!: Kurdi i Damask · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Kurdi i Danska · Vidi više »

Darije I. Veliki

Darije I. Veliki, (549. – 486. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom od 522. do 486. pr. Kr. Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih starovjekovnih vladara.

Novi!!: Kurdi i Darije I. Veliki · Vidi više »

Džalal Talabani

'''Džalal Talabani''' Jalal Talabani (arapski جلال طلباني Dschalāl Talabānī, kurdski (جه‌لال تاڵه‌بانی(مامجه‌لال Celal Talebanî), (Kilkan, Irak, 1933. - Berlin, Njemačka, 3. listopada 2017.) je bivši predsjednik Iraka i vodeći kurdski političar. Talabani je osnivač i glavni tajnik Kurdistanskog patriotskog saveza od 1975. do svoje smrti 2017. godine. Bio je jedan od prvih članova prijelazne vlade nakon svrgavanja Sadama Huseina nakon američke invazije na Irak 2003. godine. Rođen je 1933. godine u kurdskom selu Kilkan, na sjeveru današnjeg Iraka. Potječe iz plemena Talabani koje je dalo mnoge ugledne političare i javne osobe. Po zanimanju je pravnik i borio se za prava Kurda više od 50 godina. Govori kurdski, arapski, perzijski, turski i engleski jezik. Za predsjednika Iraka izabran 6. travnja 2005. godine, a svečanu prisegu položio je već sutradan. Drugi mandat teče mu od 22. travnja 2006. godine i prvi je demokratski izabrani predsjednik te zemlje po novom ustavu. Dužnost predsjednika prestao je obnašati u srpnju 2014. godine. Preminuo je 3. listopada 2017. godine u dobi od 83 godine, u Berlinu, u Njemačkoj, zbog moždanog krvarenja kao komplikacija moždanog udara kojeg je pretrpio u 2012. godini. Kategorija:Predsjednici Kategorija:Povijest Iraka nakon Drugog svjetskog rata Kategorija:Kurdi Kategorija:Irački političari Kategorija:Političari nakon Drugog svjetskog rata Kategorija:Političari nakon 1989.

Novi!!: Kurdi i Džalal Talabani · Vidi više »

Džingis-kan

'''Džingis-kan'''; kineski portret na svili Džingis-kan (oko 1162.Rashid al-Din tvrdi da je Džingis-kan živio 72 godine, stavljajući za godinu mu smrti 1155. Yuanshi (元史, Povijest dinastije Yuan (dinastija), kojeg ne valja miješati s imenom doba dinastije Han, bilježi kao godinu njegove smrti 1162. Bilješke sljedničkih naraštaja Bude (Lidai Fozu Tongzai) bilježi da je Džingis-kan umro u dobi od 60 godina. – 9. listopada, 1227.) (međunarodna fonetska abeceda:, mongolski: Чингис Хаан, kineski: 成吉思汗, turski: Chengez Khan ili Chinggis Khan, Chingis Khan, Jenghis Khan, Chinggis Qan, itd.) (ime je katkad pisano Čingiz ili Čingis; pravim imenom Temudžin) mongolski je osvajač i utemeljitelj Mongolskog Carstva (najvećeg kopnenog carstva u povijesti), koje je trajalo od 1206. do 1368. godine.

Novi!!: Kurdi i Džingis-kan · Vidi više »

Demokracija

Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.

Novi!!: Kurdi i Demokracija · Vidi više »

Dennis Kucinich

Dennis John Kucinich Dennis John Kucinich (Kučinić) (8. listopada 1946.) je američki demokratski političar hrvatsko-irskog porijekla, poznat kao jedan od vodećih zastupnika ljevice u Predstavničkom domu Kongresa i američkoj političkoj sceni uopće.

Novi!!: Kurdi i Dennis Kucinich · Vidi više »

Deoksiribonukleinska kiselina

285x285px Deoksiribonukleinska kiselina, skraćeno DNK (eng. Deoxyribonucleic acid, DNA), jest nukleinska kiselina u obliku dvostruke spiralne zavojnice.

Novi!!: Kurdi i Deoksiribonukleinska kiselina · Vidi više »

Derviš

Derviši 2006. godine u Turskoj Derviš (arap. ﺵﻴﻭﺭﺩ, darwīš; tur., derviş) izraz je koji označava muslimanskog mistika, tj.

Novi!!: Kurdi i Derviš · Vidi više »

Diskriminacija

Diskriminacija (lat. discriminare) znači odvajati, praviti razliku po socijalnim, imovinskim, obrazovnim, rasnim, etničnim, vjerskim, individualnim, spolnim, seksualnim, jezičnim, starosnim ili drugima osobinama.

Novi!!: Kurdi i Diskriminacija · Vidi više »

Diyarbakır

Diyarbakır (kurdski: Amed, armenski: Դիարբեքիր, Տիգրանակերտ, translit. Dikranagerd, arapski ديار بكر‎, sirjački: ܐܡܝܕܐ‎, translit. Amida) antička Amida, je grad u jugoistočnoj Turskoj, administrativni centar Pokrajina Diyarbakır, u pokrajini Jugoistočna Anadolija.

Novi!!: Kurdi i Diyarbakır · Vidi više »

Domaća ovca

Patagoniji, Argentina. Domaće ovce (Ovis aries aries) su domaće životinje, grupirane u rod Ovis, unutar porodice šupljorožaca (Bovidae), podrijetlom od vrste Ovis aries.

Novi!!: Kurdi i Domaća ovca · Vidi više »

Domaće govedo

Domaćim govedom, često jednostavno samo govedom, nazivaju se domesticirani potomci divljeg goveda (Bos taurus).

Novi!!: Kurdi i Domaće govedo · Vidi više »

Domoljublje

Domoljublje u nogometu Domoljublje ili patriotizam (iz starogrčkog πατρίς; patris, otac; lat. patria, domovina) označava emocionalnu privrženost svome narodu.

Novi!!: Kurdi i Domoljublje · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Kurdi i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Dualizam

Dualizam (latinski dualis dvojan, dvostruk), općenito označava neku dvojnost, dvojstvo.

Novi!!: Kurdi i Dualizam · Vidi više »

Duduk

Duduk (armenski դուդուկ ili ciranapoh, ծիրանափող) je drveno puhačko glazbalo (aerofon), navodno izvornog armenskog podrijetla, sličan klarinetu ili oboi.

Novi!!: Kurdi i Duduk · Vidi više »

Egipat

Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.

Novi!!: Kurdi i Egipat · Vidi više »

Elam

Chaharmahal Bakhtiari zaljeva u brončano doba Elam (perzijski: تمدن ایلام, arapski: حضارة عيلام) je jedna od najstarijih poznatih civilizacija.

Novi!!: Kurdi i Elam · Vidi više »

Elita

Studenti elitne institucije École Polytechnique u kojoj se školuju budući generali, znanstvenici, inženjeri, državni službenici, gospodarstvenici i političari u službi francuske države. Elita (lat. eligere.

Novi!!: Kurdi i Elita · Vidi više »

Emir

Sher Ali Khan, Afganistanski emir (1869.) Emir (arapski: أمير, perzijski: امیر) izvorno je značilo zapovjednik ili general, ili pak princ, neki put se izgovara Amir i ima isto značenje.

Novi!!: Kurdi i Emir · Vidi više »

Encyclopædia Britannica

Encyclopædia Britannica je sveobuhvatna enciklopedija nastala na engleskom jeziku.

Novi!!: Kurdi i Encyclopædia Britannica · Vidi više »

Endonim

Endonim ili autonim (grč. endo.

Novi!!: Kurdi i Endonim · Vidi više »

Ep

Ep je spjev, koji pripovijeda u kontinuiranom narativu život i djela herojske ili mitološke osobe ili grupe osoba, drugim riječima, ep je opširno pripovijedanje u stihu o značajnim događajima s mnogo pojedinosti.

Novi!!: Kurdi i Ep · Vidi više »

Erevan

Erevan (arm.: Երևան, Jerevan) najveći je i glavni grad Armenije od 1918.

Novi!!: Kurdi i Erevan · Vidi više »

Erotika

Francisca de Goye Erotika (iz starogrčkog ερως (i ερος) – eros – ljubav, želja) je težnja za postizanjem spolnog uzbuđenja bez otvorenog prikazivanja spolnog odnosa i spolnih organa.

Novi!!: Kurdi i Erotika · Vidi više »

Etimologija

Etimologija ili iskonoslovlje (gr. ἔτυμον, étymon „pravo značenje”, od ἔτυμος, etymos „pravi” i λόγος, lógos „riječ”) jest grana jezikoslovlja koja proučava porijeklo riječi.

Novi!!: Kurdi i Etimologija · Vidi više »

Etnička skupina

Etnička skupina ili etnos (iz starogrčkog jezika ἔθνος – ethnos, „narod“) je pojam iz etnologije.

Novi!!: Kurdi i Etnička skupina · Vidi više »

Etnički identitet

Etnički identitet je osnovni skupinski identitet različitih kultura i društava.

Novi!!: Kurdi i Etnički identitet · Vidi više »

Etničko čišćenje

Prisilno raseljavanje Poljaka iz zapadne Poljske 1939. Etničko čišćenje eufemistički je naziv za nasilnu promjenu etničkog sastava nekog područja, i to smaknućima, protjerivanjem stanovništva ili preseljavanjem stanovništva s ciljem promjene etničke strukture na nekom području.

Novi!!: Kurdi i Etničko čišćenje · Vidi više »

Etnocid

Umjetnički prikaz postupanja doseljenika prema australskom domorodačkom stanovništvu Etnocid, uništavanje i pritisak na kulturu i jezik etničke skupine.

Novi!!: Kurdi i Etnocid · Vidi više »

Eumen II.

Kovanica Eumena II. Eumen II. (grč. Εὐμένης Β' τῆς Περγάμου, 197. – 159. pr. Kr.), sin kralja Atala I. i kraljice Apolonide, bio je kralj Pergama iz dinastije Atalida.

Novi!!: Kurdi i Eumen II. · Vidi više »

Euroazija

zeleno) Euroazija je naziv za najveću kopnenu masu na Zemlji.

Novi!!: Kurdi i Euroazija · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Kurdi i Europa · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Kurdi i Europska unija · Vidi više »

Evlija Čelebi

Evlija Čelebi (tur.: Evliya Çelebi; Istanbul, 25. ožujka, 1611. – Istanbul, oko 1682.), bio je osmanski putopisac i diplomat.

Novi!!: Kurdi i Evlija Čelebi · Vidi više »

Fars

Fars (perz. فارس; Fârs ili پارس; Pârs, punim imenom استان فارس; Ostān-e Fārs), jedna je od 31 pokrajine u Iranu koja se nalazi na jugozapadu zemlje.

Novi!!: Kurdi i Fars · Vidi više »

Filologija

Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.

Novi!!: Kurdi i Filologija · Vidi više »

Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.

Novi!!: Kurdi i Finska · Vidi više »

Firdusi

Ferdusijeva grobnica u Tusu. Firdusi, pravog imena Hakīm Abu'l-Qāsim Firdawsī Tūsī (na perzijskom:حکیمابوالقاسمفردوسی توسی) je poznati perzijski pjesnik, autor epa Šahnama (u prijevodu Knjiga kraljeva), koji je nacionalni ep Irana i mnogih drugih zajednica koje govore perzijskim jezikom.

Novi!!: Kurdi i Firdusi · Vidi više »

Flauta

Flauta je glazbeni instrument koji spada u obitelj drvenih puhačkih instrumenata, ujedno je i najpokretniji instrument u toj skupini.

Novi!!: Kurdi i Flauta · Vidi više »

Folklor

narodnim nošnjama, tzv. zlatarama Folklor je naziv za različite aspekte tradicije kulture, najčešće uobičajen u značenju zajedničkog imena za tradicijske oblike književnosti, glazbe, plesova, dramskog i likovnog stvaranja.

Novi!!: Kurdi i Folklor · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Kurdi i Francuska · Vidi više »

Francuzi

Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.

Novi!!: Kurdi i Francuzi · Vidi više »

Franjo I., kralj Francuske

'''Franjo I.''' Franjo I. (fr. François Ier) (12. rujna 1494. – 31. srpnja 1547.), francuski kralj od 1.

Novi!!: Kurdi i Franjo I., kralj Francuske · Vidi više »

Gamal Abdel Naser

Gamal Abdel Naser (arapski جمال عبد الناصر, Jamāl ‘Abd an-Nāṣir, Egipatski arapski جمال عبد الناصر, Gamāl ‘Abd el-Nāṣir, često trensliterirano kao i Jamal Abd al-Naser, Jamal Abd an-Nasser) (Aleksandrija, 15. siječnja 1918. – Kairo, 28. rujna 1970.), drugi predsjednik Egipta od 23. lipnja 1956. do smrti 1970. godine.

Novi!!: Kurdi i Gamal Abdel Naser · Vidi više »

Gandža (Azerbajdžan)

Gandža (azerski: Gəncə) je drugi najveći grad u Azerbajdžanu (nakon Bakua).

Novi!!: Kurdi i Gandža (Azerbajdžan) · Vidi više »

Ganga

Ganga je hrvatska tradicionalna narodna pjesma.

Novi!!: Kurdi i Ganga · Vidi više »

Gaziantep

Gaziantep kojega njegovi stanovnici zovu samo – Antep, grad je u jugoistočnoj Turskoj, administrativno središte pokrajine Gaziantep, u regiji Jugoistočna Anatolija.

Novi!!: Kurdi i Gaziantep · Vidi više »

Gaznavidsko Carstvo

Gaznavidsko Carstvo (turk. Gazneli İmparatorluğu, perz. غزنویان) je naziv za turca državu koja se od 10. do 12. stoljeća prostirala na području Iranske visoravni, središnje Azije i Indijskog potkontinenta.

Novi!!: Kurdi i Gaznavidsko Carstvo · Vidi više »

Gazni

Gazni (perz. i paš. غزنی - Ḡaznī; povijesni nazivi: غزنین - Ḡaznīn i غزنه - Ḡaznīn) je grad u središnjem Afganistanu.

Novi!!: Kurdi i Gazni · Vidi više »

Genetičko podrijetlo

Pogledati i: Genetičko podrijetlo Hrvata Genetičko podrijetlo nekog naroda čini dio povijesti naroda i posljedica je seljenja i porasta brojnosti populacija.

Novi!!: Kurdi i Genetičko podrijetlo · Vidi više »

Genetika

Genetika (grčki, genitivno, i, 'podrijetlo') znanost je koja se bavi proučavanjem nasljeđivanja kod živih bića te pojava i uzroka međusobne sličnosti, ali i različitosti.

Novi!!: Kurdi i Genetika · Vidi više »

Genocid

Pojam genocid definiran je u Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida koju je Opća skupština Ujedinjenih naroda prihvatila 9. prosinca 1948. godine.

Novi!!: Kurdi i Genocid · Vidi više »

Genocid nad Armencima

Genocid nad Armencima (Medz yeghern, Veliki zločin) jest skupno ime za dva događaja u kojima su Turci na teritoriju Osmanskog carstva pobili i raselili velik broj Armenaca čime je na tom području nestao zapadni armenski jezik.

Novi!!: Kurdi i Genocid nad Armencima · Vidi više »

Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu

kartografskim konvencijama. Islamska geografija obuhvaća razvoj geografije, kartografije i geoznanosti u različitim islamskim zemljama.

Novi!!: Kurdi i Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu · Vidi više »

George W. Bush

George Walker Bush (6. srpnja 1946.), bivši 43.

Novi!!: Kurdi i George W. Bush · Vidi više »

Gerilsko ratovanje

Gerilsko ratovanje način je ratovanja u kojemu manje vojne ili paravojne jedinice napadaju neprijateljske postrojbe na okupiranom dijelu jedne države.

Novi!!: Kurdi i Gerilsko ratovanje · Vidi više »

Gilan

Gilan (perz. گیلان; Gīlān, punim imenom استان گیلان; Ostān-e Gīlān) je jedna od 31 iranske pokrajine.

Novi!!: Kurdi i Gilan · Vidi više »

Glazba

Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.

Novi!!: Kurdi i Glazba · Vidi više »

Glazbala

Glazbala ili glazbeni instrumenti su naprave ili predmeti čija je svrha proizvođenje zvukova (tj. promjenljivi zvučni tlak u zraku), bilo različitih frekvencija da bismo dobili melodiju, bilo uvijek istih frekvencija da bismo dobili ritam.

Novi!!: Kurdi i Glazbala · Vidi više »

Gorski Karabah

Gorski Karabah, u hrvatskim i drugim zapadnim izvorima često spominjan pod ruskim imenom Nagorno-Karabah, (armenski: Արցախ, tj. Artsakh ili Լեռնային Ղարաբաղ, tj. Lernayin Gharabagh, azerski: Dağlıq Qarabağ, ruski: Нагорный Карабах, Nagornij Karabah) bila je nepriznata država koja se nalazi u Zakavkazju čiju neovisnost priznaju tri također nepriznate države koje nisu članice Ujedinjenih naroda (Aphazija, Južna Osetija, Pridnjestrovlje).

Novi!!: Kurdi i Gorski Karabah · Vidi više »

Gospodarstvo Irana

Iransko gospodarstvo mješavina je centralno planiranog državnog vlasništva nad naftnim i drugim velikim poduzećima, privatnog poduzetništva i seoske poljoprivrede, orijentiranog k apsolutnoj samodostatnosti u svim gospodarskim granama. Krajem 2000-ih godina iransko gospodarstvo bilo je 18. najveće u svijetuVidi:• • • (s tendencijom rasta na 12. mjesto do 2015. godine), s najrazvijenijom industrijom, poljoprivredom, energetikom, informatičkom tehnologijom i građevinarstvom na Bliskom istoku. Cilj iranske vlade na gospodarskom planu je smanjiti ovisnost o proizvodnji nafte i uvesti raznolikost u gospodarstvo planiranim tržišnim reformama. U pokušaju ostvarenja tog cilja, iranska vlada ulaže u područja automobilske, zračne, elektroničke, petrokemijske i nuklearne industrije. Jako naftno tržište od 1996. godine pomoglo je u smanjenju financijske ovisnosti i redovito otplaćivanje dugova zbog čega je Iran danas treća zemlja svijeta s najmanjim postotkom vanjskog duga u odnosu na BDP (3,7% odnosno 12,8 milijardi USD). Nafta i prirodni plin, nekoć glavni iranski gospodarski aduti, danas sačinjavaju 70% izvoza ali ujedno manje od 10% ukupnog bruto domaćeg proizvoda., str. 15. Posljednjih 20-ak godina cvjeta lokalna proizvodnja najmjenjena domaćnoj potrošnji što uključuje kućanske uređaje, automobile, poljoprivredne proizvode, lijekove, itd. Danas Iran ima razvijenu domaću industriju, a mnogo se ulaže i u napredne znanosti poput nanotehnologije, biotehnologije, farmakologije, svemirske i nuklearne tehnologije, itd. Iran ima i veliki turistički potencijal s obzirom na to da se na temelju atraktivnih prirodnih i povijesnih lokaliteta navodi kao jedna među prvih 10 turističkih zemalja svijeta. Između 2005. i 2010. godine Iran je prošao proces privatizacije zbog čega je državni udjel u bruto domaćem proizvodu smanjen s 80% na 40%, dok se narednih godina planira spuštanje istog na 20%.Vidi:• • Gospodarstvo Irana u 2010. godini procjenjeno je između 858.66 i 863,5 milijardi USD prema paritetu kupovne moći, odnosno na oko 11.396 USD po glavi stanovnika što je četverostruki porast u odnosu na razdoblje prije revolucije 1979. godine unatoč udvostručenju stanovništva. Unatoč sankcijama nametnutih zbog nuklearnog programa, Iran je jedno od rijetkih vodećih svjetskih gospodarstava koje bilježi pozitivan gospodarski rast u vrijeme svjetske financijske krize.Vidi:• • Glavni gospodarski problemi tijekom 2000-ih godina bili su dvoznamenkasti postoci nezaposlenosti i inflacije, koji su 2010. godine iznosili 14,6% odnosno 8%. Vodeći iranski trgovački partneri su Kina, Njemačka, Južna Koreja, Francuska, Japan, Rusija, Turska i Italija, dok je povećana suradnja i sa zemljama u razvoju kao što su Sirija, Indija, Venecuela, Šri Lanka i Južna Afrika. Postotak žena u radnoj snazi je 33% odnosno 28,4% u industriji po čemu je Iran ispred svih vodećih svjetskih gospodarstava. Iranska metropola Teheran najjeftiniji je glavni grad svijeta.

Novi!!: Kurdi i Gospodarstvo Irana · Vidi više »

Granata

Granata (iz talijanskog Granata.

Novi!!: Kurdi i Granata · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Kurdi i Grčka · Vidi više »

Grožđe

Grožđe, plod vinove loze Grožđe je plod vinove loze.

Novi!!: Kurdi i Grožđe · Vidi više »

Gruzija

Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.

Novi!!: Kurdi i Gruzija · Vidi više »

Gruzijci

Gruzijci ili Gruzini, ili kako sebe nazivaju Kartveli (gruzijski: ქართველები, romanizirano: kartvelebi) etnička su skupina prisutna u Zakavkazju.

Novi!!: Kurdi i Gruzijci · Vidi više »

Gruzijski jezik

Gruzijski jezik (ქართული ენა, kartuli ena; ISO 639-3: kat) je službeni jezik Gruzije, republike na Kavkazu.

Novi!!: Kurdi i Gruzijski jezik · Vidi više »

Gusle

Gusle koje je izradio Marko Jukić u Zelovu kod Sinja. U Muzeju grada Šibenika se nalaze od 1947. godine Zelova kod Sinja. Muzeju grada Šibenika od 1948. godine Gusle su narodno glazbalo južnog Balkana i susjedstva, s dinarskog prostora, po naravi kordofono glazbalo s jednom ili dvjema strunama i gudalom.

Novi!!: Kurdi i Gusle · Vidi više »

Gutejci

Gutejci su bili narod nepoznatog podrijetla koji je prvotno naseljavao obronke Zagrosa u današnjem Iranu, a potom je 2183. pr. Kr. (kratka kronologija) nakon propasti Akadskog Carstva ovladalo južnom Mezopotamijom.

Novi!!: Kurdi i Gutejci · Vidi više »

Haaške konvencije (1899. i 1907.)

Haaške konvencije su međunarodni ugovori koji su zaključeni na Prvoj i Drugoj haaškoj mirovnoj konferenciji u Haagu 1899. i 1907. i koji, zajedno sa Ženevskim konvencijama, čine temelje kodifikacije važećeg ratnog i humanitarnog međunarodnog prava koje je tada bilo tek u nastajanju.

Novi!!: Kurdi i Haaške konvencije (1899. i 1907.) · Vidi više »

Hašemiti

Hašemiti (arapski: هاشمي) su pripadnici klana iz plemena Kurejš.

Novi!!: Kurdi i Hašemiti · Vidi više »

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.

Novi!!: Kurdi i Habsburg · Vidi više »

Hafez al-Asad

Hafez al-Asad (6. listopada 1930. – 10. lipnja 2000.), sirijski državnik, premijer Sirije od 1970. do 1971. i predsjednik Sirije od 1971. do 2000. godine.

Novi!!: Kurdi i Hafez al-Asad · Vidi više »

Hafiz (pjesnik)

Hafizova grobnica u Širazu Hafiz (1325. – 1388.) umjetničko je ime Muhammeda Šemsudina.

Novi!!: Kurdi i Hafiz (pjesnik) · Vidi više »

Hag

Hag (službeno: ’s-Gravenhage, niz. Den Haag, nje. Den Haag, eng. The Hague) je grad u Nizozemskoj.

Novi!!: Kurdi i Hag · Vidi više »

Halabja

Halabja (kurd. هه‌ڵه‌بجه‎ Helebce) je grad u Iračkom Kurdistanu i glavni grad provincije Halabje.

Novi!!: Kurdi i Halabja · Vidi više »

Halid ibn Valid

Halid ibn Valid (arap. خالد بن الوليد‎; 592. – 642.), jedan od Muhamedovih pratitelja i arapski vojskovođa koji se proslavio uspješnim ratovima protiv Bizanta i Sasanidskog Perzijskog Carstva.

Novi!!: Kurdi i Halid ibn Valid · Vidi više »

Hamadan

Hamadan (Hamedān ili Hamadān; perz. همدان; Hagmatana, grč. Ekbatana) je grad u Iranu, odnosno glavni grad Hamadanske pokrajine, smješten oko 375 km jugozapadno od Teherana.

Novi!!: Kurdi i Hamadan · Vidi više »

Hamadanska pokrajina

Hamadanska pokrajina (perz. استان همدان; Ostān-e Hamadān) je jedna od 31 iranske pokrajine.

Novi!!: Kurdi i Hamadanska pokrajina · Vidi više »

Hamdanidi

10. stoljeću (označeno crvenom bojom) Hamdanidi (arap. حمدانيون‎) su bili arapska šijitska dinastija koja je u 10. stoljeću vladala područjima današnje Sirije, Iraka i Turske.

Novi!!: Kurdi i Hamdanidi · Vidi više »

Hanefijski mezheb

Hanefijski mezheb''' Hanefijski mezheb je jedna od četiri pravne škole (mezheba) u sunitskom islamu.

Novi!!: Kurdi i Hanefijski mezheb · Vidi više »

Hati

Hati su bili drevni narod koji je živio u "zemlji Hatti" u današnjoj središnjoj i jugoistočnoj Anatoliji (Mala Azija).

Novi!!: Kurdi i Hati · Vidi više »

Hazaraspidi

Hazaraspidi su iranska lokalna dinastija kurdskog podrijetla koja je od 1115. do 1424. godine vladala planinskim područjima Zagrosa u današnjim pokrajinama Fars i Luristan.

Novi!!: Kurdi i Hazaraspidi · Vidi više »

Hebrejski jezik

Hebrejski jezik (heb. עברית; ISO 639-3: heb) semitski je jezik afro-azijske skupine jezika koji materinski govori 5 300 000 ljudi, uglavnom u Izraelu, dijelovima palestinskih područja, SAD-u i u židovskim zajednicama širom svijeta.

Novi!!: Kurdi i Hebrejski jezik · Vidi više »

Helwan

Helwan (arap. ‏حلوان) je grad u Egiptu koji se nalazi uz obalu Nila, nasuprot ruševina drevnog Memfisa.

Novi!!: Kurdi i Helwan · Vidi više »

Herat

Herāt je grad oaza i treći po veličini grad u Afganistanu.

Novi!!: Kurdi i Herat · Vidi više »

Herodot

Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.

Novi!!: Kurdi i Herodot · Vidi više »

Heroj

Junak (ili heroj) je pojam kojim se često naziva izuzetno hrabar čovjek koji spašava druge ljude i brani ih od zlih ljudi, čija je definicija često korištena u fiktivnom svijetu, no nekad se koristila i u povijesti.

Novi!!: Kurdi i Heroj · Vidi više »

Hetiti

Reljef Šuppiluliume II., posljednjeg poznatog kralja Hetitskog carstva Hetitsko carstvo na vrhuncu, oko 1290. pr. Kr. Hetiti su bili indoeuropski narod koji je živio u drevnoj Maloj Aziji.

Novi!!: Kurdi i Hetiti · Vidi više »

Heval Hardem

Heval Hardem (Rojhelat, Iran 1988 ili 1989 - početkom 2015.), poznat i kao Snajperist Musa.

Novi!!: Kurdi i Heval Hardem · Vidi više »

Himan

Himan je vrsta pjesme, obično religioznog sadržaja, osobito pisan u svrhu odavanja slave, hvale ili izricanja poklonstva, a najčešće upućen nekom bogu ili značajnom liku neke vjere.

Novi!!: Kurdi i Himan · Vidi više »

Hindukuš

Hindu Kush, Hindu Kush, Hindoo Koosh ili Hindukush (perzijski: هندوکش) planinski je lanac u Afganistanu, djelomično i u sjevernoj regiji u Pakistanu.

Novi!!: Kurdi i Hindukuš · Vidi više »

Hladni rat

Hladni rat bio je politički sukob između NATO Saveza (predvođenog SAD-om) i Varšavskog pakta (predvođenim Sovjetskim Savezom), koji se vodio od 1945. do 1991. Društveni poredci Istoka (s gospodarstvom u rukama Države i jednopartijskim sustavom) i Zapada (s pravom vlasništva kao temeljem gospodarstva i sklonošću višestranačkoj demokraciji) su bili u jasnoj napetosti, koja je čitavo vrijeme prijetila prerastanjem u otvoreni rat.

Novi!!: Kurdi i Hladni rat · Vidi više »

Horasan

Horasan se može odnositi na.

Novi!!: Kurdi i Horasan · Vidi više »

Horasan (pokrajina)

pokrajina odnosno današnja iranska geografska regija '''Horasan''' Horasan (perz. خراسان; Khorāsān) je bila jedna od iranskih pokrajina koja je 2004. godine podijeljena na tri manje pokrajine: Sjeverni, Razavi i Južni Horasan.

Novi!!: Kurdi i Horasan (pokrajina) · Vidi više »

Horezmijsko Carstvo

Horezmijsko Carstvo (perz. خوارزمشاهیان; Khwārezmshāhīān) je naziv za iransku državu koja se od 11. do 13. stoljeća prostirala na području Iranske visoravni i središnje Azije, odnosno preko teritorija modernog Irana, Azerbajdžana, Afganistana, Pakistana, Turkmenistana, Uzbekistana, Tadžikistana i Kirgistana.

Novi!!: Kurdi i Horezmijsko Carstvo · Vidi više »

Hozroje II. Parviz

Hozroje II. (خسرو Chosrou xosˈroʊ̯ ili Husrav; grčki Chosroes), zvan Parviz („Pobjednik“), je bio sin Hormizda IV. i unuk Hozroja I. Vladao je od 590. do 628. i bio posljednji značajni Veliki kralj sasanidske Perzije.

Novi!!: Kurdi i Hozroje II. Parviz · Vidi više »

Hrana

Hrana Riblja juha Hrana je bilo koja tvar koja apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinosi očuvanju homeostaze istog.

Novi!!: Kurdi i Hrana · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Kurdi i Hrvatska · Vidi više »

Huriti

brončanom dobu (označeno ljubičastom bojom) Huriti ili Hurijci (hur. Ḫu-ur-ri) su bili narod Starog Istoka tijekom brončanog doba.

Novi!!: Kurdi i Huriti · Vidi više »

Huzestan

Huzestan (perz. خوزستان; Hūzestān, punim imenom استان خوزستان; Ostān-e Hūzestān) je jedna od 31 iranske pokrajine.

Novi!!: Kurdi i Huzestan · Vidi više »

Ibrahim I.

Ibrahim I. (5. studenog 1615. – 12. kolovoza 1648.), osmanski sultan Ibrahim I. postaje osmanski sultan 9. veljače 1640. godine, poslije smrti brata Murata IV. Njegov stil vladavine bi se najbolje mogao opisati nadimkom koji on dobiva - ludi.

Novi!!: Kurdi i Ibrahim I. · Vidi više »

Ildiguzidi

Mauzolej podignut u čast Momine Hatun, prve žene ildiguzidskog atabega Džahana Pahlavana Ildiguzidi (perz. ایلدگزیان - Ildegozidi; azer. Eldəgəzlər), poznati i kao atabegovi Azarbajdžana (perz. اتابکان آذربایجان - Atābakān-e Āḏarbāyjān; azer. Azərbaycan Atabəylər Dövləti), bili su pripadnici lokalne dinastije kumanskog (turkijskog) podrijetla.

Novi!!: Kurdi i Ildiguzidi · Vidi više »

Ilhanidsko Carstvo

Ilhanidsko Carstvo (perz. سلسله ایلخانی) naziv je za srednjovjekovnu iransku državu pod vladavinom dinastije Ilhanida (ili Ilkanida) koja je u drugoj polovici 13. odnosno početkom 14. stoljeća obuhvaćala Iransku visoravan, istočnu Anatoliju i Mezopotamiju, Kavkaz i dijelove Središnje Azije.

Novi!!: Kurdi i Ilhanidsko Carstvo · Vidi više »

Ind

Ind (Sanskrt: Sindhu) je najduža i najvažnija rijeka u Pakistanu.

Novi!!: Kurdi i Ind · Vidi više »

Indija

Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.

Novi!!: Kurdi i Indija · Vidi više »

Indoeuropljani

Indoeuropljani - Ime narodima koji se služe jezicima indoeuropske jezične porodice, i čije se porijeklo traži u hipotetičkim Proto-Indoeuropljanima koji su se služili proto-indoeuropskim jezikom.

Novi!!: Kurdi i Indoeuropljani · Vidi više »

Indoeuropski jezici

Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.

Novi!!: Kurdi i Indoeuropski jezici · Vidi više »

Indoiranski jezici

Indoiranski jezici, velika skupina indoeuropskih jezika koja obuhvaća (310) jezika podijeljenih u dvije glavne podskupine, indoarijsku i iransku.

Novi!!: Kurdi i Indoiranski jezici · Vidi više »

Industrija

Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.

Novi!!: Kurdi i Industrija · Vidi više »

Industrijalizacija

Parni stroj Industrijalizacija je pojačavanje udjela industrije u ukupnom gospodarstvu.

Novi!!: Kurdi i Industrijalizacija · Vidi više »

Industrijska geografija

Industrijska geografija dio je ekonomske geografije koji proučava industrijski razvoj s prostornog aspekta, a pritom se posebno fokusira na lokaciju i distribuciju sirovina i proizvoda u geoprostoru.

Novi!!: Kurdi i Industrijska geografija · Vidi više »

Invazija na Kuvajt

desno Invazija na Kuvajt počela je 2. kolovoza 1990., Iračke snage napale su sto tisuća vojnika i zaposjeli glavni grad Kuvajta.

Novi!!: Kurdi i Invazija na Kuvajt · Vidi više »

Iperit

Molekulski ustroj iperita Plikovi na koži uzrokovani iperitom Iperit, nazvan prema flamanskom gradu Ypresu, službenog imena diklordietil-sulfid, bojni otrov plikavac, žućkasta uljevita tekućina visokog ledišta (oko 14°C) i vrelišta (od 216-218°C) koja se ne miješa s vodom, ali se brzo razara oksidativnim sredstvima poput klornog vapna i hipermangana.

Novi!!: Kurdi i Iperit · Vidi više »

Irački Kurdistan

Irački Kurdistan (kurd. هه‌رێمی کوردستان; Herêmî Kurdistan, arapski كردستان العراق Iqlĩm Kurdistãn) je autonomna regija u Iraku.

Novi!!: Kurdi i Irački Kurdistan · Vidi više »

Irak

Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Kurdi i Irak · Vidi više »

Iran

Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Kurdi i Iran · Vidi više »

Iranska mitologija

Rustam ubija zmaja (crtež Adela Adilija) Reljef u iranskom gradu Tusu koji prikazuje više mitoloških priča partskog razdoblja koji prikazuje pegaza Iranska mitologija podrazumijeva sve mitove i religijske priče iranskih naroda koji dijele zajedničku povijest i kulturu.

Novi!!: Kurdi i Iranska mitologija · Vidi više »

Iranska revolucija

Iranska revolucija (perz. انقلاب اسلامی, poznata i kao Islamska revolucija u Iranu) odnosi se na nagle i nasilne političke promjene u Iranu između 1977. i 1979. godine koji su preobrazile zemlju iz prozapadne monarhije pod vodstvom M. Reze Pahlavija u Islamsku republiku čiji je vrhovni autoritet postao Imam Homeini, odnosno institucija Vrhovnog vođe Irana.

Novi!!: Kurdi i Iranska revolucija · Vidi više »

Iranska visoravan

Indijske ploče Iranska visoravan (poznata i kao Perzijska visoravan) je prostrani geološki oblik u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Kurdi i Iranska visoravan · Vidi više »

Iranski Azerbajdžan

Približna područja iranske geografske regije '''Azerbajdžan''' Iranski Azerbajdžan (perz.: آذربايجان, Āzarbāijān‎; azer.: آذربایجان, Azərbaycan) kao regija Irana odnosi se na sjeverozapadna područja zemlje u kojima je većinom naseljeno azersko stanovništvo.

Novi!!: Kurdi i Iranski Azerbajdžan · Vidi više »

Iranski jezici

Rasprostranjenost iranskih jezika u povijesnim vremenima. Zemlje (tamnozeleno) u kojima su iranski jezici službeni. Iranski jezici, jedna od dvije glavne grane indoarijskih (ili arijskih) jezika kojima se služe Iranski narodi, poglavito na područjima Irana, Afganistana, Pakistana i Tadžikistana.

Novi!!: Kurdi i Iranski jezici · Vidi više »

Iranski kalendar

Iranski kalendar (perz.: سالنمای هجری خورشیدی), poznat i kao Perzijski kalendar ili Dželalov kalendar (kalendar Jalāli).

Novi!!: Kurdi i Iranski kalendar · Vidi više »

Iranski narodi

Iranski narodi, jedna od dviju glavnih grana indoiranskih naroda (druga je indoarijska ili indijska), od suvremenih jezikoslovaca podijeljenih na dvije jezične skupine, to su: a) zapadna sa sjeverozapadnom i jugozapadnom podskupinom, a govore ukupno 72 različita jezika i brojne dijalekte; b) istočna sa sjeveroistočnom i jugoistočnom podskupinom koji govore 13 različitih jezika a pripada joj i izumrli jezik avesta. Najbrojniji pripadnici iranskih naroda su Perzijanci. U Istočne Irance pripadaju različiti narodi naseljeni na području Pamira, jugoistočna podskupina: Yazgulami (među kojima su i Sarikoli iz Kine i Shugni iz Tadžikistana), Munji iz Afganistana, Eshkashimi i Sanglechi iz Afganistana, i Wakhi i Yidghal (govore yidgha) iz Pakistana; narodi Pašto ili Afganci iz Afganistana i Pakistana. U sjeveroistočne pripadaju pripadaju manje skupine u Tadžikistanu (Yagnobi) i Oseti u Gruziji. U zapadne Irance pripadaju brojni narodi rašireni po Pakistanu i Iranu, tu su Sjeverozapadni, viz.: Baludži, Gilaki, Mazanderani, Kurdi, Ormuri, Parachi, Tališi, Zaza, Lasgerdi, Dezfuli, Sangisari, Sorkhei, Karingani, Laki, Sivandi, Nayini, Shahmirzadi, Astiani, Khunsari, Vafsi, Soi, Gozarkhani, Razajerdi, Rudbari, Shahrudi, Takistani, Maraghei, Kajali, Kabatei, Gurani, Bajelani, Khalaj, etc. U Jugozapadne (Iran, Afganistan i drugdje) pripadaju: Bakhtiari, Luri, Tati, Tadžici, Pahlavani, Aimaq, etc. Kategorija:Indoiranski narodi.

Novi!!: Kurdi i Iranski narodi · Vidi više »

Iransko-irački rat

* Iransko-irački rat bio je rat koji se vodio između Iraka i Irana tijekom većeg dijela osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, od 1980.

Novi!!: Kurdi i Iransko-irački rat · Vidi više »

Iredentizam

Iredentizam je naziv za nacionalističke pokrete i ideologije koje se zalažu za mijenjanje državnih granica kako bi etničke manjine koje žive na pojedinom prostoru došle pod vlast države gdje čine većinu.

Novi!!: Kurdi i Iredentizam · Vidi više »

Isfahan

Isfahan (perzijski: اصفهان), također poznat i kao Ispahan ili Esfahan, grad u središnjem Iranu i administrativno sjedište Isfahanske pokrajine.

Novi!!: Kurdi i Isfahan · Vidi više »

Isfahanska pokrajina

Isfahanska pokrajina (perz. استان اصفهان; Ostān-e Isfahān) je jedna od 31 iranske pokrajine.

Novi!!: Kurdi i Isfahanska pokrajina · Vidi više »

Islam

Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.

Novi!!: Kurdi i Islam · Vidi više »

Islamska država

Islamska Država (arap. الدولة الاسلامية; do 2014. poznata kao Islamska Država Iraka i Levanta ili Islamska Država Iraka i Sirije (hrvatska kratica: IDIL; engleska kratica: ISIL) je bila državna tvorevina na području Iraka i Sirije, koja je od 2014. proglasila kalifat. Pobornici ove ideje su pretendirale teritorij cijelog Iraka i Levanta, što uključuje i Libanon, Izrael te Palestinu. Osnovana je prve godine Iračkog rata 2003., a 2004. zaklela se na vjernost al-Kaidi, s kojom je prekinula odnose 2014. Islamsku Državu su činile i podržavale brojne pobunjeničke skupine, među kojima i njeni pobornici Mudžahedinsko savjetodavno vijeće, al-Qaida u Iraku, Vojska el-Fatihe, Vojska drugova, Pristaše tauhida i suneta, Vojska pobjedničke skupine i dr., kao i drugi klanovi čije pučanstvo ispovijeda sunitski islam. Cilj Islamske Države bio je uspostavljanje kalifata u većinskim sunitskim područjima Iraka, a poslije i Sirije. U veljači 2014. nakon borbe za prevlast, al-Qaida je prekinula odnose s Islamskom Državom. Na vrhuncu Iračkog rata, Islamska Država je držala područja namjesništava Anbara, Ninive i Kirkuka, te većinu Namjesništva Salah ad-Din, kao i dijelove Namjesništva Babila, Dijale i Bagdada. Bakuba su proglasili glavnim gradom. U vrijeme Sirijskog građanskog rata, IDIL je okupirao područja sirijska namjesništava Raka, Edliba i Alepa. Konačno, iz vijesti s kraja 2017. može se zaključiti da je teritorijalno ISIL uglavnom poražen i razbijen, a krajem ožujka 2019. došlo je do masovne predaje posljednjih skupina boraca tzv. Islamske Države u Siriji te je tako ISIL izgubio i posljednje uporište, Baguz, koje je držao u Siriji, priznajući konačni poraz. Nakon poraza u Siriji islamistička novinska agencija Amaq je kasno navečer 10.svibnja objavila vijest o osnivanju pokrajine Wilayah of Hind te da je IS nanio žrtve indijskoj vojsci u gradu Amshipora u kašmirskom okrugu Shopian.

Novi!!: Kurdi i Islamska država · Vidi više »

Ismail I.

Ismail I. (perz. شاه اسماعی; Ardabil, 17. srpnja 1487. – Tabriz, 23. svibnja 1524.), šah Irana, osnivač safavidske dinastije i jedan od najvažnijih vladara u iranskoj povijesti.

Novi!!: Kurdi i Ismail I. · Vidi više »

Istanbul

Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.

Novi!!: Kurdi i Istanbul · Vidi više »

Istočna Europa

Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.

Novi!!: Kurdi i Istočna Europa · Vidi više »

Istočni Azarbajdžan

Istočni Azarbajdžan (perz. آذربایجان شرقی; Āzarbājdžān-e Šarki, punim imenom استان آذربایجان شرقی; Ostān-e Āzarbājdžān-e Šarki) je jedna od 31 iranske pokrajine.

Novi!!: Kurdi i Istočni Azarbajdžan · Vidi više »

Istočnoiranski jezici

Istočnoiranski jezici skupina od (14) iranskih jezika raširenih u Iranu, Pakistanu, Afganistanu, Kini, Gruziji, Tadžikistanu.

Novi!!: Kurdi i Istočnoiranski jezici · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Kurdi i Italija · Vidi više »

Izbjeglica

Izbjeglice Izbjeglica je pojam koji u najširem smislu označava svaku osobu koja je bila zbog rata, elementarne nepogode ili sličnih okolnosti bila prisiljena trajno ili na duži rok napustiti svoju domovinu ili prebivalište.

Novi!!: Kurdi i Izbjeglica · Vidi više »

Jaje

kalcijevog karbonata 2. membrana ispod ljuske 3. membrana bjelanjka 4. helaza, "pupčana vrpca" 5. vanjski tekući bjelanjak 6. gusti (želatinozni) bjelanjak) 7. unutarnji tekući bjelanjak 8. tvorbeni dio žumanjka 9. blastoderm, klicna pjega 10. žuti žumanjak (više masti) 11. bijeli žumanjak (manje masti) 12. unutrašnji albumen, unutrašnji dio bjelanjka (tekući) 13. helaza, "pupčana vrpca" 14. zračna komora 15. kutikula Jaje je oblik, a istovremeno i rani stadij samostalnog razvoja novog živog bića.

Novi!!: Kurdi i Jaje · Vidi više »

Janjetina

Janjetina (sprijeda) i odojak (otraga) na ražnju Janjetina je meso janjeta starosti od jednog mjeseca do jedne godine.

Novi!!: Kurdi i Janjetina · Vidi više »

Janjičari

Janjičari Janjičari su bili vojnici pješaci Osmanskog Carstva, naoružani isprva lukom i strijelom, a kasnije tijekom 15. st.

Novi!!: Kurdi i Janjičari · Vidi više »

Jarsan

Jarsanističko svetište, Mauzolej Davouda u mjestu Zarde, Hawraman, Kermanšah, Iran. Jarsan ili Ahl-e Hakk (kur. یارساﻥ - Jâresân; perz. اهل حق - Ahl-e Hakk; hrv. „Narod istine“Halm, Heinz (15.12.1984.)) je sljedba nastala je na prijelazu iz 14. u 15. stoljeće na području današnje Kermanšaške i Luristanske pokrajine u Iranu, a njenim se osnivačem smatra Sultan Sahak.

Novi!!: Kurdi i Jarsan · Vidi više »

Jeruzalem

Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.

Novi!!: Kurdi i Jeruzalem · Vidi više »

Jeruzalemsko Kraljevstvo

Jeruzalemsko Kraljevstvo (lat. Regnum Hierosolimitanum, starofr. Roiaume de Jherusalem), bilo je kršćansko kraljevstvo uspostavljeno na području Levanta 1099. godine nakon Prvog križarskog rata.

Novi!!: Kurdi i Jeruzalemsko Kraljevstvo · Vidi više »

Jesen

Godišnja doba Jesen je jedno od četiri godišnjih doba.

Novi!!: Kurdi i Jesen · Vidi više »

Jezične porodice i jezici

Ovdje je popis jezičnih porodica i jezika u njima.

Novi!!: Kurdi i Jezične porodice i jezici · Vidi više »

Jezidi

Jezidi ili Jesidi (kur. ئێزیدی - Êzidî; na hrv. i - azidi, izdi, jazidi, jezidi, zedi) su kurdska etnoreligijska skupina iz Iraka koju karakterizira pripadnost specifičnoj heterodoksnoj religiji odnosno sljedbi.

Novi!!: Kurdi i Jezidi · Vidi više »

Jezik

Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.

Novi!!: Kurdi i Jezik · Vidi više »

Jezikoslovlje

Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.

Novi!!: Kurdi i Jezikoslovlje · Vidi više »

Jogurt

Jogurt je mliječni proizvod koji nastaje prirodnim procesom fermentacije mlijeka uz pomoć bakterija.

Novi!!: Kurdi i Jogurt · Vidi više »

Jordan

Jordan, službeno Hašemitska Kraljevina Jordan, je azijska država na Bliskom Istoku.

Novi!!: Kurdi i Jordan · Vidi više »

Josif Staljin

Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.

Novi!!: Kurdi i Josif Staljin · Vidi više »

Judaizam

Judaizam je religija koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog Boga, stvoritelja svega.

Novi!!: Kurdi i Judaizam · Vidi više »

Jugozapadna Azija

Jugozapadna Azija Jugozapadna Azija je subregija Azije koja obuhvaća njezin jugozapadni dio.

Novi!!: Kurdi i Jugozapadna Azija · Vidi više »

Jugozapadni iranski jezici

Jugozapadni iranski jezici, jedna od dviju glavnih grana zapadnoiranskih jezika iz Irana i Afganistana te još nekih azijskih država.

Novi!!: Kurdi i Jugozapadni iranski jezici · Vidi više »

Kadžarsko Carstvo

Kadžarsko Carstvo (perz. دولت علیّه ایران; Dovlat-e Elije-je Irân; Uzvišena država Iran) je naziv za novovjekovnu iransku državu pod kadžarskom dinastijom.

Novi!!: Kurdi i Kadžarsko Carstvo · Vidi više »

Kairo

Kairo (arapski: القاهرة) je glavni grad Egipta.

Novi!!: Kurdi i Kairo · Vidi više »

Kajmak

Turski kajmak Kajmak (tur. kaymak "vrhnje") je proizvod od kravljeg, kozjeg ili ovčjeg mlijeka dobiven fermentacijom.

Novi!!: Kurdi i Kajmak · Vidi više »

Kalif

Kalif (arapski: خليفة), naslov duhovnog poglavara muslimana koji se smatra nasljednikom Muhameda.

Novi!!: Kurdi i Kalif · Vidi više »

Kampanja al-Anfal

Al-Anfal kampanja (arapski حملة الأنفال‎), znana i kao Operacija Anfal, bila je vojna kampanja protiv Kurda iračkog Kurdistana od 1986. do 1989. koju je vodio režim Sadama Huseina pod zapovjedništvom Ali Hassana al-Majida.

Novi!!: Kurdi i Kampanja al-Anfal · Vidi više »

Kanada

Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.

Novi!!: Kurdi i Kanada · Vidi više »

Kara Koyunlu

Kara Koyunlu od 1407. do 1468. Kara Koyunlu ili Qara Qoyunlu, država nomadskih Oguza, na području današnjeg Azerbajdžana, Gruzije, Armenije i sjeverozapadnog Irana, koja je postojala u razdoblju od 1375. do 1467. godine.

Novi!!: Kurdi i Kara Koyunlu · Vidi više »

Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva

Posjedi Karla V. u Europi u trenutku njegove abdikacije 1556. Karlo V. (Gent, 24. veljače 1500. – San Gerónimo de Yuste, Estremadura, 21. rujna 1558.), car Svetog Rimskog Carstva kao Karlo V. (1519. – 1556.) i španjolski kralj (odnosno, kralj Aragona, Leóna i Kastilije) kao Karlo I. (1516. – 1556.) iz dinastije Habsburg.

Novi!!: Kurdi i Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Kars

Kars (azerski: Qars, kurdski: Qers, armenski: Ղարս, Կարս, gruzijski: ყარსი, ruski: Карс) je grad na sjeveroistoku Turske koji je glavno mjesto istoimene pokrajine.

Novi!!: Kurdi i Kars · Vidi više »

Karun

Karun (perz. کارون) je najduža, vodom najbogatija i jedina plovna rijeka u Iranu.

Novi!!: Kurdi i Karun · Vidi više »

Kasiti

16. – 12. stoljeće pr. Kr.) Kasiti ili Kosejci su bili drevni narod prvotno nastanjen podno planinskog masiva Zagros na zapadu današnjeg Irana.

Novi!!: Kurdi i Kasiti · Vidi više »

Kasta

Kasta (lat. castus: krjepostan, čist) je hijerarhijska društvena skupina endogenog i nasljednog karaktera božanskog i kozmičkog podrijetla.

Novi!!: Kurdi i Kasta · Vidi više »

Kaval

Kaval Kaval je veoma stara narodna flauta s Balkana, ponajviše iz Bugarske, Makedonije i Turske.

Novi!!: Kurdi i Kaval · Vidi više »

Kave

Kave Kovač (perz. کاوه آهنگر; Kave Ahangar) je najslavniji lik iz iranske mitologije koji je pokrenuo ustanak protiv okrutnog stranog vladara Zahaka.

Novi!!: Kurdi i Kave · Vidi više »

Kavkaski narodi

Kavkaski narodi Kavkaski narodi.- Velika porodica naroda i njihovih jezika rasprostranjena u području Kavkaza u europskoj Rusiji, Gruziji i Azerbajdžanu, a ima i iseljenih u Tursku i neke države bivšeg SSSR-a. Kavkaski narodi dijele se na dvije velike grane, to su: Sjevernokavkaski narodi iz europske Rusije i Južnokavkaski narodi nastanjeni poglavito u Gruziji.

Novi!!: Kurdi i Kavkaski narodi · Vidi više »

Kavkaz

Kavkaski krajolik u Azerbajdžanu Kavkaz je gorje koje tvori prirodnu granicu Europe i Azije, a zemljopisno je smješten između Crnog mora i Kaspijskog jezera.

Novi!!: Kurdi i Kavkaz · Vidi više »

Kazvin

Kazvin (perz. قزوین; /kæzˈviːn/) je grad u Iranu i sjedište Kazvinske pokrajine.

Novi!!: Kurdi i Kazvin · Vidi više »

Kazvinska pokrajina

Kazvinska pokrajina (perz. استان قزوین; Ostān-e Kazvīn) je jedna od 31 iranske pokrajine.

Novi!!: Kurdi i Kazvinska pokrajina · Vidi više »

Kemijsko oružje

Oznaka za kemijsko oružje. Plikovi na koži uzrokovani iperitom. granata 155 mm koje sadrže "HD" (iperit) u skladištu kemijskog oružja ''Pueblo Depot Activity'' ili PUDA (SAD). albanskih zaliha. Kemijsko oružje su sve vrste bojnih otrova i sredstava kojima se oni dopremaju na cilj i aktiviraju.

Novi!!: Kurdi i Kemijsko oružje · Vidi više »

Kemijsko ratovanje

Kemijsko ratovanje je svaki oblik rata i uz njih vezanih vojnih operacija u kojem se koriste otrovna svojstva neke kemijske supstance kako bi se ubio, ozljedio ili onesposobio neprijatelj.

Novi!!: Kurdi i Kemijsko ratovanje · Vidi više »

Kenija

Kenija je država u istočnoj Africi.

Novi!!: Kurdi i Kenija · Vidi više »

Kerman

Kerman (perz. کرمان; /kermān/) je grad u Iranu i sjedište Kermanske pokrajine.

Novi!!: Kurdi i Kerman · Vidi više »

Kermanšaška pokrajina

Kermanšaška pokrajina (perz. استان کرمانشاه; Ostān-e Kermānšāh) je jedna od 31 iranske pokrajine.

Novi!!: Kurdi i Kermanšaška pokrajina · Vidi više »

Kermanšah

Kermanšah (perz. کرمانشاه; Kermānšāh, kurd. کرماشان; Kirmaşan) je glavni grad iranske Kermanšaške pokrajine, a nalazi se 525 km zapadno od Teherana odnosno oko 120 km od granice s Irakom.

Novi!!: Kurdi i Kermanšah · Vidi više »

Kermanska pokrajina

Kermanska pokrajina (perz. استان کرمان; Ostān-e Kermān) je jedna od 31 iranske pokrajine.

Novi!!: Kurdi i Kermanska pokrajina · Vidi više »

Kijaksar

Kijaksar (vladao od 625. do 585. pr. Kr.) je bio vladar iz iranske dinastije Medijaca, te najuspješniji kralj Medijskog Carstva.

Novi!!: Kurdi i Kijaksar · Vidi više »

Kir Veliki

Kir Veliki (rođen 600. ili 576. pr. Kr., umro u kolovozu 530. ili 529. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida, vojskovođa, zakonodavac i osnivač Perzijskoga Carstva.

Novi!!: Kurdi i Kir Veliki · Vidi više »

Kirkuk

Kirkuk (izgovara se i kao Karkuk ili Kerkuk, arap. كركوك‎, sir. ܐܪܦܗܐ) je grad u Iraku, odnosno glavni grad pokrajine Kirkuk.

Novi!!: Kurdi i Kirkuk · Vidi više »

Kizil (rijeka)

Kizil („Halis“) je najduža rijeka u Turskoj.

Novi!!: Kurdi i Kizil (rijeka) · Vidi više »

Kizilbaši

Sadabadske palače (Teheran, Iran) Kizilbaši (tur. Kizilbaş; „Crvene kape”) su prvotno označavali nekoliko turkijskih i iranskih ratničkih plemena koje je karakterizirala pripadnost šijitskom islamu, a potom etničku skupinu koja nosi njihovo podrijetlo.

Novi!!: Kurdi i Kizilbaši · Vidi više »

Klinopis

Ploča s klinovim pismom Klinopis ili klinovo pismo, poznato kao i klinasto pismo, jedno je od najranijih pisama.

Novi!!: Kurdi i Klinopis · Vidi više »

Književnost

500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.

Novi!!: Kurdi i Književnost · Vidi više »

Kolo (ples)

Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO. makedonskoga KUD-a. Kolo je naziv za narodni folklorni ples.

Novi!!: Kurdi i Kolo (ples) · Vidi više »

Kolonijalizam

Pod kolonijalizmom podrazumijeva se odnos vladanja između zajednica u kojem sve bitne odluke za život koloniziranih donosi manjina kulturno različitih i nespremnih na prilagođavanje kolonijalnih gospodara, uglavnom vođena eksternim interesima.

Novi!!: Kurdi i Kolonijalizam · Vidi više »

Komunizam

Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.

Novi!!: Kurdi i Komunizam · Vidi više »

Kontinent

Pojam kontinent (od lat.: (terra) continens) označava "međusobno povezanu zemlju".

Novi!!: Kurdi i Kontinent · Vidi više »

Konvencionalno oružje

Konvencionalno oružje ili konvencionalno naoružanje je oružje koje se uobičajeno koristi i koje nije oružje za masovno uništenje poput nuklearnog, kemijskog i biološkog oružja.

Novi!!: Kurdi i Konvencionalno oružje · Vidi više »

Koptska pravoslavna Crkva

Koptska katedrala sv. Marka u Aleksandriji Koptska Crkva ili Koptska pravoslavna Crkva, nasljednica je drevne Crkve u Aleksandriji.

Novi!!: Kurdi i Koptska pravoslavna Crkva · Vidi više »

Kozaci

'''''Zaporošci pišu podrugljivo pismo sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg '''''U bitku''''': Zaporoški kozaci spremaju se krenuti iz svoga sela u bitku'''Mykola Pymonenko''', 1902. Vasilij Surikov, ''Jermak osvaja Sibir'', 1895., ulje, 599 x 285 cm. Kozačka patrola kod Bakua 1905. ruski car Nikola II. u okruženju svoje kozačke straže 1916. Posljednji vrhovni kozački zapovjednik ukrajinski hetman Pavlo Skoropadskij u vrijeme Ruske revolucije 1917. Kozaci su pripadnici vojničkih, pretežno ukrajinske i ruske etničke skupine, koji se od kraja 15. stoljeća pojavljuju na crnomorskim stepama, području južnog Dnjepra i Dona, tvoreći vojničku protuosmansku obrambenu ali i ofenzivnu vojnu pokrajinu.

Novi!!: Kurdi i Kozaci · Vidi više »

Kozmogonija

Umjetničko viđenje prasunčeve maglice. Sunčevog sustava. Sunca ili manjim. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Kozmogonija je dio astronomije koji istražuje podrijetlo i razvoj svemira u cjelini ili nebeskih tijela, a posebno Sunčeva sustava.

Novi!!: Kurdi i Kozmogonija · Vidi više »

Kraljevske zračne snage

Zastava Kraljevskih zračnih snaga Royal Air Force (kratica RAF) ili Kraljevske zračne snage je naziv za britansko ratno zrakoplovstvo utemeljeno 1. travnja 1918. godine.

Novi!!: Kurdi i Kraljevske zračne snage · Vidi više »

Krastavac

Krastavac (ugorak, kukumar, lat. Cucumis sativus) jednogodišnja je biljka iz porodice tikvovki (lat. Cucurbitaceae).

Novi!!: Kurdi i Krastavac · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Kurdi i Kršćanstvo · Vidi više »

Križarski ratovi

Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.

Novi!!: Kurdi i Križarski ratovi · Vidi više »

Kromosomi

Kromosomi su skup makromolekula u stanici živih bića.

Novi!!: Kurdi i Kromosomi · Vidi više »

Kruh

Kruh je proizvod koji se dobiva miješanjem brašna s vodom, mlijekom, sirutkom, ili nekom drugom tekućinom uz dodatak kuhinjske soli ili šećera, masnoća, jaja i sredstva za dizanje tijesta.

Novi!!: Kurdi i Kruh · Vidi više »

Krumpir

Krumpir (lat. Solanum tuberosum) je biljka porodice Solanaceae porijeklom s južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa.

Novi!!: Kurdi i Krumpir · Vidi više »

Ksenofont

Ksenofont Ksenofont (grč. Ξενοφῶν, Atena, oko 428. pr. Kr. – ? Korint, oko 354. pr. Kr.), sin Grila iz Atene, bio je grčki vojnik, plaćenik, filozof i književnik povjesničar najpoznatiji po svojim povijesnim djelima o Grčkoj i Perzijskom Carstvu tijekom 4. stoljeća pr. Kr.

Novi!!: Kurdi i Ksenofont · Vidi više »

Kultura

Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.

Novi!!: Kurdi i Kultura · Vidi više »

Kura

Kura (tur. Kuručaj, gruz. მტკვარი - Mt'k'vari, azer. Kür, grč. Cyrus - Kir) je rijeka u Aziji.

Novi!!: Kurdi i Kura · Vidi više »

Kurdistan

Zastava Kurdistana područje danas naseljeno Kurdima Kurdistan (Soranî: كوردستان, doslovno značenje: "zemlja Kurda"; Drevno: Corduene, staro: Koordistan, Curdistan, Kurdia, također Kurdewarî na kurdskom) je ime za geografsku i kulturnu regiju na području Bliskog Istoka, u kojem prevladava kurdsko stanovništvo.

Novi!!: Kurdi i Kurdistan · Vidi više »

Kurdistanska pokrajina

Kurdistanska pokrajina (perz. استان کردستان; Ostān-e Kurdistān/Kordestān) je jedna od 31 iranske pokrajine.

Novi!!: Kurdi i Kurdistanska pokrajina · Vidi više »

Kurdistanska radnička stranka

Kurdistanska radnička stranka (partija) ili PKK (kurdski: Partiya Karkerên Kurdistan) je paravojna ljevičarska organizacija koja se bori za neovisnost Kurdistana.

Novi!!: Kurdi i Kurdistanska radnička stranka · Vidi više »

Kurdski jezik

Kurdski jezik (ISO 639-3: kur) je maleni skup jezika (makrojezik) kojima govore Kurdi u Jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Kurdi i Kurdski jezik · Vidi više »

Kuvajt

Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Kurdi i Kuvajt · Vidi više »

Lak

drvo, jer je često poželjno da se sačuva njegov lijepi izgled. Dinastije Ming (16. stoljeće). vodom i terpentinom, spreman za upotrebu. Metropolitan muzej umjetnosti. Lak (njem. Lack lak, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. je otopina ili disperzija veziva, a može sadržavati i niz različitih dodataka. Nakon sušenja ostaje na podlozi kao ravnomjeran (kompaktan) prozirni (transparentan) film. Upotrebljava se pretežno za drvo, jer je često poželjno da se sačuva njegov lijepi izgled. U težim uvjetima korištenja dolazi do izražaja i zaštitna uloga lakova (parketi, kuhinjski namještaj, drvene površine na brodovima i slično). Za mineralne podloge lakovi se primjenjuju pri zaštiti fasadne opeke, crijepa, betona i kamena. Za metalne površine upotrebljavaju se ili izravno (na primjer aluminij, unutrašnje stijenki konzervi, žica) ili kao završni gornji sloj na pigmentiranom sustavu, s namjerom da se dobije punoća i sjaj (metalizirani auto lakovi) ili bolja zaštita (vinilni lak na vinilno-alkidnoj lak boji). Uz dodatak topljivih pigmenata dobiju se prozirni obojeni lakovi za namještaj, muzičke instrumente i slično.

Novi!!: Kurdi i Lak · Vidi više »

Laki

Laki Laki ili Lakagigar je vulkanska pukotina na jugu Islanda.

Novi!!: Kurdi i Laki · Vidi više »

Latinica

Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.

Novi!!: Kurdi i Latinica · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Kurdi i Latinski jezik · Vidi više »

Leksem

Leksem (grč. léxis.

Novi!!: Kurdi i Leksem · Vidi više »

Levant

Levant Levant (Levanat; franc. levant, tal. levante istok), u općem značenju Istok, istočne zemlje.

Novi!!: Kurdi i Levant · Vidi više »

Libanon

Libanon, službeno Republika Libanon je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom. Libanon nazivaju i Švicarskom Srednjega istoka.

Novi!!: Kurdi i Libanon · Vidi više »

Lirika

Lirika ili lirsko pjesništvo je književni rod kojem pripadaju književna djela u kojima su iskazani osjećaji, misli i doživljaji.

Novi!!: Kurdi i Lirika · Vidi više »

Livije

''Ab Urbe condita'', 1714. Tit Livije (59. pr. K. - 17.), rimski povjesničar čije je djelo Povijest Rima (Ab Urbe condita) glavni izvor za proučavanje najstarije rimske povijesti.

Novi!!: Kurdi i Livije · Vidi više »

Ljeto

Kupalište ljeti Ljeto je jedno od četiri godišnja doba i najtoplije je od njih.

Novi!!: Kurdi i Ljeto · Vidi više »

Ljudska prava

Deklaracija o pravima čovjeka i građanina Ljudska prava se odnose na pravnu, filozofsku i političku ideju prema kojoj svako ljudsko biće samim činom rođenja, bez obzira na svoj spol, porijeklo ili državljanstvo, stiče određena neotuđiva prava.

Novi!!: Kurdi i Ljudska prava · Vidi više »

Lulubi

akadskog kralja Naram Sina koja veliča njegovu pobjedu nad lulubijskom državom Lulubi je naziv za državu koja je postojala krajem 3. tisućljeća pr. Kr. podno obronaka Zagrosa u zapadnim dijelovima današnjeg Irana.

Novi!!: Kurdi i Lulubi · Vidi više »

Luristan

Luristan (perz. لرستان; Luristān/Lorestān, dosl. „Lurska domovina”, punim imenom استان لرستان; Ostān-e Luristān) je jedna od 31 iranske pokrajine.

Novi!!: Kurdi i Luristan · Vidi više »

Lutnja

Lutnja označava.

Novi!!: Kurdi i Lutnja · Vidi više »

Mašhad

Mašhad je grad u Iranu, drugi po veličini u državi i jedan od svetih gradova šijita.

Novi!!: Kurdi i Mašhad · Vidi više »

Magi

Magi (perz. Maguš, lat. Magus, grč. μάγος; Magos) je naziv za drevne stručnjake iranske religijske tradicije (npr. zoroastrizam), no potrebno ih je razlikovati i od svećenika kao i čarobnjaka ili magičara s kojima ih se ponekad pogrešno poistovjećuje.

Novi!!: Kurdi i Magi · Vidi više »

Mahmud Ahmadinežad

Mahmud Ahmadinežad (perzijski: محمود احمدی‌نژاد) (Aradan kraj Garmsara, 28. listopada 1956.), bio je šesti predsjednik Islamske Republike Iran.

Novi!!: Kurdi i Mahmud Ahmadinežad · Vidi više »

Mahmud II.

Sultan '''Mahmud II.''' Mahmud II. (osmanski turski: محمود ثانى Mahmud-u sānī, محمود عدلى Mahmud-u Âdlî) (20. srpnja 1785. – 1. srpnja 1839.), osmanski sultan.

Novi!!: Kurdi i Mahmud II. · Vidi više »

Malak Taus

Malak Taus (kur. ملك طاووس - Tawûsê Malak; hrv. „Paunov anđeo“) je stvoritelj i uzdržavatelj svijeta u jesidskoj religiji (ili sljedbi), odnosno vodeći među sedam uzvišenih bića ili anđela (haft serr; „sedam zagonetki“).

Novi!!: Kurdi i Malak Taus · Vidi više »

Mameluci

Slika Mameluka iz 1779. godine Mameluci (arapski: مملوك jd., مماليك mn.) bili su bijeli ratni zarobljenici, uglavnom turskog i kavkaskog porijekla, koje su perzijski i egipatski vladari u srednjem vijeku uvrštavali u vojsku i vlastitu osobnu gardu.

Novi!!: Kurdi i Mameluci · Vidi više »

Mandejci

Mandai (Mandejci; kršćani svetog Ivana; Subba, Sabbehi, Mandaean), narod semitskog jezičnog roda naseljen u Iranu (Huzestan) osobito u gradu Hoveiseh i Iraku (Basra).

Novi!!: Kurdi i Mandejci · Vidi više »

Manejci

Manejci (akad. Mannai) su bili drevni narod nepoznatog podrijetla koji je u 1. tisućljeću pr. Kr. naseljavao područja oko jezera Urmije u Iranu.

Novi!!: Kurdi i Manejci · Vidi više »

Manihejstvo

Maniheizam ili manihejstvo tradicionalna je iranska religija koja se definira kao sinteza tradicionalnog perzijskog vjerskog dualizma dobra i zla, i elemenata ranoga kršćanstva.

Novi!!: Kurdi i Manihejstvo · Vidi više »

Maraga

Maraga (perz. مراغه, ili Marage; azer. Marağa) je grad u sjeverozapadnom Iranu odnosno pokrajini Istočni Azarbajdžan.

Novi!!: Kurdi i Maraga · Vidi više »

Marksizam

Marksizam je teorija i politička djelatnost tj.

Novi!!: Kurdi i Marksizam · Vidi više »

Maslinovo ulje

Uljara za proizvodnju maslinovog ulja Maslinovo ulje dobiva se tiještenjem zdravog ploda stabla masline.

Novi!!: Kurdi i Maslinovo ulje · Vidi više »

Materinski jezik

Materinski, materinji ili majčinski jezik (lat. mater - majka) označava jezik koji čovjek nauči u ranom djetinjstvu bez formalne nastave.

Novi!!: Kurdi i Materinski jezik · Vidi više »

Mauretanija

Mauretanija ili Mauritanija (službeno Islamska Republika Mauretanija) je država u zapadnoj Africi na obali Atlantskog oceana.

Novi!!: Kurdi i Mauretanija · Vidi više »

Mazandaran

Mazandaran (perz. مازندران; Māzandarān, punim imenom استان مازندران; Ostān-e Māzandarān) je jedna od 31 iranske pokrajine.

Novi!!: Kurdi i Mazandaran · Vidi više »

Mazanderani

Mazanderanac Reza-šah Mazanderani (Mazanderanci, Mazandarani, Tabri), iranski narod naseljen uz južnu obalu Kaspijskog jezera na sjeveru Irana u provinciji Mazandaran.

Novi!!: Kurdi i Mazanderani · Vidi više »

Međunarodni sud

Međunarodni sud Međunarodni sud (eng: International Court of Justice (ICJ) fr:Cour internationale de justice) glavno je sudsko tijelo Ujedinjenih naroda i jedno o pet glavnih tijela UN-a. Sud ima dvostruku funkciju, a to su rješavanje sporova među državama te davanje savjetodavnih mišljenja na zahtjev UN-a i drugih za to ovlaštenih međunarodnih organizacija.

Novi!!: Kurdi i Međunarodni sud · Vidi više »

Medijci

Medijci Medija Medijci su stari iranski narod srodan Perzijancima koji se na područje Medije što se prostirala između Kaspijskog mora i Mezopotamije nastanio u 2. tisućljeću pr. Kr. Ovaj kraj danas pripada suvremenom Iranu, Iraku i Turskoj.

Novi!!: Kurdi i Medijci · Vidi više »

Medijski jezik

Medijski jezik (ISO 639-3: xme) je izumrli jezik kojim su govorili drevni Medijci.

Novi!!: Kurdi i Medijski jezik · Vidi više »

Medijsko Carstvo

Medijsko Carstvo (perz. Māda, grč. Mēdía, akad. Mādāya) bilo je prvo iransko carstvo koje je od kraja 8. do sredine 6. stoljeća pr. Kr. obuhvaćalo prostore Velikog Irana, sjeverne Mezopotamije i istočne Male Azije.

Novi!!: Kurdi i Medijsko Carstvo · Vidi više »

Melodija

Melodija je niz tonova različite visine i trajanja koji doživljavamo kao cjelinu.

Novi!!: Kurdi i Melodija · Vidi više »

Menemen

Turski doručak s menemenom (lijevo). Menemen je tradicionalno tursko jelo koje uključuje naminirnice kao što su: jaja, rajčica, zelena paprika, i začine kao što su mljeveni crni papar, mljevena crvena paprika, sol i origano.

Novi!!: Kurdi i Menemen · Vidi više »

Meso

Pečeni karei Meso koje služi za prehranu čovjeka čini sirovo ili prerađeno mišićno tkivo stoke, peradi, divljači, ribe, mekušaca, školjki, rakova, puževa i žaba.

Novi!!: Kurdi i Meso · Vidi više »

Mezheb

Hanbelijski - '''tamnozeleno''' Mezheb ili Medheb (arap. مذهب; Madhaahib) je arapski termin iz koji se odnosi na pravne škole unutar sunitskog islama.

Novi!!: Kurdi i Mezheb · Vidi više »

Mezopotamija

Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.

Novi!!: Kurdi i Mezopotamija · Vidi više »

Migracija

Migracija (lat. migratio "seoba", "putovanje") ima više značenja.

Novi!!: Kurdi i Migracija · Vidi više »

Mirovni ugovor u Sèvresu

Podjela Osmanskoga Carstva na Mirovnome ugovoru u Sèvresu. Mir u Sèvresu zaključen 10. kolovoza 1920. između Saveznika i Turske.

Novi!!: Kurdi i Mirovni ugovor u Sèvresu · Vidi više »

Misticizam

Srednjovjekovni prikaz. Misticizam (prema grčkom μυστικός, tajanstven) je ekstatično stanje u kojem se u unutrašnjem osjećaju pojedinca objavljuje neposredna božja prisutnost.

Novi!!: Kurdi i Misticizam · Vidi više »

Mitani

Mitani oko 1400. pr. Kr. Mitani (het. Mi-ta-an-ni ili Mi-it-ta-ni; akad. Ḫa-ni-gal-bat) je naziv za huritsko kraljevstvo koje je između približno 1500. i 1300. pr. Kr. obuhvaćalo sjever Mezopotamije, jugoistok Anatolije i sjeverozapada Iranske visoravni.

Novi!!: Kurdi i Mitani · Vidi više »

Mitologija

Mitologija je ukupnost mitova nekog naroda, kulture, civilizacije, religije, etničke skupine ili geografskih cjelina.

Novi!!: Kurdi i Mitologija · Vidi više »

Mlijeko

Čaša mlijeka Mlijeko je biološka tekućina mliječnih žlijezda sisavaca koja se luči određeno vrijeme nakon poroda, a osnovna mu je namjena prehrana mladunčadi.

Novi!!: Kurdi i Mlijeko · Vidi više »

Množina

Množina je gramatički oblik koji označava količinu predmeta, pojmova, bića ili pojava veću od jedan, dok se u slovenskom jeziku upotrebljava za riječi veće od dva.

Novi!!: Kurdi i Množina · Vidi više »

Mogulsko Carstvo

Mogulsko Carstvo (perzijski: شاهان مغول, Shāhān-e Moġul; urdu: مغلیہ سلطنت; samoprozvani: گوركانى, Gūrkānī) ili Mughalsko Carstvo je bilo carstvo na Indijskom potkontinentu.

Novi!!: Kurdi i Mogulsko Carstvo · Vidi više »

Mohammed Reza Pahlavi

Mohammed Reza Pahlavi (perzijski: محمد رضا پهلوی‎; Teheran, 26. listopada 1919. – Kairo, 27. srpnja 1980.), posljednji iranski šah.

Novi!!: Kurdi i Mohammed Reza Pahlavi · Vidi više »

Mongoli

Pod pojmom Mongoli se, u užem smislu, podrazumijevaju pravi Mongoli, koji se jezično mogu grubo podijeliti na Istočne i Zapadne Mongole.

Novi!!: Kurdi i Mongoli · Vidi više »

Mongolsko Carstvo

Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3.000.000 km² te pokrivalo je teritorij od preko 33.000.000 km² na vrhuncu svoje moći i imalo oko 100.000.000 stanovnika. Mongolsko Carstvo osnovao je Džingis-kan 1206. godine. Mongolska vojska je najvjerojatnije brojila preko 200.000 vojnika. Sklapali su saveze s nomadskim i drugim narodima u Aziji. Počela je kao mongolska nacija Mongola, Naimana, Ujgura i Merkita. Osvojili su Kinu, Bliski istok i neke europske regije. Mongolskim Carstvom vladao je veliki kan ili kagan. Poslije smrti Monga-kana, Mongolsko Carstvo se podijelilo na: Dinastiju Yuan, Ilhanidsko Carstvo, Čagatajski Kanat i Zlatnu Hordu. Stoljećima su Mongoli živjeli nomadskim životom na stepama ili travnjacima u Aziji. Iznenada su, tijekom 13. stoljeća, izbili na svjetsku scenu. Predvođeni Džingis-kanom, Mongoli su stvorili prostrano carstvo koje se protezalo Europom i Azijom. Bili su bezobzirni vojnici koji su svaki zaposjednuti grad pretvorili u prah i pepeo. Ipak je njihovo carstvo doživjelo cijelo stoljeće mira. Cvala je trgovina duž Puta svile između Kine i Europe, a Kina je ujedinjena nakon dugo godina razjedinjenosti. Njihovo carstvo je kratko trajalo i raspalo se smrću Kublaj-kana 1294. godine.

Novi!!: Kurdi i Mongolsko Carstvo · Vidi više »

Monofizitstvo

Monofizitstvo (od grčkog μόνος, monos - jedn', i φύσις, fisis - priroda/narav) je kršćanski nauk o samo jednoj, božanskoj, naravi Isusa Krista koji negira njegovu ljudsku narav.

Novi!!: Kurdi i Monofizitstvo · Vidi više »

Monoteizam

Bog u ljudskom obličju na stropu Sikstinske kapele. Monoteizam ili jednoboštvo je vjerovanje u samo jedno, univerzalno i sveobuhvatno božanstvo, tj.

Novi!!: Kurdi i Monoteizam · Vidi više »

More

Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.

Novi!!: Kurdi i More · Vidi više »

Mosul

Mosul (arap. الموصل al-Mawṣil, kurdski: مووسڵ‎, sirjački: ܡܘܨܠ‎, translit. Māwṣil)) je treći najveći grad Iraka, nakon glavnog grada Bagdada i Basre. Nalazi se na obalama rijeke Tigrisa u sjevernom dijelu države, u Mosulskoj ravnici, oko 400 km sjeverno od Bagdada. U ovom je gradu 1987. godine živjelo 664.221 stanovnika, dok procjene iz 2002. godine govore o 1,739.800 ljudi. Arapi čine većinu stanovništva u gradu, a među manjine spadaju Kurdi, Ajsori (Kaldejci, Sirjaci), Armenci i drugi.

Novi!!: Kurdi i Mosul · Vidi više »

Muş

Muş (armenski: Մուշ, kurdski: Mûş) je grad koji se nalazi na istoku Turske.

Novi!!: Kurdi i Muş · Vidi više »

Muhamed

Muhamed ibn Abdulah (arapski: مُحَمَّد ٱبن عَبْد ٱللَّٰه, romanizirano: Muḥammad ibn ʿAbd Allāh, Meka, c. 570. – Medina, 8. lipnja 632.) bio je arapski religijski, te politički vođa i utemeljitelj svjetske religije islama.

Novi!!: Kurdi i Muhamed · Vidi više »

Muhamed-han Kadžar

Muhamed-han Kadžar (perz. آغا محمد خان قاجار; Astarabad, 1742. – Suza, 17. lipnja 1797.), šah Irana i osnivač kadžarske dinastije.

Novi!!: Kurdi i Muhamed-han Kadžar · Vidi više »

Murat III.

Murat III. (4. srpnja 1546. – 15. siječnja 1595.), osmanski sultan Za razliku od svojih predaka, Murat III.

Novi!!: Kurdi i Murat III. · Vidi više »

Murat IV.

Murat IV. (16. lipnja 1612. – 9. veljače 1640.), osmanski sultan.

Novi!!: Kurdi i Murat IV. · Vidi više »

Musliman

Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.

Novi!!: Kurdi i Musliman · Vidi više »

Mustafa Kemal Atatürk

Mustafa Kemal Atatürk (1881. – 10. studenoga 1938.), turski vojni zapovjednik, narodni vođa i utemeljitelj Republike Turske te njen prvi predsjednik (1923. – 1938.).

Novi!!: Kurdi i Mustafa Kemal Atatürk · Vidi više »

Nacija

Nacija je izraz koji označava skupinu ljudi koji dijele ili smatraju da dijele zajednički identitet odnosno nacionalnu svijest koja se temelji na određenim zajedničkim elementima kao što su jezik, vjeroispovijed, kultura, povijest i zajedničko podrijetlo.

Novi!!: Kurdi i Nacija · Vidi više »

Nacionalizam

Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.

Novi!!: Kurdi i Nacionalizam · Vidi više »

Nacionalna država

Pojam nacionalna država, za razliku od općenitijeg pojma "država", odnosi se na državu u kojoj prevladava jedna nacija.

Novi!!: Kurdi i Nacionalna država · Vidi više »

Nader-šah Afšar

Nader-šah Afšar (perz. نادر شاه افشار; Dargaz, studeni 1688. ili 6. kolovoza 1698. – Habušan, 19. lipnja 1747.), šah Irana i osnivač afšaridske dinastije.

Novi!!: Kurdi i Nader-šah Afšar · Vidi više »

Nafta

Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.

Novi!!: Kurdi i Nafta · Vidi više »

Nakada

Nakada je grad na zapadnoj obali Nila u južnom Egiptu.

Novi!!: Kurdi i Nakada · Vidi više »

Napad otrovnim plinom na Halabju

Napad otrovnim plinom na Halabju (kurd. Kîmyabarana Helebce کیمیابارانی ھەڵەبجە), poznat i kao Pokolj u Halabji ili Krvavi petak, bio je pokolj protiv Kurda koji se dogodio 16.

Novi!!: Kurdi i Napad otrovnim plinom na Halabju · Vidi više »

Narječje

Narječje u jezikoslovlju označava grupu dijalekata sa zajedničkim obilježjima.

Novi!!: Kurdi i Narječje · Vidi više »

Narod

Hrvati iz Miljevaca u narodnoj nošnji Židovi iz Španjolske u kasnom 19. stoljeću Huculi. Domoroci s Nove Gvineje Indijanci Alacaluf, Čile Latinoamerikanci, Brooklyin, New York. Kikuyu iz Tanzanije Samojedi (Nenci), Rusija. Pleme Xhosa, JAR Narod je skupina ljudi karakterizirana sljedećim značajkama.

Novi!!: Kurdi i Narod · Vidi više »

Narodna nošnja

Miljevačka narodna nošnja Hrvatska muška narodna nošnja u Voćinu. Vrlička narodna nošnja. Žensku narodnu nošnju kao i mušku odlikuje višeslojno oblačenje jednog predmeta preko drugoga, iako je košulja prvi i osnovni, vidljivi dio nošnje. Narodna nošnja obično je naziv za tradicijsku i povijesnu odjeću.

Novi!!: Kurdi i Narodna nošnja · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.

Novi!!: Kurdi i NATO · Vidi više »

Nišapur

Nišapur (perz. نیشابور) je grad na sjeveroistoku Irana, smješten na plodnoj ravnici u podnožju planine Binalud, u blizini regionalnog središta, grada Mašhad.

Novi!!: Kurdi i Nišapur · Vidi više »

Niniva

Nergalske dveri Ninive Obnovljene Adadove dveri zidina Ninive. Niniva (akad. Ninua; heb. Ninive) je bila glavni grad Asirije u zadnjih nekoliko desetljeća asirskoga carstva.

Novi!!: Kurdi i Niniva · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Kurdi i Nizozemska · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Kurdi i Njemačka · Vidi više »

Nomadi

Tuarezi Nomadima (grčki nomás, mjesto ispaše) se nazivaju ljudi i društva koji zbog kulturoloških, gospodarskih ili svjetonazorskih razloga nisu prihvatili sjedilački način života.

Novi!!: Kurdi i Nomadi · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: Kurdi i Norveška · Vidi više »

Note

C - dur Note označavaju.

Novi!!: Kurdi i Note · Vidi više »

Nova godina

Proslava Nove godine u Sydneyu Nova godina prvi je dan u kalendaru i prvi dan u godini.

Novi!!: Kurdi i Nova godina · Vidi više »

Novi Brunswick

Novi Brunswick Legislative Building in Fredericton Novi Brunswick (engleski: New Brunswick, francuski: Nouveau-Brunswick) je jedna od deset pokrajina u Kanadi, te jedina od svih pokrajina u kojoj su ustavno službeni i engleski i francuski jezik.

Novi!!: Kurdi i Novi Brunswick · Vidi više »

Novoasirsko Carstvo

Novoasirsko carstvo označuje razdoblje u povijesti Asirije između 1075.

Novi!!: Kurdi i Novoasirsko Carstvo · Vidi više »

Novruz

Novruz (perz. نوروز: noʊruz, „novi dan“) je iranski tradicijski blagdan Nove godine koji slave svi iranski narodi, ali i drugi narodi usko vezani uz iransku kulturu.

Novi!!: Kurdi i Novruz · Vidi više »

Oda

Oda je svečana pjesma posvećena zaslužnim osobama, značajnim događajima i temama kao što su božanstvo, ljubav, domovina i sl.

Novi!!: Kurdi i Oda · Vidi više »

Oguzi

Oguz Turci ili Turci Uzi (također poznati pod raznim drugim imenima i načinima pisanja kao Ghuzz, Guozz, Kuz, Oğuz, Okuz, Oufoi, Ouz, Ouzoi, Torks, Uğuz i Uz) bili su skupina nomadskih turkijskih plemena, međusobno povezanih u vrlo slobodne saveze.

Novi!!: Kurdi i Oguzi · Vidi više »

Oman

Oman, službeno Sultanat Oman je država na jugoistočnoj obali Аrapskog poluotoka u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Kurdi i Oman · Vidi više »

Omejidi

Omejidi (Omejadi, Omajadi ili Umajadi) su vladari iz dinastije Omejida, prve dinastije nakon vladavine četvorice vladara Pravednih kalifa, koji su vladali nakon smrti Muhameda.

Novi!!: Kurdi i Omejidi · Vidi više »

Omer

Omar (Meka, oko 580. – 7. kolovoza 644.), drugi kalif (634. – 644.) i Muhamedov tast.

Novi!!: Kurdi i Omer · Vidi više »

Operacija Čelik

Operacija Čelik bila je napadna operacija velikosrpskih agresora u Domovinskom ratu koja je uslijedila odmah po završetku operacije Maslenice,s ciljem da se ponovno osvoji zadarsko zaleđe koje je HV u prethodnoj Operaciji Gusar oslobodila.Tomislav Šulj:, Crne mambe. 3. siječnja 2017. Preduvjete za operaciju dala je i diplomatska ofenziva Hrvatskoj nesklonih i velikosrpskoj strani sklonih zemalja koje su zaustavile hrvatske snage koje su tad bile u velikom zamahu i napredovanju, srpska vojska povlačila se u rasulu. Smetenosti i demoraliziranosti u srpskim redovima pridonila je i panika u redovima pobunjeničkih srpskih civila koji su u kolonama napuštali gradove i sela u relativnoj blizini bojišnice, a koji su dotad živili u uvjerenju da su sigurni. Za protuudar su se angažirale brojne srpske elitne i redovne profesionalne, pričuvne i dobrovoljačke i plaćeničke postrojbe. Brojne su bile postrojbe dobrovoljaca. Većina ih je stigla iz profesionalnih postrojbâ. Prema zaplijenjenim dokumentima Arkan je navodno plaćao po 5000 DM. Masovno su se odazivali, dnevno je pristizalo na stotinjke dobrovoljaca, doduše, masovno su i odlazili nakon nekih poraza. Dobrovoljaca je stiglo iz Srbije (55%), Kosova, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, plaćenika iz Bugarske, Rumunjske, Makedonije, Ukrajine, Rusije, a od pobunjenih područja RH s Banovine i Korduna. Procjene su da je bilo ih 4300 dobrovoljaca. Na desetke je bilo tih postrojba: šešeljevci, jovićevci, pripadnici Kosovsko-tepličkog odreda, Arkanovi Tigrovi, Knindže kapetana Dragana, Vukovi s Vučjaka. Borbe su bile žestoke i intenzivne. Stalne su bile diverzantske akcije, osobito kod Novigrada, pa se događalo da ni pripadnici protivničkih snaga nisu znali jesu li se susreli sa svojim ili protivničkim vojnikom. Zabilježeno je da su velikosrpski napadači 14. veljače morali tražiti odmor od pustih borba. 16. veljače nakon pretrpljena poraza i premorenosti povuklo se 847 elitnih vojnika (arkanovaca, Vukova i Kosovara). Osipanje se nastavilo i dalje. Poginuli su mnogi vojnici, a pogibije ključnih ljudi elitnih postrojba razilaze se redovne pobunjeničke snage i dobrovoljci. Redovne pobunjeničke snage (VRSK) sve češće optužuju za kriminalitet ovu drugu skupinu. Masa pustolova, vojnika po plijenu i plaćenika, bez jasne autoriteta i nadzora činila je razna nedjela odnosno škodila samim pobunjenim Srbima. Međusobna neslaganje išla su dotle da se čak očekivalo da će primjerice Arkan sa svojim borcima napasti zapovjedništva postrojba. Veliki prinos ovom unutarnjem sukobu pridonijeli su pretrpljeni veliki gubitci, premorenost, sve izvjesniji poraz na kratke i poraz na dugi rok koji se nazirao, a kao bitan valja navesti element frustracije zbog neostvarene pobjede nad kako su pridošlice lakomo mislile lakom pobjedom. Borbe su potrajale još tri mjeseca. Tijekom ove operacije odvilo se nekoliko teških bitaka, Kašić, Drače i dr.

Novi!!: Kurdi i Operacija Čelik · Vidi više »

Orah

Orah (latinski Juglans) su rod biljaka iz porodice Juglandaceae.

Novi!!: Kurdi i Orah · Vidi više »

Oružane snage Irana

Oružane snage Islamske Republike Irana sastoje se od regularne vojske Arteš (perzijski: ارتش جمهوری اسلامی ایران), Revolucionarne garde Pasdaran (perzijski: سپاه پاسداران انقلاب اسلامی), te policije (perzijski: نيروی انتظامی جمهوری اسلامی ایران).

Novi!!: Kurdi i Oružane snage Irana · Vidi više »

Oseti

narodnoj nošnji 1883. godine. Oseti (oset.: ирæттæ, irættæ; Irōni) su iranski narod koji žive u Sjevernoj Osetiji (Ruska Federacija) i Južnoj Osetiji, koja je de facto nezavisna država s minimalnim međunarodnim priznanjem.

Novi!!: Kurdi i Oseti · Vidi više »

Osetski jezik

Osetski jezik (ISO 639-3: oss; ossete), jezik kojim govori oko 641 450 ljudi, od čega 100 000 u Gruziji (Johnstone and Mandryk 2001), a ostali u azijskom dijelu Turske, azijskoj Rusiji, Azerbajdžanu, Kazahstanu, Tadžikistanu, Turkmenistanu, Uzbekistanu, Ukrajini i Njemačkoj.

Novi!!: Kurdi i Osetski jezik · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Kurdi i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Paštunci

Djeca Paštunci Paštunci (Afganci, Patani; pus.: پښتون; Paṣ̌tun) su iranski narod nastanjen u južnoj i jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Kurdi i Paštunci · Vidi više »

Paštunski jezici

Paštunski jezici (afganski jezici), podskupina jugoistočnih iranskih jezika koji se govore u Pakistanu i Afganistanu od etničkih Afganaca (Paštunaca).

Novi!!: Kurdi i Paštunski jezici · Vidi više »

Pahlavi (dinastija)

Zastava Irana iz vremena dinastije Pahlavi Pahlavi (perz. دودمان پهلوی), iranska vladarska dinastija od 1925. do 1979. godine.

Novi!!: Kurdi i Pahlavi (dinastija) · Vidi više »

Pakistan

Pakistan (پاکستان); službeno: Islamska Republika Pakistan) je država u južnoj Aziji. Graniči s Indijom, Kinom, Afganistanom i Iranom. Na jugu izlazi na Arapsko more, koje je dio Indijskog oceana. Pakistan je stvoren 1947. godine, od većinski muslimanskog dijela Britanske Indije, dok je ostatak zemlje postao današnja država Indija. Godine 1956., Pakistan se proglasio prvom islamskom republikom na svijetu. Istočni dio Pakistana je od 1971. godine, postao nezavisna država Bangladeš.

Novi!!: Kurdi i Pakistan · Vidi više »

Pan-pokreti

Pan-pokreti ili pan-nacionalni pokreti označavaju određene nacionalističke ili vjerske ideologije koje imaju za cilj ujediniti članove određenih etničkih i jezičnih skupina u jednu državu.

Novi!!: Kurdi i Pan-pokreti · Vidi više »

Panarabizam

Zastava s panarapskim bojama Panarabizam je arapski pan-pokret koji je bio vrlo utjecajan u 20.

Novi!!: Kurdi i Panarabizam · Vidi više »

Panturkizam

Mapa regije gdje se govori turskim jezicima Panturkizam je politički koncept koji ima za cilj ujedinjenje svih Turaka i naroda koji govore turskim jezikom kao i teritorija na kojima oni žive.

Novi!!: Kurdi i Panturkizam · Vidi više »

Paprika

Čili paprika Stablo narančaste paprike Tajlandska paprika Paprika se rabi u mnogim jelima (na slici punjena paprika) Paprika (lat. capsicum) je rod jednogodišnjeg bilja i polugrmova uspravne razgranate stabljike, visine 50-80 cm.

Novi!!: Kurdi i Paprika · Vidi više »

Paralela (zemljopis)

Paralela Paralelom, ponekad i usporednicom, naziva se kružnica koja spaja sve točke iste zemljopisne širine na površini Zemlje.

Novi!!: Kurdi i Paralela (zemljopis) · Vidi više »

Pariška mirovna konferencija 1919.

David Lloyd George, Vittorio Orlando, Georges Clemenceau i Woodrow Wilson. Pariška mirovna konferencija 1919. godine je bila konferencija koju su organizirali pobjednici u Prvom svjetskom ratu kako bi ustanovili mirovne sporazume između Saveznika i poraženih Središnjih sila.

Novi!!: Kurdi i Pariška mirovna konferencija 1919. · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Kurdi i Pariz · Vidi više »

Parti

Parti, iranski istočnoiranski narod koji se pod imenom Parni javlja kao jedno od tri plemena konfederacije Dahae.

Novi!!: Kurdi i Parti · Vidi više »

Partsko Carstvo

Zemljovid Partskog Carstva (1. g.) Partsko Carstvo je naziv za antičku iransku državu čiji su se vladari smatrali nasljednici drevnog Ahemenidskog Perzijskog Carstva.

Novi!!: Kurdi i Partsko Carstvo · Vidi više »

Patlidžan

Patlidžan (lat. Solanum melongena) ili balancana je jednogodišnja vrsta biljke iz roda Solanum.

Novi!!: Kurdi i Patlidžan · Vidi više »

Pšenica

Triticum aestivum Triticum monococcum Pšenica (pir, šenulka, lat. Triticum) je biljni rod od kojih se neke vrste uzgajaju širom svijeta.

Novi!!: Kurdi i Pšenica · Vidi više »

Pergam

Pergam (grčki: Pérgamon, τὸ Πέργαμον; latinski: Pergamum) je antički grad iznad doline Bakirçay u sjeverozapadnom dijelu Male Azije, nedaleko od današnje Bergame u Turskoj.

Novi!!: Kurdi i Pergam · Vidi više »

Perzepolis

Rekonstrukcija palače u '''Perzepolisu''' Perzepolis (staroperz. Parsa, perz. تخت جمشید/پارسه; Taht-e Džamšid ili Tahsti Džamšid; „Čehel Minar“), bio je ceremonijalni glavni grad Perzijskog Carstva u doba iranske dinastije Ahemenida.

Novi!!: Kurdi i Perzepolis · Vidi više »

Perzijanci

Perzijanci su najmnogoljudniji iranski narod, kojeg karakterizira upotreba perzijskog jezika.

Novi!!: Kurdi i Perzijanci · Vidi više »

Perzijska književnost

Perzijska književnost postoji već 2500 godina, iako je dosta predislamskih djela izgubljeno.

Novi!!: Kurdi i Perzijska književnost · Vidi više »

Perzijski besmrtnici

Perzijski vojnici s antičkih reljefa Perzijski besmrtnici bili su elitna vojna jedinica u doba ratova Ahemenidskog Perzijskog Carstva, dok su u doba mira služili kao kraljevska garda iranskim velikim kraljevima.

Novi!!: Kurdi i Perzijski besmrtnici · Vidi više »

Perzijski jezik

right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.

Novi!!: Kurdi i Perzijski jezik · Vidi više »

Perzijski zaljev

Perzijski zaljev ili Arapski zaljev (perz. خلیج فارس; Halīdž-e Fārs) morska je površina u Jugozapadnoj Aziji smještena između Iranske visoravni, Mezopotamije i Arapskog poluotoka.

Novi!!: Kurdi i Perzijski zaljev · Vidi više »

Piletina

Piletina je naziv za meso dobiveno od domaćih kokoši.

Novi!!: Kurdi i Piletina · Vidi više »

Piran (Kurdi)

Piran, kurdsko pleme federacije Bulbas koju čine s plemenima Mangur (Mangoor), Mamaš (Mameš), Škak i Harki Zarza u sjevernom Iranu (Zapadni Azarbajdžan) i iračkom dijelu Kurdistana.

Novi!!: Kurdi i Piran (Kurdi) · Vidi više »

Pismo

logografsko) Pismo je vrsta sustava simbola koje služi za zapisivanje jezika.

Novi!!: Kurdi i Pismo · Vidi više »

Pitomi šipak

Pitomi šipak ili mogranj, obični mogranj, šipak, nar, granat, granat-jabuka, zrnati šipak, zrnati mogranj (lat. Punica granatum) grm je ili drvo koje uspijeva u krajevima s toplijom klimom.

Novi!!: Kurdi i Pitomi šipak · Vidi više »

Planina

Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.

Novi!!: Kurdi i Planina · Vidi više »

Pleme

Pleme je srodna skupina ljudi koja dijeli zajedničku povijest, jezik i teritorij, u nekim slučajevima povezana u šire labave saveze, konfederacije, njima obično jezično srodnim.

Novi!!: Kurdi i Pleme · Vidi više »

Ples

Balet Ples je ritmično pokretanje tijela prema ritmu glazbe (rjeđe bez glazbe), pojedinačno, u parovima ili u skupinama.

Novi!!: Kurdi i Ples · Vidi više »

Pobuna

Pobuna na brodu Bounty Pobuna u najširem smislu predstavlja čin suprotstavljanja ili negiranja nečije vlasti ili autoriteta od osobe ili osoba koje su joj dotada bile ili trebale biti podvrgnute.

Novi!!: Kurdi i Pobuna · Vidi više »

Poezija

Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.

Novi!!: Kurdi i Poezija · Vidi više »

Polibije

Polibije (oko 210. – 120. pr. Kr.), starogrčki i rimski povjesničar.

Novi!!: Kurdi i Polibije · Vidi više »

Poljoprivreda

Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.

Novi!!: Kurdi i Poljoprivreda · Vidi više »

Pont

* Pont (mitologija), bog mora u grčkoj mitologiji, sin Geje, rođen bez začeća, Uranov brat.

Novi!!: Kurdi i Pont · Vidi više »

Povijest Irana

Položaj Irana na Bliskom istoku Povijest Irana se općenito odnosi povijest Velikog Irana, odnosno teritorija na kojem su živjeli ili žive brojni iranski narodi.

Novi!!: Kurdi i Povijest Irana · Vidi više »

Povjesničar

Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.

Novi!!: Kurdi i Povjesničar · Vidi više »

Pragmatizam

Pragmatizam (iz starogrčkog pragma "djelovanje", "rad") označava filozofski stav koji smatra da su ideje dobre samo kao plan djelovanja i da imaju vrijednost prema učinku – ili prema koristi (kada ideja pomaže pri lakšem rješavanju problema i prilagodbi).

Novi!!: Kurdi i Pragmatizam · Vidi više »

Pravedni kalifi

Pravedni kalifi (Arapski الخلفاء الراشدون Transkr. Hulefau-rašidun) je termin koji se koristi u sunitskom islamu da označi četvoricu kalifa koji su vladali nakon smrti Muhameda.

Novi!!: Kurdi i Pravedni kalifi · Vidi više »

Pravoslavlje

Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).

Novi!!: Kurdi i Pravoslavlje · Vidi više »

Propaganda

Propagandni letak JNA s pozivom na predaju pri velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku u Dubrovniku Propagandni letak JNA s pozivom građanima na pružanje otpora Hrvatskoj vojsci Propaganda označava sustavni pokušaj oblikovanja percepcije i spoznaje te manipuliranja ponašanjem pojedinaca, u svrhu generiranja reakcije koju propagandisti žele postići.

Novi!!: Kurdi i Propaganda · Vidi više »

Proza

Proza je književna vrsta koja predstavlja pisanje u obliku punih rečenica smještenih u odjeljke (paragrafe).

Novi!!: Kurdi i Proza · Vidi više »

Prvi rat u Gorskom Karabahu (1988. – 1994.)

Rat u Gorskom Karabahu (armenski: Արցախյան ազատամարտ, izgovor: arcahjan azatamart; azerski: Qarabağ münaqişəsi) bio je oružani sukob između Armenaca u Gorskom Karbahu koje je podržavala Republika Armenije i Azerbajdžana koji se odvijao između veljače 1988.

Novi!!: Kurdi i Prvi rat u Gorskom Karabahu (1988. – 1994.) · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Kurdi i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Putopis Evlije Čelebija

Naslovnica ''Seyahatname'', izdanje iz 1895. godine Sejahatnama (Putopis Evlije Čelebija) je putopisno djelo turskog vojnika, činovnika i putopisca Evlije Čelebija.

Novi!!: Kurdi i Putopis Evlije Čelebija · Vidi više »

Rašt

Rašt (perz. رشت; gil. Rèsht) je grad u Iranu i sjedište pokrajine Gilan.

Novi!!: Kurdi i Rašt · Vidi više »

Raj (Iran)

Lokacija Raja u modernom Iranu Raj (perz. ری; ili Rej, grč. Ῥάγαι; Rhágai, lat. Rhagae) je najstariji grad u Teheranskoj pokrajini, odnosno sastavni dio glavnog iranskog grada Teherana.

Novi!!: Kurdi i Raj (Iran) · Vidi više »

Rajčica

Rajčica (česti nazivi paradajz, pomidor; Solanum lycopersicum) jednogodišnja biljka iz por.

Novi!!: Kurdi i Rajčica · Vidi više »

Rat u Iraku

Rat u Iraku, znan i kao Irački rat i Drugi Zaljevski rat, bio je oružani sukob koji je počeo 2003.

Novi!!: Kurdi i Rat u Iraku · Vidi više »

Ratni zločin

Pokolj u Vukovaru. Ubijeni zarobljenik Barutana Bjelovar Ratni zločin predstavlja kršenje međunarodnog prava koji su tijekom ratovanja počinile sukobljene strane.

Novi!!: Kurdi i Ratni zločin · Vidi više »

Ratno umijeće

Ratno umijeće je sposobnost i umijeće korištenja vojske u ratu.

Novi!!: Kurdi i Ratno umijeće · Vidi više »

Religija

Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.

Novi!!: Kurdi i Religija · Vidi više »

Republika Armenija (1918. – 1920.)

Prva Republika Armenija ili službeno Armenska Republika bila je prva moderna armenska republika.

Novi!!: Kurdi i Republika Armenija (1918. – 1920.) · Vidi više »

Rišvand

Rišvand (Rašvand), jedno od kurdskih plemena iz Irana, koji su prema Hyacinth Louis Rabinu, britanskom konzulu u Raštu, živjelo isprva kao dio plemena Baban u Sulejmaniji, odakle ih je šah Abas I. preselio u Gilan.

Novi!!: Kurdi i Rišvand · Vidi više »

Riža

Riža dolazi u mnogo vrsta Riža (lat. Oryza) žitarica iz porodice trava raširena pretežno po tropskim i suptropskim predjelima Azije i Afrike.

Novi!!: Kurdi i Riža · Vidi više »

Rima

Rima (srok ili slik) (od starofrancuskog izraza rime) je glasovno podudaranje na završetku stihova.

Novi!!: Kurdi i Rima · Vidi više »

Rimska Republika

Rimska Republika označava razdoblje državnog uređenja rimske države u vremenu između rimskog kraljevstva (509. pr. Kr.) i uspostave rimskog carstva 16. siječnja 27. pr. Kr., dodjelom Oktavijanu titule augustus.

Novi!!: Kurdi i Rimska Republika · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Novi!!: Kurdi i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Rimsko-perzijski ratovi

Rimsko-Perzijski ratovi bio je niz ratnih sukoba između dvaju moćnih carstava koji je trajao od 230.

Novi!!: Kurdi i Rimsko-perzijski ratovi · Vidi više »

Romeo i Julija

Sir Frank Dicksee - Romeo i Julija Romeo i Julija (eng. Romeo and Juliet) engleskog književnika Williama Shakespearea jedna je od najpoznatijih ljubavnih tragedija na svijetu.

Novi!!: Kurdi i Romeo i Julija · Vidi više »

Ruholah Homeini

Ruholah Homeini (perz. موسوی خمینی, Homein, 22. rujna 1902. – Teheran, 3. lipnja 1989.), poznat još kao Ajatolah Homineini i Imam Homeini, iranski političar, ajatolah, osnivač Islamske Republike Iran i njen vrhovni vođa od 3. prosinca 1979. do svoje smrti.

Novi!!: Kurdi i Ruholah Homeini · Vidi više »

Rusi

Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.

Novi!!: Kurdi i Rusi · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Kurdi i Rusija · Vidi više »

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Novi!!: Kurdi i Rusko Carstvo · Vidi više »

Rusko-turski rat (1828. – 1829.)

Rusko-turski rat (1828. – 1829.) razbuktao se u vrijeme Grčkog rata za neovisnost.

Novi!!: Kurdi i Rusko-turski rat (1828. – 1829.) · Vidi više »

Rusko-turski rat (1877. – 1878.)

Rusko-turski rat (1877. – 1878.) bio je jedan u nizu Rusko-turskih ratova, između Carske Rusije i Osmanskog Carstva.

Novi!!: Kurdi i Rusko-turski rat (1877. – 1878.) · Vidi više »

Saba Posvećeni

Sveti Saba ili Saba Posvećeni (439. – 532.), kapadocijsko-grčki redovnik, svećenik i svetac Pravoslavne i Katoličke Crkve.

Novi!!: Kurdi i Saba Posvećeni · Vidi više »

Sabalan

Sabalan (perz. سبلان) je vulkanska planina na sjeverozapadu Irana, u Ardabilskoj pokrajini.

Novi!!: Kurdi i Sabalan · Vidi više »

Sadžidi

Sadžidi su iranska lokalna dinastija koja je od 889. do 929. godine vladala područjima u današnjoj regiji Azarbajdžan.

Novi!!: Kurdi i Sadžidi · Vidi više »

Saddam Hussein

Sadam Husein (Tikrit, 28. travnja 1937. – Bagdad, 30. prosinca 2006.), irački predsjednik od 1979. do 2003. godine.

Novi!!: Kurdi i Saddam Hussein · Vidi više »

Safaridsko Carstvo

Safaridsko Carstvo (perz. سلسله صفاریان) je naziv za iransku državu koja je od 9. do 11. stoljeća obuhvaćala jugoistok današnjeg Irana, jugozapadni Afganistan i sjeverozapadni Pakistan.

Novi!!: Kurdi i Safaridsko Carstvo · Vidi više »

Safavidi

Zastava Safavida od 1576. to 1666. Safavidi ili Safavidska dinastija Perzije (perz. سلسلة صفويان) bila je perzijska dinastija, koja je vladala Perzijskim Carstvom, u islamskoj eri.

Novi!!: Kurdi i Safavidi · Vidi više »

Safavidsko Carstvo

Safavidsko Carstvo (azerski: Səfəvilər Dövləti, صفوی ایمپیراتورلوغو, perzijski: سلسلة صفويان) je naziv za novovjekovnu iransku državu pod safavidskom dinastijom i jedno od najmoćnijih Perzijskih Carstava u islamskoj eri.

Novi!!: Kurdi i Safavidsko Carstvo · Vidi više »

Safi

Safi (arapski: أسفي‎) je grad i upravno središte pokrajine Doukkala-Abda te luka na atlantskoj obali Maroka.

Novi!!: Kurdi i Safi · Vidi više »

Saladin

Saladin Saladin (arapski: صلاح الدين الأيوبي, Salah-ad-Din.

Novi!!: Kurdi i Saladin · Vidi više »

Salaridi

Salaridi (također poznati i kao Musafiridi ili Langaridi) su iranska lokalna dinastija koja je od 941. do 979. godine vladala područjima u današnjoj Armeniji i iranskoj regiji Azarbajdžan.

Novi!!: Kurdi i Salaridi · Vidi više »

Samanidsko Carstvo

Samanidsko Carstvo (perz. سامانیان; Sāmāniyān) je naziv za iransku državu koja u 9. i 10. stoljeću prostirala na području Velikog Irana i središnje Azije.

Novi!!: Kurdi i Samanidsko Carstvo · Vidi više »

Samostan

Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.

Novi!!: Kurdi i Samostan · Vidi više »

Sanandadž

Sanandadž (perz. سنندج; poznat i kao Sanandedž, Sine) je grad u Iranu i sjedište Kurdistanske pokrajine.

Novi!!: Kurdi i Sanandadž · Vidi više »

Saraceni

Rasprostiranje Fatimidskih arapa u 11. stoljeću. Jean-Léon Gérôme, ''Saracenski trgovac u Kairu'', 1869., ulje na platnu, 61.5 x 50 cm, privatno vlasništvo. Saraceni je srednjovjekovni naziv za sve Arape (Fatimidi), a jedno vrijeme i sve muslimane.

Novi!!: Kurdi i Saraceni · Vidi više »

Sari (grad)

Sari (perz. ساری; /sārī/) je grad u Iranu i sjedište sjeverne pokrajine Mazandaran.

Novi!!: Kurdi i Sari (grad) · Vidi više »

Sarin

Sarin (njem. Sarin) ili izopropilni ester metilfluorfosfonske kiseline, C4H10FO2P, je živčani bojni otrov iz skupine trilona, i iznimno je otrovan.

Novi!!: Kurdi i Sarin · Vidi više »

Sarma

Sarma je jelo od miješanog mljevenog ili sjeckanog mesa i najčešće riže umotanih u list ukiseljena kupusa, svježeg kupusa ili lišća vinove loze.

Novi!!: Kurdi i Sarma · Vidi više »

Sasanidsko Perzijsko Carstvo

Sasanidsko Perzijsko Carstvo ili Novoperzijsko Carstvo (perz. 60px; Irānšaher - „Iransko Carstvo”), hrvatski naziv za četvrtu iransku imperijalnu državu u starom vijeku za vrijeme vladavine Sasanida (224. – 651.), dinastije perzijskog etničkog podrijetla.

Novi!!: Kurdi i Sasanidsko Perzijsko Carstvo · Vidi više »

Satira

Charlesa Darwina iz 1871. Satira je književni oblik u kojem se ismijava pojedinac, skupina, država ili vlast.

Novi!!: Kurdi i Satira · Vidi više »

Satrap

Satrap (perz.: ساتراپ) je naziv za namjesnika određene provincije koji se koristio u doba antičke Medije, Perzijskih Carstava u doba Ahemenida i Sasanida, te helenističkih carstava.

Novi!!: Kurdi i Satrap · Vidi više »

Saveznici

Napada na Pearl Harbor. * ''Plavo'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Sivo'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamno zelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svijetlo zelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz Sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile Sile osovina postale njihove marionete Saveznici ili Savezničke sile je izraz koji se ispočetka neformalno, a kasnije formalno koristio za savez država na čelu s Velikom Britanijom, Republikom Kinom, Sovjetskim Savezom i Sjedinjenim Američkim Državama koji je u Drugom svjetskom ratu pobijedio Sile Osovine.

Novi!!: Kurdi i Saveznici · Vidi više »

Sekularizam

George Jacob Holyoake, autor pojma sekularizam Sekularizam (od latinske riječi saeculum, koja ukazuje na sve ono što ne pripada religiji, a na hrv. ovosvjetnost) ideja je da vjera i država moraju biti odvojene jedna od druge i da vjera ne smije utjecati na politiku.

Novi!!: Kurdi i Sekularizam · Vidi više »

Seldžuci

Seldžučki sultanat na svom vrhuncu, 1092 Turci Seldžuci (na turskom, Selçuklu, mn. Selçuklular; na arapskom Saljūq, ili al-Salājiqa; perz., Saljūqiyān) bili su glavni ogranak Oguza i loza koja je vladala dijelovima Srednje Azije i Bliskog Istoka od 11. do 14. stoljeća, kao moćni Seldžučki sultanat.

Novi!!: Kurdi i Seldžuci · Vidi više »

Seleukovići

Kovanica s likom Seleuka I. Nikatora, utemeljitelja dinastije Seleukovića Zemljovid Seleukidskoga Carstva 200. pr. Kr. Seleukovići ili Seleukidi su dinastija koja je vladala velikim dijelom Azijskog carstva Aleksandra III. Velikog, u razdoblju 305. pr. Kr. – 64. pr. Kr. Dinastiju je osnovao Seleuk I. Nikator, Aleksandrov general.

Novi!!: Kurdi i Seleukovići · Vidi više »

Selim I.

Selim I. (10. listopada 1470. – 22. rujna 1520.), turski sultan.

Novi!!: Kurdi i Selim I. · Vidi više »

Semiti

Semitsko područje. Semitski narodi i jezici. Semiti je bivši termin za skupno ime narodâ koji bi trebali biti potomci biblijskog Šema, brata Hamova i Jafetova, a time i prvi srodnici Hamitskih naroda ili Hamita.

Novi!!: Kurdi i Semiti · Vidi više »

Semitski jezici

Semitski jezici su potporodica afrazijske jezične natporodice koja obuhvaća 78 jezika (po ranijim klasifikacijama 74, odnosno 77) koji su se po pretpostavci mnogih jezikoslovaca razvili iz zajedničkog prajezika.

Novi!!: Kurdi i Semitski jezici · Vidi više »

SIL International

SIL International je međunarodna, neprofitna, evangeličko-kršćanska organizacija čiji je glavni cilj proučavanje, razvijanje i dokumentiranje manje poznatih jezika u svrhu širenja jezikoslovnog znanja, promicanja pismenosti i podrške razvoju manjinskih jezika.

Novi!!: Kurdi i SIL International · Vidi više »

Silêmanî (grad)

Sulejmanija je grad na sjeveru Iraka.

Novi!!: Kurdi i Silêmanî (grad) · Vidi više »

Sinkretizam

Sinkretizmom se može smatrati svaki pokušaj spajanja različitih filozofskih ili vjerskih pravaca.

Novi!!: Kurdi i Sinkretizam · Vidi više »

Sir

Sir je masni mliječni proizvod koji se, uz rijetke iznimke, dobiva zgrušavanjem bjelančevina u mlijeku.

Novi!!: Kurdi i Sir · Vidi više »

Sirija

Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.

Novi!!: Kurdi i Sirija · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Kurdi i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjevernokurdski jezik

Sjevernokurdski jezik (kermancî, kirmancî, kurdi, kurdî, kurmancî, kurmanji; ISO 639-3: kmr), zapadnoiranski jezik, član kurdskog makrojezika, kojim govori 9 320 240 ljudi u nekim zemljama zapadne (Turska, Kavkaz, Irak, Libanon, Sirija) i južne Azije (Afganistan, Iran).

Novi!!: Kurdi i Sjevernokurdski jezik · Vidi više »

Sjeverozapadni iranski jezici

Sjeverozapadni iranski jezici, jedna od dviju glavnih skupina zapadnoiranskih jezika, raširenih na području i Irana i Pakistana i još nekih drugih azijskih zemalja: Irak, Turska i Azerbajdžan.

Novi!!: Kurdi i Sjeverozapadni iranski jezici · Vidi više »

Skiti

Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.

Novi!!: Kurdi i Skiti · Vidi više »

Službeni jezik

Službeni jezik je jezik izričito određen kao takav u ustavu ili zakonu neke zemlje, države ili teritorija.

Novi!!: Kurdi i Službeni jezik · Vidi više »

Smokva

Mlada smokva sa svojim prvim plodom Smokva (lat. Ficus) predstavlja biljni rod iz porodice dudovki (Moraceae), jedini u tribusu Ficeae.

Novi!!: Kurdi i Smokva · Vidi više »

Socijalizam

Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.

Novi!!: Kurdi i Socijalizam · Vidi više »

Sogdijana

'''Sogdijana''' (označena crvenom bojom) oko 300. pr. Kr. Sogdijana (staroperz. Suguda, perz. سغد - Sōġd, grč. Σογδιανή, kineski 粟特) naziv je za drevnu civilizaciju u Srednjoj Aziji sastavljenu od iranskih naroda, koja je kasnije u doba Ahemenida postala dijelom Perzijskog Carstva.

Novi!!: Kurdi i Sogdijana · Vidi više »

Sotona

Izgubljenog raja" Sotona (heb. שָׂטָן satan; aram. שִׂטְנָא lat. Sátanas) znači protivnik, optužitelj, dok se u religiji smatra palim anđelom, to jest demonom, vragom.

Novi!!: Kurdi i Sotona · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Kurdi i Sovjetski Savez · Vidi više »

Srednja Azija

Zemljovid '''Srednje Azije''' koja prikazuje tri skupa mogućih granica za regiju '''Srednja Azija''' u odnosu s ostatkom svijeta Srednja Azija (također i Središnja ili Centralna Azija; rus. Средняя Азия ili Центральная Азия, perz. آسياى مرکزی, mand. kin. 中亚/, pinyin: Zhōngyà, tur. Orta Asya, arap. الوسطى Asya al Wusta), prostrana regija Azije koja nema izlaz na more.

Novi!!: Kurdi i Srednja Azija · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Kurdi i Srednji vijek · Vidi više »

Stanovništvo Hrvatske

Stanovništvo Hrvatske obuhvaća sve osobe koje žive na teritoriju Republike Hrvatske, hrvatske i strane državljane.

Novi!!: Kurdi i Stanovništvo Hrvatske · Vidi više »

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Novi!!: Kurdi i Stara Grčka · Vidi više »

Stari Istok

Karta Starog Istoka Stari Istok je zajednički naziv za rane civilizacje na području Bliskog Istoka: Mezopotamija (današnji Irak i Sirija), Perzija (Iran), Anatolija (današnja Turska), Levant (današnja Sirija, Libanon, Izrael, Palestina i Jordan) te Egipat.

Novi!!: Kurdi i Stari Istok · Vidi više »

Stari svijet

Stara karta Svijeta s Azijom, Europom i Afrikom Pod pojmom Stari svijet podrazumijevaju se kontinenti koje su Europljani poznavali prije otkrića Amerika 1492.: Europa, Afrika i Azija.

Novi!!: Kurdi i Stari svijet · Vidi više »

Stari vijek

Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).

Novi!!: Kurdi i Stari vijek · Vidi više »

Stočarstvo

Farma goveda Stočarstvo jedna je od primarnih djelatnosti kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu.

Novi!!: Kurdi i Stočarstvo · Vidi više »

Strabon

"Strabo" ("razrok") je naziv kojim su Rimljani označavali osobu čije su oči bile iskrivljene ili izobličene.

Novi!!: Kurdi i Strabon · Vidi više »

Strane svijeta

Strane svijeta Strane svijeta su četiri glavna smjera sjever, istok, jug i zapad u odnosu na lokaciju na zemljinoj površini.

Novi!!: Kurdi i Strane svijeta · Vidi više »

Sudan

Sudan je država u sjeveroistočnoj Africi, po površini treća na kontinentu.

Novi!!: Kurdi i Sudan · Vidi više »

Sufiks

Sufiks (također postfiks, dometak) u gramatici označava afiks koji dolazi nakon korijena riječi.

Novi!!: Kurdi i Sufiks · Vidi više »

Sufizam

Sufizam (arapski تصوف, tasawwuf, perzijski عرفان, Erfan), ili dervišizam pripada mističkom učenju o islamu.

Novi!!: Kurdi i Sufizam · Vidi više »

Sulejman I.

Sulejman I. (6. studenoga 1494. – 7. rujna 1566.), zvani Veličanstveni (također na turskom: Süleyman I Kanuni, Zakonodavac) bio je osmanski sultan.

Novi!!: Kurdi i Sulejman I. · Vidi više »

Sultan

Portreti osmanskih sultana Sultan (arap. سلطان moćan čovjek, gospodar), naslov nekih islamskih vladara.

Novi!!: Kurdi i Sultan · Vidi više »

Sumer

Lokacija drevne Sumerske države. klinastim pismom na glinenoj pločici iz Sumera, oko 2600 pr. Kr. Louvre, Pariz. Sumer, povijesna regija u južnoj Mezopotamiji i jedna od najstarijih civilizacija.

Novi!!: Kurdi i Sumer · Vidi više »

Sumerani

Ploča iz Ura Sumerani spadaju u prvu visokorazvijenu civilizaciju nastalu u četvrtom tisućljeću prije Krista na području južne Mezopotamije.

Novi!!: Kurdi i Sumerani · Vidi više »

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Novi!!: Kurdi i Sunce · Vidi više »

Sunizam

Karta rasprostranjenosti islama po svijetu (u zemljama gdje muslimana ima više od 10 %). Zeleno: sunitske zemlje, Ljubičasto: šijitske zemlje, Crno: Ibaditi (Oman) Sunizam (od arapske riječi: سنة, Sunnah što znači riječi i djela; sunitstvo) je najveći ogranak islama, oni čine najmanje 85% od 1,5 milijarde svih muslimana na svijetu.

Novi!!: Kurdi i Sunizam · Vidi više »

Sveti Andrija

Sveti Andrija, kao i brat mu Šimun Petar bio je jedan od dvanaest apostola i prvi biskup grada Carigrada, bio je ribar na Genezaretskom jezeru (tj. Galilejskom moru) u Kafarnaumu, kamo su obojica stigli iz rodne Betsaide.

Novi!!: Kurdi i Sveti Andrija · Vidi više »

Tabriz

Tabriz (perz. تبریز) je glavni grad iranske pokrajine Istočni Azarbajdžan koja se nalazi na sjeverozapadu zemlje.

Novi!!: Kurdi i Tabriz · Vidi više »

Tabun

Tabun je nervni bojni otrov iz skupine trilona.

Novi!!: Kurdi i Tabun · Vidi više »

Tadžički jezik

Tadžički jezik (ISO 639-3: tgk; galcha, tajiki, tadzhik), indoeuropski jezik iranske skupine, i jedan od deset jezika perzijske podskupine jezika, kojim govori blizu 4,5 milijuna ljudi od čega 3 340 000 u Tadžikistanu (1991) i 934 000 u Uzbekistanu, te nešto u Iranu, Kazahstanu, Kirgistanu, Rusiji (Azija), Turkmenistanu i Ukrajini.

Novi!!: Kurdi i Tadžički jezik · Vidi više »

Taftan

Taftan (perz. تفتان) je vulkanska planina u jugoistočnoj iranskoj pokrajini Sistan i Beludžistan, oko 40 km od granice s Pakistanom.

Novi!!: Kurdi i Taftan · Vidi više »

Tahiridsko Carstvo

Tahiridsko Carstvo (perz. طاهریان) je naziv za iransku državu koja je u 9. stoljeću obuhvaćala sjeveroistočna područja Velikog Irana: današnji Iran, Afganistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan.

Novi!!: Kurdi i Tahiridsko Carstvo · Vidi više »

Tahmasp I.

Tahmasp I. (perz. شاه تهماسب یکم; Isfahan, 22. veljače 1514. – Kazvin, 14. svibnja 1576.), šah Irana i drugi vladar iz safavidske dinastije.

Novi!!: Kurdi i Tahmasp I. · Vidi više »

Tališi

Tališi (također Talysh, Taleshi ili Talyshi) su iranski narod koji govori jedan od sjeverozapadnih iranskih jezika.

Novi!!: Kurdi i Tališi · Vidi više »

Tambura

Tambura (često korištena umanjenica je tamburica) je tradicijsko narodno trzalačko žičano glazbalo.

Novi!!: Kurdi i Tambura · Vidi više »

Tamburin

Kod daira su na obruču pločice, kod defa su praporci Tamburin (def, daire, dahire, dajre) je ručno glazbalo iz porodice udaraljki.

Novi!!: Kurdi i Tamburin · Vidi više »

Tanzimat

Tanzimat je bilo razdoblje kad su sprovođene reforme u Osmanskom Carstvu.

Novi!!: Kurdi i Tanzimat · Vidi više »

Taursko gorje

Direktaş, Yedi Göller (Sedam jezera), Ala Dağlar. provinciji Nigde Taursko gorje ili Taurus (turski: Toros Dağları) je planinski lanac u južnoj Turskoj, odakle se Eufrat i Tigris slijevaju u Siriju i Irak.

Novi!!: Kurdi i Taursko gorje · Vidi više »

Teheran

Teheran (perz. تهران; Tehrān,Tehran.ir: O Teheranu (2011.) IPA) je glavni i najveći grad Irana, sjedište Teheranske pokrajine i jedan od najvećih gradova svijeta.

Novi!!: Kurdi i Teheran · Vidi više »

Teheranska pokrajina

Teheranska pokrajina (perz. استان تهران; Ostān-e Tehrān) je jedna od 31 iranske pokrajine.

Novi!!: Kurdi i Teheranska pokrajina · Vidi više »

Teofil

Teofil (grč. Θεόφιλος, rođ. 813. – 20. siječnja 842.†) je bio bizantski car od 2. listopada 829. do svoje smrti 842. godine.

Novi!!: Kurdi i Teofil · Vidi više »

Terminologija Irana i Perzije

Karta moderne države '''Iran''' Terminologija „Irana“ i „Perzije“ nerijetko predstavlja spor oko imenovanja u zapadnom svijetu, odnosno problem prilikom razumijevanja političke, povijesne, geografske i kulturne terminologije koju karakteriziraju ti nazivi.

Novi!!: Kurdi i Terminologija Irana i Perzije · Vidi više »

Terorizam

Masovna smaknuća tijekom Francuske revolucije 1793. Napadi 11. rujna 2001. u New Yorku Terorizam je smišljena uporaba nezakonitog nasilja ili prijetnje nezakonitim nasiljem radi usađivanja straha, s namjerom prisiljavanja ili zastrašivanja vlasti ili društva kako bi se postigli ciljevi koji su općenito politički, vjerski ili ideološki.

Novi!!: Kurdi i Terorizam · Vidi više »

Tigris

Tigris (grč. ἡ Τίγρης; sumerski: Idigna; staroperzijski: Tigrā-; turski: Dicla; kurdski: Dîjle; arap. دجلة Diğlä; heb. חידקל Ḥîddeqel) je istočnija od dvije velike rijeke koje protječu Mezopotamijom (druga je Eufrat), a izvire u brdima Anatolije, te nastavlja kroz Irak do Perzijskog zaljeva.

Novi!!: Kurdi i Tigris · Vidi više »

Timur

Timur Lenk Timur ili Timur Lenk, u zapadnoj literaturi poznatiji kao Tamerlan (1336. – 1405.) je mongolski vladar poznat kao osnivač Timuridskog Carstva.

Novi!!: Kurdi i Timur · Vidi više »

Timuridsko Carstvo

Timuridsko Carstvo (perz. تیموریان, poznati i pod endonimom: گوركانى, Gurkānī) je naziv za srednjovjekovnu iransku državu pod vladavinom timuridske dinastije koju je osnovao ratoborni osvajač Timur.

Novi!!: Kurdi i Timuridsko Carstvo · Vidi više »

Tolerancija

Tolerancija ili snošljivost (lat. tolerare, što znači podnositi) označava uvažavanje tuđih ideja, stavova i načina života.

Novi!!: Kurdi i Tolerancija · Vidi više »

Topništvo

Hrvatske vojske Topništvo ime za rod kopnene vojske kojima je zadaća opsluživanje topničkih oružja.

Novi!!: Kurdi i Topništvo · Vidi više »

Treći križarski rat

Treći križarski rat, poznat i kao Kraljevski križarski rat (1189. – 1192.), pokušaj vladara zapadne Europe pod vodstvom engleskog kralja Rikarda Lavljeg Srca, francuskog kralja Filipa II. Augusta i njemačkog cara Fridrika Barbarosse da oslobode Jeruzalem koji je pao pod Saladinovu vlast 1187. i povrate izgubljene kršćanske teritorije u Svetoj zemlji.

Novi!!: Kurdi i Treći križarski rat · Vidi više »

Trgovanje ljudima

Trgovanje ljudima obuhvaća vrbovanje, prijevoz, pružanje utočišta i prihvat osoba pomoću prijetnje, uporabe sile ili drugih oblika prinude, otmice, prijevare, zlouporabe ovlasti ili položaja bespomoćnosti, davanja, primanja ili plaćanja sredstava da bi se postigla privola osobe koja ima nadzor nad drugom osobom, a u svrhu izrabljivanja.

Novi!!: Kurdi i Trgovanje ljudima · Vidi više »

Trumanova doktrina

Truman iznosi svoju doktrinu o ograničavanju utjecaja komunizma Trumanova doktrina je okvirni američki vanjskopolitički plan za zaustavljanje širenja komunizma u svijetu.

Novi!!: Kurdi i Trumanova doktrina · Vidi više »

Turci

Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.

Novi!!: Kurdi i Turci · Vidi više »

Turkijski jezici

Turkijski jezici Turkijski jezici su skupina od 40 srodnih jezika altajske porodice kojima govore brojni narodi rasprostranjeni na širokom području od istočne Europe do Sibira i zapadne Kine.

Novi!!: Kurdi i Turkijski jezici · Vidi više »

Turkijski narodi

Države i pokrajine u kojima je jedan od turkijskih jezika služben Ujgurka Turkijski narodi su oni narodi koji govore jezicima turkijske grane.

Novi!!: Kurdi i Turkijski narodi · Vidi više »

Turkizacija

Turkizacija ili turčenje (turski:Türkleştirme) je proces kulturne i nacionalne asimilacije neturskog življa od strane Turaka ili općenito Turkijskih naroda.

Novi!!: Kurdi i Turkizacija · Vidi više »

Turkmenistan

Turkmenistan ili Turkmenija je država u središnjoj Aziji.

Novi!!: Kurdi i Turkmenistan · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: Kurdi i Turska · Vidi više »

Turski jezik

Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.

Novi!!: Kurdi i Turski jezik · Vidi više »

Turski rat za nezavisnost

Turski rat za nezavisnost (turski: İstiklal Harbi, doslovno "Rat za nezavisnost" ili Kurtuluş Savaşı, doslovno "Oslobodilačka borba") je rat, odnosno naziv za niz međusobno povezanih oružanih sukoba koji su se od 1919. do 1923. vodili između pripadnika Turskog nacionalnog pokreta na jednoj, i Osmanskog Carstva i saveznika na drugoj strani.

Novi!!: Kurdi i Turski rat za nezavisnost · Vidi više »

Tursko-kurdski sukob

Tursko-kurdski sukob je etnički sukob između Turaka i Kurda koji traje od završetka Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Kurdi i Tursko-kurdski sukob · Vidi više »

Ugovor o savezu između SSSR-a, Velike Britanije i Irana

Ugovor o savezu između SSSR-a, Velike Britanije i Irana je sklopljen 29. siječnja 1942. Njime je uređeno da engleske i sovjetske postrojbe se povuku iz Irana u roku od šest mjeseca, nakon što rat bude okončan.

Novi!!: Kurdi i Ugovor o savezu između SSSR-a, Velike Britanije i Irana · Vidi više »

Ujedinjena Arapska Republika

Ujedinjena Arapska Republika je bila država koja se sastojala od današnjeg Egipta i Sirije.

Novi!!: Kurdi i Ujedinjena Arapska Republika · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Novi!!: Kurdi i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Kurdi i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Ukajlidi

11. stoljeću (označeno crvenom bojom) Ukajlidi (arap. عقيليون) su bili arapska šijitska dinastija koja je u 10. i 11. stoljeću vladala područjima današnje Sirije, Iraka i Turske.

Novi!!: Kurdi i Ukajlidi · Vidi više »

Urartu

610. i 585. pr. Kr. Urartu (starosjedilački: Biai ili Biainili, akad. „māt Urarṭu“: ma-at U-ra-ar-ṭu, grč. Ararat) ili kraljevstvo Van je država iz željeznog doba koja se prostirala oko jezera Van u Armenskoj visoravni.

Novi!!: Kurdi i Urartu · Vidi više »

Urbanizacija

Toronta Urbanizacija (lat. urbs: grad), proces porasta gradskog stanovništva i preobražaj seoskih naselja u gradska, odnosno širenje gradskog načina života na druga gradska ili seoska područja.

Novi!!: Kurdi i Urbanizacija · Vidi više »

Urmija (jezero)

Urmija (perz. دریاچه ارومیه: Daryâcheh-ye Orumiyeh; kurd. زه ریاچه ی ورمێ; azer. ارومیه گولی ili ارومیه گولو; arm. Ուրմիա լիճ, antički Matiene) je slano jezero koje se nalazi u Iranu, između iranskih pokrajina Istočnog i Zapadnog Azerbejdžana i zapadno od južnog dijela Kaspijskog jezera.

Novi!!: Kurdi i Urmija (jezero) · Vidi više »

Ustav

Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.

Novi!!: Kurdi i Ustav · Vidi više »

Uzbeci

Uzbeci (uzbečki:O‘zbek, turski:Özbekler) su Turkijski narod koji većinom živi u središnjoj Aziji, u svojoj matičnoj državi Uzbekistanu i ostalim državama Središnje Azije.

Novi!!: Kurdi i Uzbeci · Vidi više »

Van (jezero)

Van (turski: Van Gölü) je najveće jezero u Turskoj.

Novi!!: Kurdi i Van (jezero) · Vidi više »

Varamin

Varamin (perz. ورامین) je grad u Iranu odnosno Teheranskoj pokrajini.

Novi!!: Kurdi i Varamin · Vidi više »

Veliki Horasan

Transoksijane) Veliki Horasan (perz. خراسان بزرگ; Horāsān-e Bozorg) je naziv za povijesnu regiju odnosno važno kulturološko žarište koje se proteže preko sjeveroistočnog Irana, sjevernog Afganistana, zapadnog Tadžikistana, te južnih dijelova Turkmenistana i Uzbekistana.

Novi!!: Kurdi i Veliki Horasan · Vidi više »

Veliki Iran

Središnje Azije (Baktrija) i Hindukuša do rijeke Ind u Pakistanu na jugoistoku Veliki Iran (perz. ایران بزرگ: Irān-e Bozorg ili ایران‌زمین: Irān-zamīn) ili Iranski kulturološki kontinent je naziv za područje kojim prevladava iranska kultura.

Novi!!: Kurdi i Veliki Iran · Vidi više »

Veliki kralj

Veliki kralj (grč. βασιλεύς μέγας basileus megas) je kralj koji vlada nad više kraljeva.

Novi!!: Kurdi i Veliki kralj · Vidi više »

Vezir

Vezir je naziv za visokog dužnosnika, a koristio se od razdoblja antike pa pa sve do kraja postojanja Osmanskog carstva.

Novi!!: Kurdi i Vezir · Vidi više »

Višestranački sustav

Višestranački sustav (također i višestranački režim ili višestranačje) je vrsta parlamentarog sustava u kojem se više stranaka natječe putem izbora za sudjelovanje u vlasti.

Novi!!: Kurdi i Višestranački sustav · Vidi više »

Vjerski fundamentalizam

Vjerski ili religiozni fundamentalizam je naziv za različite političke ideologije i pokrete koji nastoje cjelokupni društveni i politički život uskladiti s dosljednim tumačenjem određene vjerske znanosti.

Novi!!: Kurdi i Vjerski fundamentalizam · Vidi više »

Vojni udar

Vojni udar označava iznenađujuće, često nasilno djelovanje skupine s ciljem rušenja vlasti u državi i nametanje dikatature.

Novi!!: Kurdi i Vojni udar · Vidi više »

William Shakespeare

William Shakespeare (Stratford na Avonu, Engleska, 26. travnja 1564. (kršten) – Stratford na Avonu, 23. travnja[jul.] / 3. svibnja[greg.] 1616.), engleski književnik, kazališni glumac i redatelj, općenito smatran za najvećeg pisca engleskog jezika i najslavnijeg i najizvođenijeg svjetskog dramatičara.

Novi!!: Kurdi i William Shakespeare · Vidi više »

Wilsonovih 14 točaka

Vođe četiriju velikih sila na konferenciji - Velike Britanije, Francuske, SAD-a i Italije - bili su poznati pod nazivom ''' velika četvorica '''. To su (slijeva na desno): David Lloyd George (britanski premijer), Vittorio Orlando (talijanski predsjednik vlade), Georges Clemenceau (francuski premijer) i Woodrow Wilson (američki predsjednik). Prvi svjetski rat završio je potpisivanjem primirja i sklapanjem mirovnih ugovora s poraženim zemljama.

Novi!!: Kurdi i Wilsonovih 14 točaka · Vidi više »

Woodrow Wilson

Thomas Woodrow Wilson (28. prosinca 1856. – 3. veljače 1924.), američki povjesničar, publicist i političar, 28. predsjednik SAD-a koji je potakao stvaranje Lige naroda, preteče Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Kurdi i Woodrow Wilson · Vidi više »

Začin

Pod začinima podrazumijevamo dijelove biljki koji se zbog svog sadržaja okusa ili mirisa koriste u pripravljanju svih vrsta hrane kao bi se tim svojstvima jelo "oplemenilo".

Novi!!: Kurdi i Začin · Vidi više »

Zagros

Topografska karta Irana: '''Zagros''' se nalazi na zapadu zemlje Zagros (perz. رشته كوههاى زاگرس; akad. ܛܘܪ ܙܪܓܣ; kurd. زنجیره‌چیاکانی زاگرۆس; lur. کو یه لی زاگروس; arap. زاجروس الجبال) je najveći planinski masiv u zapadnom Iranu.

Novi!!: Kurdi i Zagros · Vidi više »

Zaljevski rat

Zaljevski rat je naziv za oružani sukob koji se odigrao početkom 1991. godine između Iraka i međunarodne koalicije na čelu sa SAD-om, a kojemu je povod bila iračka invazija i zaposjedanje Kuvajta u kolovozu 1990. godine.

Novi!!: Kurdi i Zaljevski rat · Vidi više »

Zandijsko Carstvo

Zandijsko Carstvo (perz. سلسله زندیه) je naziv za novovjekovnu iransku državu pod zandijskom dinastijom.

Novi!!: Kurdi i Zandijsko Carstvo · Vidi više »

Zapadni Azarbajdžan

Zapadni Azarbajdžan (perz. آذربایجان غربی; Āzarbājdžān-e Garbī, punim imenom استان آذربایجان غربی; Ostān-e Āzarbājdžān-e Garbī) je jedna od 31 iranske pokrajine.

Novi!!: Kurdi i Zapadni Azarbajdžan · Vidi više »

Zapadni svijet

Područja Europe koja pripadaju zapadnoj civilizaciji, prema Samuelu Huntigtonu. Kravata, odjevni predmet hrvatskog podrijetla kao dio zapadne kulture. Deklaracija o pravima čovjeka i građanina. Zapadni svijet (ili često samo Zapad, rjeđe, Okcident od Occidens, latinske riječi za zapad) je termin koji se koristi za države koje su kroz povijest bile pod utjecajem zapadnjačke kulture i običaja.

Novi!!: Kurdi i Zapadni svijet · Vidi više »

Zapadnoiranski jezici

Zapadnoiranski jezici, skupina od (72) iranska jezika raširenih u državama Afganistan, Iran, Irak, Pakistan, Turska i Izrael.

Novi!!: Kurdi i Zapadnoiranski jezici · Vidi više »

Zaza

Zaze ili Dimiliji su iranski narod u istočnoj Anatoliji odnosno istočnim turskim pokrajinama: Adıyaman, Aksaray, Batman, Bingöl, Diyarbakır, Elazığ, Erzurum, Erzincan (Erzıngan), Gumushane, Kars, Malatya, Mus, Sanliurfa, Sivas i Tunceli.

Novi!!: Kurdi i Zaza · Vidi više »

Zazaki jezik

Područje jezika zazaki. Zazaki (ISO 639-3: zza) iranski je makrojezik kojim govori blizu 3 milijuna ljudi u Aziji i Europi, pretežno u Anatoliji, azijskom dijelu Turske i nešto iseljenika u Njemačkoj.

Novi!!: Kurdi i Zazaki jezik · Vidi više »

Zengidi

Područje pod upravom '''Zengida''' od 1127. do 1183. godine Zengidi ili Zangidi (arap. زنكيون) su bili islamska dinastija turkijskog podrijetla koja je u službi Seldžuka vladala područjima današnje Sirije i sjevernog Iraka.

Novi!!: Kurdi i Zengidi · Vidi više »

Zima

Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.

Novi!!: Kurdi i Zima · Vidi više »

Zlatna Horda

Zlatna Horda, 1389. Zlatna Horda (Ulus džudži) je srednjovjekovna mongolska država osnovana na širem području središnje Azije i istočne Europe, na sjeverozapadnim teritorijima carstva Džingis-kana († 1227.). Postojala je od 13. do 15. stoljeća.

Novi!!: Kurdi i Zlatna Horda · Vidi više »

Zoroastrizam

Zoroastrijska sveta vatra u urni Faravahar (ili Ferohar) je jedan od primarnih simbola zoroastrizma Zoroastrizam (perzijski آيين زرتشت, A'in-e Zærtosht) je nekoć bila "službena" monoteistička religija sasanidske Perzije.

Novi!!: Kurdi i Zoroastrizam · Vidi više »

1. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1. stoljeće · Vidi više »

1. stoljeće pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

1. tisućljeće

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1. tisućljeće · Vidi više »

10. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 10. stoljeće · Vidi više »

1000. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1000. pr. Kr. · Vidi više »

1096.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1096. · Vidi više »

11. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 11. stoljeće · Vidi više »

1171.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1171. · Vidi više »

1187.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1187. · Vidi više »

1189.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1189. · Vidi više »

1192.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1192. · Vidi više »

1194.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1194. · Vidi više »

12. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 12. stoljeće · Vidi više »

1218.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1218. · Vidi više »

1236.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1236. · Vidi više »

1243.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1243. · Vidi više »

1256.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1256. · Vidi više »

1258.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1258. · Vidi više »

13. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 13. stoljeće · Vidi više »

1335.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1335. · Vidi više »

1353.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1353. · Vidi više »

1380.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1380. · Vidi više »

1387.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1387. · Vidi više »

14. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 14. stoljeće · Vidi više »

1424.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1424. · Vidi više »

1425.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1425. · Vidi više »

1447.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1447. · Vidi više »

1469.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1469. · Vidi više »

1488.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1488. · Vidi više »

1495.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1495. · Vidi više »

15. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 15. stoljeće · Vidi više »

1500.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1500. · Vidi više »

1501.

1501. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.

Novi!!: Kurdi i 1501. · Vidi više »

1503.

1503. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Kurdi i 1503. · Vidi više »

1507.

1507. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.

Novi!!: Kurdi i 1507. · Vidi više »

1508.

1508. bila je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Kurdi i 1508. · Vidi više »

1509.

1509. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Kurdi i 1509. · Vidi više »

1510.

1510. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Kurdi i 1510. · Vidi više »

1512.

1512. bila je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Kurdi i 1512. · Vidi više »

1514.

1514. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Kurdi i 1514. · Vidi više »

1517.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1517. · Vidi više »

1520.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1520. · Vidi više »

1524.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1524. · Vidi više »

1532.

1532. bila je prijestupna godina, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Kurdi i 1532. · Vidi više »

1534.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1534. · Vidi više »

1548.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1548. · Vidi više »

1553.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1553. · Vidi više »

1555.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1555. · Vidi više »

1570.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1570. · Vidi više »

1578.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1578. · Vidi više »

1590.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1590. · Vidi više »

1598.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1598. · Vidi više »

16. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 16. stoljeće · Vidi više »

1600.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1600. · Vidi više »

1603.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1603. · Vidi više »

1609.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1609. · Vidi više »

1617.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1617. · Vidi više »

1623.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1623. · Vidi više »

1629.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1629. · Vidi više »

1635.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1635. · Vidi više »

1636.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1636. · Vidi više »

1639.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1639. · Vidi više »

1640.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1640. · Vidi više »

1641.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1641. · Vidi više »

1650.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1650. · Vidi više »

1660.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1660. · Vidi više »

1692.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1692. · Vidi više »

17. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 17. stoljeće · Vidi više »

1700.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1700. · Vidi više »

1702.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1702. · Vidi više »

1707.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1707. · Vidi više »

1723.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1723. · Vidi više »

1738.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1738. · Vidi više »

1759.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1759. · Vidi više »

1781.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1781. · Vidi više »

1789.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1789. · Vidi više »

1793.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1793. · Vidi više »

1794.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1794. · Vidi više »

1796.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1796. · Vidi više »

18. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 18. stoljeće · Vidi više »

1800.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1800. · Vidi više »

1802.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1802. · Vidi više »

1805.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1805. · Vidi više »

1806.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1806. · Vidi više »

1812.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1812. · Vidi više »

1813.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1813. · Vidi više »

1814.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1814. · Vidi više »

1816.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1816. · Vidi više »

1821.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1821. · Vidi više »

1823.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1823. · Vidi više »

1828.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1828. · Vidi više »

1830.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1830. · Vidi više »

1839.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1839. · Vidi više »

1847.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1847. · Vidi više »

1851.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1851. · Vidi više »

1856.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1856. · Vidi više »

1858.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1858. · Vidi više »

1859.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1859. · Vidi više »

1865.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1865. · Vidi više »

1869.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1869. · Vidi više »

1877.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1877. · Vidi više »

1880.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1880. · Vidi više »

1882.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1882. · Vidi više »

1894.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1894. · Vidi više »

1895.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1895. · Vidi više »

1898.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1898. · Vidi više »

1899.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1899. · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 19. stoljeće · Vidi više »

1900.

Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.

Novi!!: Kurdi i 1900. · Vidi više »

1902.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1902. · Vidi više »

1904.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1904. · Vidi više »

1905.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1905. · Vidi više »

1906.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1906. · Vidi više »

1907.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1907. · Vidi više »

1910-ih

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1910-ih · Vidi više »

1910.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1910. · Vidi više »

1913.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1913. · Vidi više »

1916.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1916. · Vidi više »

1917.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1917. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1918. · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1919. · Vidi više »

1920-ih

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1920-ih · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1920. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1921. · Vidi više »

1922.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1922. · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1923. · Vidi više »

1924.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1924. · Vidi više »

1925.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1925. · Vidi više »

1926.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1926. · Vidi više »

1927.

1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.

Novi!!: Kurdi i 1927. · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1929. · Vidi više »

1930-ih

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1930-ih · Vidi više »

1930.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1930. · Vidi više »

1932.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1932. · Vidi više »

1935.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1935. · Vidi više »

1937.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1937. · Vidi više »

1938.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1938. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1939. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1945. · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

Novi!!: Kurdi i 1946. · Vidi više »

1949.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1949. · Vidi više »

1950-ih

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1950-ih · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1953. · Vidi više »

1958.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1958. · Vidi više »

1959.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1959. · Vidi više »

1960-ih

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1960-ih · Vidi više »

1960.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1960. · Vidi više »

1961.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1961. · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1963. · Vidi više »

1964.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1964. · Vidi više »

1965.

1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.

Novi!!: Kurdi i 1965. · Vidi više »

1970-ih

Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.

Novi!!: Kurdi i 1970-ih · Vidi više »

1970.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1970. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1971. · Vidi više »

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Novi!!: Kurdi i 1974. · Vidi više »

1975.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1975. · Vidi više »

1977.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1977. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1979. · Vidi više »

1980-ih

250px.

Novi!!: Kurdi i 1980-ih · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1980. · Vidi više »

1983.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1983. · Vidi više »

1984.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1984. · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1986. · Vidi više »

1987.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1987. · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1988. · Vidi više »

1990-ih

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1990-ih · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1990. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1991. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Kurdi i 1992. · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1994. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 1996. · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Kurdi i 1998. · Vidi više »

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Kurdi i 1999. · Vidi više »

2. tisućljeće

Ovo je bilo tisućljeće je velikih zemljopisnih otkrića, vjerskih sukoba i revolucija.

Novi!!: Kurdi i 2. tisućljeće · Vidi više »

2. tisućljeće pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 2. tisućljeće pr. Kr. · Vidi više »

20. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 20. stoljeće · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Kurdi i 2002. · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Kurdi i 2003. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Kurdi i 2004. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Kurdi i 2005. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Kurdi i 2006. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Kurdi i 2008. · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Kurdi i 2009. · Vidi više »

2010.

2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.

Novi!!: Kurdi i 2010. · Vidi više »

21. stoljeće

Početak 21.

Novi!!: Kurdi i 21. stoljeće · Vidi više »

3. tisućljeće pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 3. tisućljeće pr. Kr. · Vidi više »

330. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 330. pr. Kr. · Vidi više »

401. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 401. pr. Kr. · Vidi više »

5. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 5. stoljeće · Vidi više »

500. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 500. pr. Kr. · Vidi više »

550. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 550. pr. Kr. · Vidi više »

600. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 600. pr. Kr. · Vidi više »

612. pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 612. pr. Kr. · Vidi više »

644.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 644. · Vidi više »

645.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 645. · Vidi više »

661.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 661. · Vidi više »

7. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 7. stoljeće · Vidi više »

7. stoljeće pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 7. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

828.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 828. · Vidi više »

838.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 838. · Vidi više »

9. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 9. stoljeće · Vidi više »

905.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 905. · Vidi više »

935.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 935. · Vidi više »

980.

Bez opisa.

Novi!!: Kurdi i 980. · Vidi više »

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni